Dostupni linkovi

Još jedna posljedica pandemije, povećan rizik od obrezivanja djevojčica i žena


Majka sa djetetom na sastanku nekoliko zajednica koje zagovaraju zabranu genitalnog sakaćenja djevojčica i žena u Senegalu.

Više od dva miliona djevojčica i žena moglo bi biti genitalno osakaćeno u idućih deset godina kao izravna posljedica pandemije COVID-a 19, saopćio je Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA).

Milioni slučajeva

Procjenjuje se da danas živi oko 200 miliona koje su prošle genitalno sakaćenje koje predstavlja kršenje ljudskih prava djevojčica i često je prethodnica dječjem, ranom i prisilnom braku, što obično znači kraj njihovog obrazovanja i umanjuje njihove ekonomske izglede.

Programi koji promiču zaustavljanje genitalnog sakaćenja pokazali su se uspješnima u zajednicama širom svijeta. Očekivalo se da će s rastućom urbanizacijom, boljim obrazovanjem i drugom dinamikom smanjiti broj slučajeva genitalnog sakaćenja za 46,5 miliona između 2020. i 2050. godine, navodi UNFPA.

Istovremeno, zbog porasta broja stanovništva u zemljama u kojima vlada takva praksa, dodatnih 68 milijuna djevojčica je u riziku od podvrgavanja ove štetne prakse između 2015. i 2030. godine.

Međutim, UNFPA ističe kako se situacija danas mijenja jer bi pandemija COVID-a 19, bolesti koju izaziva korona virus SARS-Cov-2, mogla odgoditi pokretanje programa za eliminaciju prakse genitalnog sakaćenja.

Fizičko distanciranje koje se preporučuje ili je u nekim zemljama obvezna mjera tokom pandemije, isključuje neke od najučinkovitijih preventivnih programa kao što su programi osnaživanja zajednice i deklaracije o napuštanju, koji se obično provode u grupama.

Dodatno je moguće da bi ekonomska nesigurnost i zatvaranje škola mogli uzrokovati naglu pojavu genitalnog sakaćenja djevojčica i djevojaka, iako to zahtijeva dodatna ispitivanja.

Avenir Health ranije je predviđao da će povećavanje broja programa prevencije genitalnog sakaćenja djevojčica i djevojaka smanjiti nove slučajeve te prakse za oko 5,3 miliona slučajeva između 2020. i 2030. Pandemija COVID-19 mogla bi utjecati na te procjene odgađajući napore za prevenciju zbog mjera ograničenja i preusmjeravanjem pažnje i napora zdravstvenih i socijalnih programa na kontrolu širenja COVID-a 19.

Pod pretpostavkom kasnijeg započinjanja programa, tj. dvogodišnjom odgodom, u mnogim zemljama kao rezultat nižih postignuća programa koji su predviđeni do 2030. godine, predviđa se dva miliona slučajeva genitalnog sakaćenja žena i djevojaka između 2020. i 2030., a koji su mogli biti spriječeni, što je smanjenjem za 33 posto u okončanju ove štetne prakse, navodi UNFPA.

Pritisak konzervativaca

Prema podacima za 30 zemalja koje je sakupio Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) u razdoblju od 2011. do 2020. godine, postotak djevojčica i žena u dobi od 15 do 49 godina koje su podvrgnute genitalnom sakaćenju u 12 zemalja premašuje 65 posto, u šest zemalja iznosi između 25 i 65 posto, a u ostalim zemljama iznosi do 25 posto.

Na vrhu je Somalija u kojoj je, navodi UNICEF, čak 98 posto djevojaka i djevojčica podvrgnuto genitalnom sakaćenju. Slijede Gvineja sa 95 posto, Džibuti sa 94 posto, Mali sa 89 posto, Egipat i Sudan sa 87 posto, Sijera Leone sa 86 posto, Eritreja sa 83 posto te Burkina Faso i Gambija sa 76 posto.

U Mauritaniji taj postotak iznosi 67 posto, u Etiopiji 65 posto, u Gvineji Bisao 45 posto, u Liberiji 44 posto, Čadu 38 posto, Obali Bjelokosti 37 posto, Centralnoafričkoj Republici i Senegalu 24 posto i Keniji 21 posto.

U Nigeriji i Jemenu je postotak djevojčica i žena koje su podvrgnute genitalnom sakaćenju 19 posto, Maldivima 13 posto, Tanzaniji deset posto, Beninu devet posto, Iraku sedam posto, Gani četiri posto, Togou tri posto Nigeru dva posto, Kamerunu jedan posto i u Ugandi 0,3 posto.

U Keniji je genitalno sakaćenje djevojčica i djevojaka zakonski zabranjeno, ali i da je jedna od pet žena žrtva te prakse. Domtila Chesang, koja vodi kampanju protiv genitalnog sakaćenja u okrugu West Pokot, kazala je za britanski list The Guardian kako deseci roditelja provode masovno genitalno sakaćenje djevojčica te da vjeruje da je toj praksi od kraja aprila 2020. podvrgnuto oko 500 djevojčica i djevojaka kao uvod u njihovu udaju kako bi se ekonomski osigurali.

“Pohađanje škole je glavni razlog što se djevojke ne obrezuju. Djevojke su na sigurnom u školi. Ako su škole zatvorene, nema alternative - one su prepuštene na milost svojim roditeljima i zajednici”, upozorila je Chesang.

Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA) procjenjuje da je svake godine u Somaliji obrezano oko 290.000 djevojčica te da je ukupno obrezano oko 98 posto djevojčica i žena u dobi od 15 do 45 godina. Ifrah Ahmed, Somalijska koja je i sama žrtva te prakse, kazala je za The Guardian da se broj slučajeva genitalnog sakaćenja povećao budući da su škole zbog pandemije COVID-a 19 zatvorene.

“Čujete kako susjeda kaže susjedi: 'Dolaze sutra da mi obrežu kćer'. A susjeda kaže: 'To je divno, imam tri kćeri, sutra ću ih i ja obrezati'”, kazala je Ahmed.

Genitalno sakaćenje djevojaka ustavom je zabranjeno, ali zbog pritisaka konzervativnih i religijskih skupina, parlament nije donio zakon kojim bi se takva praksa kažnjavala.

Zakonski je zabranjena u Egiptu 2008., a od 2016. godine je krivično djelo, no i dalje je ta zemlja sa 87 posto djevojčica i žena u dobi od 15 do 45 godina koje su genitalno osakaćene na vrhu ljestvice. Egipćanka Reem Abdellatif, 32-godišnja aktivistica protiv genitalnog sakaćenja koja živi u Nizozemskoj je za Guardian kazala da joj je majka godinama prijetila genitalnim sakaćenjem, a da ju je prošle sedmice pokušala i udati, uz napomenu “ja živim u Nizozemskoj, možete zamisliti kako je milionima djevojčica i djevojaka u egipatskim selima i slamovima”.

XS
SM
MD
LG