Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini prikuplja i obrađuje fotografije i dokumente koji svjedoče njihovom životu u BiH. Uglavnom ih šalju građani jevrejskog porijekla iz BiH i svijeta. Materijal će biti korišten za arhiv i muzej koji ova zajednica planira otvoriti.
U arhivu, koji još nije otvoren za javnost, trenutno rade dvije osobe.
Sve što budu prikupili bit će digitalizovano kako bi se olakšala pretraga i istraživanje o životu Jevreja u BiH.
Jevreji su u BiH došli u 16. vijeku iz Španije. Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata stradalo je 70 posto članova ove zajednice u BiH, a veliki broj njih se iselio tokom 90-ih godina prošlog vijeka.
Plan je da se intervjuiše oko 60 osoba koje su preživjele holokaust, kako bi se u multimedijalnom formatu sačuvala njihova sjećanja.
"Polako slažemo tu, hajde da kažem, kuću pravimo, skupljamo podatke iz kojih, zaista, svaki put otkrivamo nešto novo. Mi se odjednom iznenadimo kad vidimo neke dokumente, jer nismo znali da su postojali", kaže Eli Tauber, savjetnik za religiju i kulturu Jevrejske zajednice u BiH.
Procjena je da u Bosni i Hercegovini živi oko 1.000 Jevreja. Kako kaže Tauber, arhiv može biti dobra osnova za muzej Holokausta u Sarajevu. Potpisani su i sporazumi sa muzejima iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Izraela i regije.
Ovo je zgrada gdje je nekada bila sinagoga 'Kal di Bilava' što u prijevodu sa ladino jezika znači 'sinagoga na Bjelavama'. Bosanski Jevreji su poslije progona iz Španije, krajem 15. vijeka i dolaskom u BiH, govorili ladino jezik. Do Drugog svjetskog rata, svaki peti stanovnik Sarajeva govorio je ladino.
Nekadašnja zgrada sinagoge se nalazi u vlasništvu države BiH. Na zgradi su ostali samo ornamenti na zidovima. Plan Jevrejske zajednice BiH je da se na ovom mjestu napravi nova zgrada koja će služiti kao mala sinagoga i muzej.
U Sarajevu, osim oštećene sinagoge, postoji druga sinagoga u kojoj Jevreji obavljaju vjerske dužnosti i obrede, a mjesto je i za druženja i kulturne manifestacije, i to ne samo Jevreja u Sarajevu.
