Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Vijesti

Jermenija ratifikuje Rimski statut MKS-a i pored upozorenja iz Moskve

Dodajte Radio Slobodna Evropa u vaš Google izvor
Nezavisni pravni stručnjaci smatraju da ratifikacija Rimskog statuta implicira da bi Putin mogao biti uhapšen u Jermeniji ako posjeti zemlju zbog naloga za hapšenje MKS-a.
Nezavisni pravni stručnjaci smatraju da ratifikacija Rimskog statuta implicira da bi Putin mogao biti uhapšen u Jermeniji ako posjeti zemlju zbog naloga za hapšenje MKS-a.

Uprkos znacima dubokog protivljenja Moskve, jermenski poslanici glasali su za ratifikaciju Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda (MKS), stavljajući zemlju u nadležnost institucije sa sjedištem u Hagu.

U martu je MKS izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovu povjerenicu za djecu Mariu Lvove-Belovu za njihove uloge u deportaciji ukrajinske djece nakon što je Moskva pokrenula invaziju na svog susjeda.

Za ratifikaciju ugovora 3. oktobra glasalo je ukupno 60 poslanika, uglavnom koji predstavljaju vladajuću stranku Građanski ugovor, dok su 22 poslanika glasala protiv.

Dvije jermenske opozicione stranke, Hayastan (povezana s bivšim predsjednikom Robertom Kocharianom) i Pativ Unem (povezana s bivšim predsjednikom Serzhom Sarkisianom), kritizirale su odluku vlade da odobri dokument, optužujući rukovodstvo da namjerno ugrožava bliske odnose Jermenije s Moskvom.

Nacrt sada mora usvojiti predsjednik Vahagn Khachatrian.

Sedmicu nakon što je MKS 17. marta izdao naloge za hapšenje Putina i Lvove-Belove, Ustavni sud Jermenije odlučio je da Rimski statut nije u suprotnosti sa ustavom.

Jermenija je potpisala Rimski statut 1998. godine, ali ga još nije ratifikovala.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova ranije je saopštilo da će ratifikacija sporazuma od strane Jermenije imati "najnegativnije posljedice po bilateralne odnose".

Prošle sedmice, portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da će potez Jermenije pogoršati rastući razdor s Moskvom, dodajući da će se taj potez smatrati "izuzetno neprijateljskim" prema Rusiji.

Nezavisni pravni stručnjaci smatraju da ratifikacija Rimskog statuta implicira da bi Putin mogao biti uhapšen u Jermeniji ako posjeti zemlju zbog naloga za hapšenje MKS-a.

Jermenija je rekla da mora ratificirati Rimski statut zbog zabrinutosti u vezi sa sukobom u koji je uključena sa susjednim Azerbejdžanom.

Beživotni Nagorno-Karabah nakon egzodusa Armenaca

Napuštena vozila na cesti 2. oktobra u Stepanakertu, poznatom i kao Xankendi, nakon masovnog egzodusa Armenaca iz regije Nagorno-Karabah.<br /> <br /> Azerbejdžan je preuzeo kontrolu nad regijom u kojoj sada nema života.
1/8 Napuštena vozila na cesti 2. oktobra u Stepanakertu, poznatom i kao Xankendi, nakon masovnog egzodusa Armenaca iz regije Nagorno-Karabah.

Azerbejdžan je preuzeo kontrolu nad regijom u kojoj sada nema života.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Lutka i osobne stvari djece na cesti u glavnom gradu regije, Xankendi/Stepanakertu.
2/8 Lutka i osobne stvari djece na cesti u glavnom gradu regije, Xankendi/Stepanakertu.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Satelitska snimka prikazuje prazne ulice nekadašnjeg glavnog grada, 29. septembra.<br /> <br /> Vlada u Erevanu navela je 2. oktobra da je 100.514 od procijenjenih 120.000 stanovnika regije prešlo u Armeniju.
3/8 Satelitska snimka prikazuje prazne ulice nekadašnjeg glavnog grada, 29. septembra.

Vlada u Erevanu navela je 2. oktobra da je 100.514 od procijenjenih 120.000 stanovnika regije prešlo u Armeniju.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Napušteno vozilo ispred zatvorene trgovine u Xankendiju 2. oktobra.<br /> <br /> Egzodus ljudi iz regije uslijedio je nakon&nbsp;24-satne akcije započete 19. septembra, kada su azerbejdžanske snage slomile armenske trupe, prisilivši ih na kapitulaciju.
4/8 Napušteno vozilo ispred zatvorene trgovine u Xankendiju 2. oktobra.

Egzodus ljudi iz regije uslijedio je nakon 24-satne akcije započete 19. septembra, kada su azerbejdžanske snage slomile armenske trupe, prisilivši ih na kapitulaciju.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Napušteni automobili na ulici u Xankendiju.<br /> <br /> Nakon šest godina borbi okončanih 1994. poslije raspada Sovjetskog Saveza, Nagorno-Karabah je došao pod kontrolu etničkih armenskih snaga, uz potporu Armenije, a oko milion azerbejdžanskih stanovnika postali su izbjeglice.
5/8 Napušteni automobili na ulici u Xankendiju.

Nakon šest godina borbi okončanih 1994. poslije raspada Sovjetskog Saveza, Nagorno-Karabah je došao pod kontrolu etničkih armenskih snaga, uz potporu Armenije, a oko milion azerbejdžanskih stanovnika postali su izbjeglice.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Azerbejdžan je povratio dijelove otcijepljene regije nakon šestosedmičnog sukoba 2020. godine, zajedno s okolnim teritorijem koji su etničke armenske snage ranije zauzele.
6/8 Azerbejdžan je povratio dijelove otcijepljene regije nakon šestosedmičnog sukoba 2020. godine, zajedno s okolnim teritorijem koji su etničke armenske snage ranije zauzele.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Međunarodna skupina novinara snima vojni helikopter ruskih mirovnih snaga dok leti iznad polja u blizini Xankendija 2. oktobra.<br /> <br /> Armenske vlasti optužile su ruske mirovnjake, koje su bile raspoređene u Nagorno-Karabahu nakon rata 2020., da su stajale po strani te nisu uspjele zaustaviti napad Azerbejdžana. Moskva je optužbe odbacila, tvrdeći da njezine trupe nisu imale mandat za tu intervenciju.
7/8 Međunarodna skupina novinara snima vojni helikopter ruskih mirovnih snaga dok leti iznad polja u blizini Xankendija 2. oktobra.

Armenske vlasti optužile su ruske mirovnjake, koje su bile raspoređene u Nagorno-Karabahu nakon rata 2020., da su stajale po strani te nisu uspjele zaustaviti napad Azerbejdžana. Moskva je optužbe odbacila, tvrdeći da njezine trupe nisu imale mandat za tu intervenciju.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Pogled na nekadašnju prijestolnicu&nbsp;Xankendi/Stepanakertu.<br /> <br /> Predsjednički ured Azerbejdžana izvijestio je da je Baku predstavio plan za &quot;reintegraciju&quot; etničkih Armenaca ove regije, ističući da je &quot;jednakost prava i sloboda, uključujući sigurnost, zagarantirana svima bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili jezičnu pripadnost&quot;.
8/8 Pogled na nekadašnju prijestolnicu Xankendi/Stepanakertu.

Predsjednički ured Azerbejdžana izvijestio je da je Baku predstavio plan za "reintegraciju" etničkih Armenaca ove regije, ističući da je "jednakost prava i sloboda, uključujući sigurnost, zagarantirana svima bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili jezičnu pripadnost".
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Ranije ove sedmice, Yeghishe Kirakosian, koji predstavlja jermensku vladu u međunarodnim pravnim tijelima, porekao je da bi se Jerevan obavezao da uhapsi Putina i izruči ga Haškom tribunalu ako posjeti Jermeniju.

Kirakosian je tvrdio da Putin i drugi šefovi država uživaju imunitet od hapšenja i da Rimski statut dozvoljava zemljama da potpišu bilateralne sporazume koji ignorišu naloge za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda. Jerevan je ponudio da potpiše takav sporazum sa Moskvom u aprilu, rekao je on, dodajući da ruska strana još uvek nije odgovorila na prijedlog.

​
XS
SM
MD
LG