Američke vlasti, koje su nedavno bile domaćin razgovora predstavnika Jermenije i Azerbejdžana, pozvale su 11. maja dvije zemlje da nastave dijalog, uprkos obnovljenim tenzijama na terenu.
"Vjerujemo da je trajni napredak i dalje moguć. Vjerujemo da postoji mirno rješenje", izjavio je novinarima neimenovani portparol američkog ministarstva inostranih poslova.
Azerbejdžanski vojnik ubijen je u četvrtak u sukobima na granici Jermenije i Azerbejdžana. Obje zemlje se međusobno optužuju za provokacije na granici.
"Smatramo da nasilje tog tipa podriva napredak ka postizanju dostojanstvenog i trajnog mira" između te dvije kavkaske zemlje, koje se već tri decenije bore oko regiona Nagorno-Karabaha.
Jermenija i Azerbejdžan sukobili su se 2020. oko kontrole područja Nagorno-Karabaha. Sukob je okončan mirovnim sporazumom kojim je priznata pobjeda azerbejdžanskih snaga. Dogovor je postignut uz pomoć Rusije.
Od tada su ruski vojnici stacionirani u Nagorno-Karabahu, ali se Jermenija već nekoliko meseci žali na njihovu neefikasnost. Ruska izolacija na međunarodnoj sceni, zbog sukoba u Ukrajini, takođe ograničava manevarski prostor Moskve.
Tenzije između Jermenije i Azerbejdžana porasle su 23. aprila kada je Baku postavio prvi kontrolni punkt na ulazu u koridor Lačin, jedini put koji povezuje Jermeniju sa Nagorno-Karabahom.
Baku je svoju odluku opravdao sigurnosnim razlozima, dok je Jerevan to ocijenio kao kršenje primirja dogovorenog 2020.
U tom kontekstu Vašington, koji sa Moskvom i Parizom ko-predsjedava takozvanom Grupom "Minsk" o tom sukobu, pokušava da ponovo pokrene mirovne pregovore.
Američki državni sekretar Anthony Blinken bio je nedavno domaćin sastanka, na kojem su učestvovali šefovi diplomatija Jermenije i Azerbejdžana, Ararat Mirzojan i Džejhun Bajramov.
Nagorno-Karabah, teritorija na kojoj uglavnom žive Jermeni, otijcepio se od Azerbejdžana, što je dovelo do rata u kojem je tokom 90-ih godina smrtno nastradalo 30.000 ljudi.
