Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
VIJESTI
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Vesti

Jermenski konvoj drugi dan blokiran na azerbejdžanskom kontrolnom punktu

Jermenski konvoj kamiona čeka u blizini azerbejdžanskog kontrolnog punkta na početku koridora Lačin 27. jula 2023.
Jermenski konvoj kamiona čeka u blizini azerbejdžanskog kontrolnog punkta na početku koridora Lačin 27. jula 2023.

Konvoj od 19 jermenskih kamiona za koje Jerevan kaže da prevoze hitnu pomoć u hrani u otcjepljeni region Nagorno-Karabaha i dalje je blokiran na kontrolnom punktu u Azerbejdžanu rano 28. jula, jer mu je Baku odbio prolazak kroz koridor Lačin.

Koridor je jedini put koji povezuje Jermeniju sa Nagorno-Karabahom i blokiran je od strane Bakua više od sedam mjeseci.

Jermenska vlada je 25. jula saopštila da će pokušati da pošalje 360 tona brašna, jestivog ulja, šećera i drugih osnovnih životnih namirnica u Nagorno-Karabah kako bi ublažila tešku nestašicu hrane koju je tamo izazvala blokada.

Jermenski zvaničnici izrazili su nadu da će ruske mirovne snage pratiti zalihe pomoći.

Ali Vardan Sargsian, predstavnik separatista iz Nagorno-Karabaha, rekao je medijima kasno 27. jula da nikakav napredak nije postignut i da ruska strana još nije odgovorila na zahtjev.

Kamioni su stigli do ulaza u koridor Lačin kasno 26. jula, a Baku ih je odbio pustiti da prođu kroz azerbejdžanski kontrolni punkt koji je tamo postavljen u aprilu.

Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana je u saopštenju osudilo konvoj pomoći kao "provokaciju" i navelo da je to napad na teritorijalni integritet Azerbejdžana.

Jermenski premijer Nikol Pašinijan branio je pokušaj isporuke humanitarne pomoći.

"Ne možemo da zatvaramo oči pred situacijom sa kojom se trenutno suočavaju Jermeni Nagorno-Karabaha", napisao je Pašinijan na Tviteru.

"360 tona vitalno važne hrane poslane u Nagorno-Karabah isključivo je u humanitarne svrhe."

Tenzije su visoke zbog situacije na koridoru Lačin.

Azerbejdžan je ranije ovog mjeseca obustavio saobraćaj kroz kontrolni punkt na koridoru do istrage nakon što je rečeno da su otkrivene "razne vrste krijumčarenih roba" u vozilima Crvenog krsta koja dolaze iz Jermenije.

Obustava saobraćaja povećala je zabrinutost zbog humanitarne krize u Nagorno-Karabahu.

Blokada Nagorno-Karabaha: Armenci gomilaju hranu ispred UN-a

Marš demonstranata kod sjedišta UN-a u Erevanu, Armenija, 24. juli.<br /> <br /> Jedna žena drži natpis koji poziva UN da &quot;odmah pošalju humanitarnu pomoć&quot; u Nagorno-Karabah.
1/7 Marš demonstranata kod sjedišta UN-a u Erevanu, Armenija, 24. juli.

Jedna žena drži natpis koji poziva UN da "odmah pošalju humanitarnu pomoć" u Nagorno-Karabah.
Ograda ispred sjedišta UN-a u Erevanu prekrivena je 24. jula plakatima, uključujući nedavne slike iz unutrašnjosti Nagorno-Karabaha, gdje je dvoje djece nedavno umrlo nakon što ih je samohrana majka ostavila da sami dođu do hrane. Armenci Nagorno-Karabah nazivaju Artsahom.
2/7 Ograda ispred sjedišta UN-a u Erevanu prekrivena je 24. jula plakatima, uključujući nedavne slike iz unutrašnjosti Nagorno-Karabaha, gdje je dvoje djece nedavno umrlo nakon što ih je samohrana majka ostavila da sami dođu do hrane. Armenci Nagorno-Karabah nazivaju Artsahom.
Prazane police supermarketa u Stepanakertu, najvećem gradu Nagorno-Karabaha, 18. juli.<br /> <br /> Nagorno-Karabah, otcijepljena regija Azerbejdžana koju uglavnom čine Armenci, od decembra 2022. je pod blokadom Bakua. Azerbejdžan je od sredine juna spriječio ulazak robe iz Armenije.
3/7 Prazane police supermarketa u Stepanakertu, najvećem gradu Nagorno-Karabaha, 18. juli.

Nagorno-Karabah, otcijepljena regija Azerbejdžana koju uglavnom čine Armenci, od decembra 2022. je pod blokadom Bakua. Azerbejdžan je od sredine juna spriječio ulazak robe iz Armenije.
Demonstranti u Erevanu postavili su kutije s hranom ispred sjedišta UN-a. Na protestu 24. jula pozvali su međunarodnu organizaciju da pomogne u transportu zaliha u Nagorno-Karabah.<br /> <br /> Jedan od demonstranata Aram Vardanian rekao je Radiju Slobodna Evropa da se svjetska organizacija izdvaja jer &quot;gdje god je nestašica hrane, UN uvijek pokušava dostaviti humanitarnu pomoć&quot;.
4/7 Demonstranti u Erevanu postavili su kutije s hranom ispred sjedišta UN-a. Na protestu 24. jula pozvali su međunarodnu organizaciju da pomogne u transportu zaliha u Nagorno-Karabah.

Jedan od demonstranata Aram Vardanian rekao je Radiju Slobodna Evropa da se svjetska organizacija izdvaja jer "gdje god je nestašica hrane, UN uvijek pokušava dostaviti humanitarnu pomoć".
Kutije s hranom ispred zgrade UN-a u Erevanu.<br /> <br /> &quot;Političke rasprave o ovom specifičnom teritoriju nisu bitne ako imamo ljudi u stanju potrebe, kojima nedostaju osnovne namirnice poput šećera ili soli. UN je već decenijama u odgovornosti da omogući sistem isporuke&quot;, kaže Vardanian.
5/7 Kutije s hranom ispred zgrade UN-a u Erevanu.

"Političke rasprave o ovom specifičnom teritoriju nisu bitne ako imamo ljudi u stanju potrebe, kojima nedostaju osnovne namirnice poput šećera ili soli. UN je već decenijama u odgovornosti da omogući sistem isporuke", kaže Vardanian.
Protest u centru Erevana 21. jula na kojem se pozvalo na prekid blokade Nagorno-Karabaha.<br /> <br /> Nekoliko masovnih protesta održano je u Armeniji proteklih dana jer su se uvjeti unutar Nagorno-Karabaha uveliko pogoršali. Marut Vanian, novinar iz Stepenakerta, rekao je za Radio Slobodna Evropa 23. jula da se situacija &quot;iz dana u dan pogoršava&quot;.
6/7 Protest u centru Erevana 21. jula na kojem se pozvalo na prekid blokade Nagorno-Karabaha.

Nekoliko masovnih protesta održano je u Armeniji proteklih dana jer su se uvjeti unutar Nagorno-Karabaha uveliko pogoršali. Marut Vanian, novinar iz Stepenakerta, rekao je za Radio Slobodna Evropa 23. jula da se situacija "iz dana u dan pogoršava".
Žena gleda u smjeru Nagorno-Karabaha s kontrolne tačke u blizini južnog armenskog sela Kornidzor, 23. juli.<br /> <br /> Armenski premijer Nikol Pašinian je u nedavnom intervjuu usporedio blokadu Nagorno-Karabaha s etničkim &quot;getom&quot; kakve su stvorile nacističke snage u Drugom svjetskom ratu.<br /> <br /> Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev nedavno je javno rekao da će, ako Armenija &quot;u potpunosti odustane od bilo kakvog zadiranja u teritorij Azerbejdžana&quot;, mirovni sporazum biti moguć prije kraja 2023. godine.
7/7 Žena gleda u smjeru Nagorno-Karabaha s kontrolne tačke u blizini južnog armenskog sela Kornidzor, 23. juli.

Armenski premijer Nikol Pašinian je u nedavnom intervjuu usporedio blokadu Nagorno-Karabaha s etničkim "getom" kakve su stvorile nacističke snage u Drugom svjetskom ratu.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev nedavno je javno rekao da će, ako Armenija "u potpunosti odustane od bilo kakvog zadiranja u teritorij Azerbejdžana", mirovni sporazum biti moguć prije kraja 2023. godine.
Prethodni slajd
Naredni slajd

I Jermenija i separatističke vlasti u enklavi rekle su da je Azerbejdžan blokirao teritoriju od decembra, što je rezultiralo nestašicom hrane, lijekova i energije.

Jermenija i Azerbejdžan sukobili su se 2020. oko kontrole područja Nagorno-Karabaha. Sukob je okončan mirovnim sporazumom kojim je priznata pobjeda azerbejdžanskih snaga. Dogovor je postignut uz pomoć Rusije.

Od tada su ruski vojnici stacionirani u Nagorno-Karabahu, ali se Jermenija već nekoliko mjeseci žali na njihovu neefikasnost.

Ruska izolacija na međunarodnoj sceni, zbog invazije na Ukrajinu, takođe ograničava manevarski prostor Moskve.

Nagorno-Karabah, teritorija na kojoj uglavnom žive Jermeni, otcjepio se od Azerbejdžana, što je dovelo do rata koji je tokom 90-ih godina odnio 30.000 života.

​
XS
SM
MD
LG