Sukob koji u Jemenu tinja već godinama rasplamsao se posljednjih nedelja, a njegove posljedice mogle bi da se prošire daleko izvan granica Bliskog istoka.
Pobunjenici Huti zauzeli su gotovo cijelu jemensku obalu Crvenog mora, čime je ova militantna grupa, bliska Iranu, preuzela kontrolu nad moreuzom Bab el Mandeb – ključnom tačkom za odvijanje globalne trgovine.
Huti su takođe pojačali napade na energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji, njihovom neprijatelju i najvećem svjetskom izvozniku nafte. Rijad je bio prinuđen da privremeno obustavi rad važnog naftovoda nakon napada dronom, za koji je okrivio proiransku miliciju iz Iraka.
Eskalacija sukoba između Huta i Saudijske Arabije doprinjela je naglom rastu cijena nafte, koje su 15. septembra dostigle 110 dolara, najviši nivo u posljednjih nekoliko mjeseci, prije nego što su blago pale.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajna obustava rada ključnog saudijskog naftovoda "Istok–Zapad" ili pokušaj Huta da blokiraju moreuz Bab el Mandeb, kroz koji prolazi oko šest odsto svjetske nafte koja se transportuje morem, mogli da izazovu ozbiljne potrese širom svijeta.
I prije nedavnog zaoštravanja sukoba u Jemenu, tržišta energenata su bila uzdrmana, a globalna ekonomija poremećena ratom sa Iranom, koji je praktično zatvorio Hormuski moreuz, najvažniju svjetsku arteriju za transport nafte i gasa.
Iako su glavna borbena dejstva u ratu započetom krajem februara obustavljena, Teheran i Vašington nastavljaju da razmjenjuju sporadične udare, uključujući i one usmjerene na pomorski saobraćaj.
"I dalje je riječ o dinamici dva sukoba: sukoba između Saudijske Arabije i Huta i sukoba između SAD i Irana, pri čemu oba vrše pritisak na međunarodna tržišta nafte i globalno snabdijevanje ovim energentom", izjavio je Gregory Brew, stručnjak za naftu i viši analitičar u kompaniji Eurasia Group sa sjedištem u Njujorku.
Američka investiciona banka Goldman Sachs upozorila je da bi globalne cijene nafte mogle da dostignu 120 dolara po barelu ukoliko se sukobi u Iranu i Jemenu nastave.
Izbjegavanje 'živog pijeska' u Jemenu
Velik broj ljudi poginuo je u Jemenu otkako su Huti prošle sedmice pokrenuli munjevitu ofanzivu protiv međunarodno priznate vlade te zemlje, zauzevši ključni lučki grad Mokhu i ostrva u Crvenom moru.
Saudijska Arabija, koja pdržava jemensku vladu, izvela je vazdušne napade na ciljeve Huta, dok su pobunjenici uzvratili bespilotnim letjelicama i projektilima.
Rijad je zatražio vojnu podršku Sjedinjenih Država, ali čini se da je predsjednik Donald Trump odbio te zahtjeve. Huti su prošle godine, nakon višemjesečne kampanje američkog bombardovanja, dogovorili prekid vatre s Vašingtonom.
Prema izvještajima, Huti su dali garancije Vašingtonu da neće blokirati moreuz Bab al-Mandab niti napadati međunarodni pomorski saobraćaj u Crvenom moru, osim saudijskih plovila. Američki zvaničnici sastali su se s vođama Huta u susjednom Omanu 15. septembra.
"Iz perspektive SAD, logika je veoma jasna", rekao je Thomas Juneau, stručnjak za Bliski istok i profesor na Univerzitetu u Otavi. S obzirom na to da su SAD u ratu sa Iranom u Persijskom zalivu i da je manje od dva mjeseca prije srednjoročnih izbora, "predsjednik Trump očigledno ne želi još jednu tešku situaciju u Jemenu".
"Iz perspektive Huta, mislim da postoji i jasno obrazloženje", dodao je Juneau. „Kada su SAD udarile na Hute, 2025. pogodile su ih teško i povrijedile su ih i nametnule su im cijenu".
Saudijci se suočavaju sa 'katastrofalnim scenarijima'
Događaji u Jemenu predstavljaju veliki udarac za Saudijsku Arabiju, koja je 2015. godine pokrenula razornu vojnu intervenciju kao podršku jemenskoj vladi, godinu dana nakon što su Huti zauzeli sjeverozapadni dio zemlje, uključujući i glavni grad Sanu.
Saveznici Rijada u Jemenu su pretrpjeli težak poraz, a Saudijska Arabija se suočava sa sve učestalijim napadima Huta, kao i drugih naoružanih grupa u regionu koje podržava Iran.
Oštećenje saudijskog naftovoda "Istok–Zapad" takođe je ograničilo kapacitete zemlje za izvoz nafte, što je izvršilo pritisak na globalno snabdijevanje. Neizvjesno je kada će taj naftovod, koji za Rijad predstavlja glavnu alternativnu rutu za izvoz nafte u slučaju zatvaranja moreuza Hormuz, ponovo biti pušten u rad.
Prema podacima kompanije Kpler, koja se bavi analizom tržišta sirovina, svijet bi ostao bez oko 120 miliona barela nafte ukoliko bi naftovod bio van funkcije mjesec dana.
"Trenutno je riječ o spletu katastrofalnih scenarija za Saudijce: moreuz Hormuz je gotovo potpuno zatvoren, moreuz Bab el Mandeb je bar djelimično zatvoren, a naftovod Istok–Zapad je oštećen", izjavio je Juneau.