Dostupni linkovi

Jednoglasna potpora Jadransko-jonskom plinovodu


Sa sastanka ministara
Sa sastanka ministara
Projekt Jadransko-jonskog plinovoda ima snažnu političku potporu Vlada Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije, poručeno je u četvrtak sa sastanka na ministarskoj razini u Zagrebu. Projekt predviđa spajanje plinovodnog sustava ovih zemalja na plinovod TAP kojim bi se plin iz Azerbejdžana doveo do Italije, a zemlje regije bi se na njega priključile u Albaniji.

Jedina pametna i ozbiljna energetska politika država regije je povezivanje u zajedničkom interesu, a projekt Jadransko-jonskog plinovoda ima snažnu političku potporu Vlada Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije, poručeno je sa skupa resornih ministara u Zagrebu.

Za sada je ekspertni sud da trasa plinovoda kroz Crnu Goru ide odmah iznad priobalja, a također – u prvom redu iz ekoloških razloga – trasa ne bi išla preko teritorija Bosne i Hercegovine, već kroz Neumski koridor. Konačnu odluku donijet će investitor uz konzultacije sa ekspertima i vladama zemalja.

Pred par mjeseci je konzorcij za eksploataciju azerbejdžanskog plina Shah Deniz II donio odluku da se odluči za projekt plinovoda TAP (Trans-Adriatic Pipeline) od Azerbejdžana preko Grčke i Albanije do Italije, za transport plina do Europe, i države regije odlučile su ozbiljno zagristi u projekt Jadransko-jonskog plinovoda koji bi se povezao na TAP u Albaniji i vodio sve do Splita. Plan kojeg podržavaju sve četiri zemlje uključene u projekt Jadransko-jonskog plinovoda je da se oba projekta razvijaju i grade istodobno.

Gdje Hrvatska nalazi svoj interes u izgradnji 516 kilometara tog naftovoda od kojeg 250 kilometara vodi kroz Hrvatsku, pojašnjava ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

„Kada jeste u tranzitnim pravcima, to bitno utječe na cijenu plina oko tranzitnih pravaca. To znači da je direktna korist za hrvatske građane od ovog projekta - najjeftiniji mogući plin koji mogu imati, ne samo u regiji nego i šire. I – hrvatski građani će to imati za nekoliko godina, zajedno s projektom novih eksploatacija i istraživanja u Jadranu“, kazao je Vrdoljak.

Odluka o trasi

Ministar industrije i energetike Albanije Damian Gjiknuni založio se za zajedničko lobiranje svih uključenih država za ovaj projekt, koji već ima potporu Europske komisije.

Ilustracija
Ilustracija
„Važno je da nastavimo davati političku potporu projektu, a u međuvremenu važno je da surađujemo, da promoviramo projekt, da nalazimo strateške partnere jer prvo trebamo imati strateške partnere koji podupiru ovaj projekt. Sve uključene države trebaju u zajedničkom interesu raditi kao tim i promovirati projekt gdje god mogu“, istaknuo je Gjiknuni.

Bosna i Hercegovina nije zadovoljna aktualnim ekspertnim sudom da trasa plinovoda ne prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, već Neumskom koridorom, pa je ministar trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović zahvalio kolegama ministrima na potpori ideji da se ta odluka još jednom razmotri. Zašto je Bosna i Hercegovina zainteresirana za ovaj projekt?

„Bosna i Hercegovina želi kroz ovaj projekat da pojača i obezbijedi konkurentnost na tržištu plina, ali također i da uspostavi takozvani energetski prsten, gasni prsten, jer – kao što znate – BiH ima samo jednu konekciju sa sjevera i na ovaj način, kroz ovaj projekat Bosna i Hercegovina bi obezbijedila sigurno snabdijevanje sa gasom.“

„Konačnu odluku o trasi donijeti će investitor temeljem konzultacija sa ekspertima i Vladama, ali Bosna i Hercegovina ni na koji način nije i ne smije biti isključena iz ovog projekta,“ požurio je odmah odgovoriti hrvatski ministar Vrdoljak.

„Dokaz tome je i poziv i prisustvo ministra Šarovića danas ovdje i na svim budućim sastancima, i sudjelovanje u radnoj grupi i na razgovorima sa svim budućim partnerima, jer svima nam je u interesu regionalni pristup energetici. Nitko neće povlačiti granice po energetskom pitanju na način da isključi susjednu zemlju. Svima nam je u interesu da Bosna i Hercegovina uđe, da se pobrinemo da mreža u BiH bude puno veća i da dobavni pravac donese jeftini plin koji će sutra industriji u Bosni i Hercegovini omogućiti njegovo korištenje.“

Za sada je ekspertni stav da trasa plinovoda kroz Crnu Goru ne prolazi kontinentom, dakle pored velikih potrošača, već odmah iznad priobalja.

„Mogu da potvrdim da u ovom trenutku sa ekspertskog nivoa se preferira trasa koja je kraća i efikasnija i koja prolazi direktno pored mora, znači iznad priobalja; da postoji drugi pravac koji naravno da nije odbačen i koji se odnosi na trasu koja jest nešto duža, ali bi direktno omogućavala snabdijevanje Podgorice gasom, i u tom dijelu će se konkretne odluke donijeti na bazi punih informacija – u momentu kad ih budemo imali. Što je važno, dogovorili smo da se na nivou radne grupe nastave analize ovih pitanja, kako bi se konkretne političke odluke iz ovog aspekta moge donijeti na bazi pune informisanosti oko svih aspekata projekta“, izjavio je ministar gospodarstva Crne Gore Vladimir Kavarić.

Do sastanka u Tirani u prvom kvartalu sljedeće godine trebaju biti gotovi business plan i studija izvedivosti ovog projekta, a do tada se nastavlja i sa razgovorima s potencijalnim strateškim partnerima.
XS
SM
MD
LG