Američki Kongres uputio je predsjedniku Donaldu Trumpu sveobuhvatan prijedlog zakona o sankcijama Rusiji, čime započinje nova faza ekonomskog pritiska Washingtona na Moskvu.
Senatorka Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske odnose Senata i kopredsjednica Senatske grupe za posmatranje NATO saveza, ističe da je cilj ovog zakona da pogodi ruske prihode iz finansijskog i energetskog sektora te pojača pritisak na Kremlj.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) održanom 17. septembra, Shaheen je govorila o zakonu o sankcijama, hitnim potrebama Ukrajine, ruskom hibridnom ratovanju i aktivnostima Moskve duž istočnog krila NATO saveza. Takođe se osvrnula na nestabilnost na Balkanu te na ulogu ruske opozicije u osporavanju narativa Kremlja o ratu.
'Vršenje pritiska' na Putina
RSE: Kongres je upravo usvojio zakon o sankcijama Rusiji; riječ je o prvom važnom dvostranačkom zakonskom aktu Kongresa kojim se pruža podrška Ukrajini još od paketa hitne pomoći odobrenog u aprilu 2024.
Šta se mijenja za Moskvu sada kada zakon ide na potpis predsjedniku Trumpu?
Jeanne Shaheen: Pa, nadajmo se da to šalje važnu poruku. Glasanje u oba doma bilo je izrazito dvostranačko. U Senatu je zakon usvojen s 86 glasova "za" i 11 "protiv", a juče je u Zastupničkom domu dobio više od 100 glasova uz snažnu dvostranačku podršku.
Podržali su ga i demokrati i republikanci. Njime bi se oštro djelovalo ne samo protiv ruskog finansijskog sektora, oligarha i osoba iz okruženja Vladimira Putina koje Rusiji omogućavaju vođenje ovog rata, već i protiv prihoda koji finansiraju taj rat – prihoda od nafte i plina.
Uvele bi se carine za pet najvećih uvoznika ruske nafte i plina, a to su prvenstveno Kina i Indija. One su najveći potrošači. Od Indije smo čuli da bi, ako se ovaj zakon usvoji, prestala sa kupovinom ruske nafte i plina.
Stoga se nadamo da će to poslati snažnu poruku ne samo Putinu i Rusiji, već i Kini te drugim kupcima ruske nafte i plina. Time se onemogućava rad tzv. flote iz sjenke.
Što se tiče Ukrajine, juče smo održali konferenciju za novinare na kojoj su lideri oba doma parlamenta govorili o poruci namijenjenoj Ukrajincima. Želimo da im poručimo da cijenimo njihovu hrabrost. Oni se bore za demokratiju i slobodu, a mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ih podržali.
RSE: Koliko brzo bi te sankcije mogle početi da vrše mjerljiv pritisak na rusku ratnu ekonomiju i šta će odrediti brzinu njihove efikasnosti?
Shaheen: To zavisi od administracije. Predsjednik planira da potpiše ovaj zakon u sljedećih dan ili dva. Nadamo se da ćemo, čim zakon bude potpisan, vidjeti kako Ministarstvo finansija počinje s provođenjem tih sankcija.
Blisko smo sarađivali s trgovačkim predstavnikom, ambasadorom Jamiesonom Greerom, na izradi zakona; oni su uključeni u taj proces i razmatraju koje su zemlje obuhvaćene te kako utvrditi na koje se tačno zemlje mjere odnose.
Stoga se nadamo da ćemo vidjeti konkretne poteze administracije čim zakon bude usvojen.
RSE: Kritičari dovode u pitanje hoće li sankcije zaista promijeniti procjene Moskve. Koje ćete konkretne pokazatelje pratiti u narednim nedeljama i mjesecima kako biste utvrdili daju li te mjere rezultat?
Shaheen: Pa, vrlo ćemo pomno pratiti provođenje. I smatramo da nije važan samo aspekt sankcija, već i, kao što sam rekla, zaustavljanje priliva prihoda.
Rusija više od 50 posto svojih prihoda ostvaruje prodajom nafte i plina. Znamo da se Evropa već odviknula od ruske nafte te da je u procesu odvikavanja od ruskog gasa. Ali, postoje i druge zemlje u svijetu koje to nisu učinile.
Prije svaga Kina. Stoga Kina mora shvatiti poruku: ako žele nastaviti da kupuju ruski gas, ako žele da nastave da pomažu Rusiji u finansiranju i snabdijevanju ovog ničim izazvanog rata – rata koji je užasan, u kojem ginu civili i u kojem Rusija gubi oko 35.000 vojnika mjesečno – tada će to morati da plati. I moraće platiti tržišnu cijenu.
Više nema nabavke nafte i plina na crnom tržištu putem "flote iz sjenke", gdje se ne plaćaju tržišne cijene.
RSE: Ukrajina ulazi u još jednu tešku fazu rata. U redovnom ste kontaktu s ukrajinskim zvaničnicima. Šta Kijev trenutno najhitnije treba od Washingtona?
Shaheen: Mislim da moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo osigurali one presretače koji im pomažu u odbrani od ruskih projektila.
To predstavlja izazov jer se suočavamo s poteškoćama u našoj odbrambenoj industrijskoj bazi, ne samo u Sjedinjenim Državama, već i kod naših evropskih saveznika. Ipak, mislim da činimo sve što možemo kako bismo te presretače dopremili u tu zemlju.
Moramo osigurati da imaju pristup sistemu Starlink kako bi mogli da prate kretanje ruskih projektila. Takođe, moramo im pomoći u pripremi za još jednu vrlo hladnu zimu.
Uz to, moramo da razmotrimo sve načine kojima se vrši pritisak na Vladimira Putina kako bismo ga naveli da sjedne za pregovarački sto i okonča ovaj rat. Njegova ekonomija trenutno se nalazi na ivici propasti. Kao što sam rekla, gubi 35.000 vojnika mjesečno.
Održavanje koraka s potrebama za novim vojnicima putem mobilizacije rusku blagajnu košta ogromne svote novca. Stoga moramo nastaviti da vršimo što snažniji pritisak, ne samo Sjedinjene Države, već i svi naši saveznici.
RSE: Predsjednik Trump govorio je o energetskom primirju između Rusije i Ukrajine. Pod kojim bi uslovima ograničeni prekid vatre mogao postati put prema sveobuhvatnijem rješenju?
Shaheen: To zavisi od toga kako bi takav dogovor bio struktuiran i da li je Rusija zaista ozbiljna u namjeri da sjedne za pregovarački sto. Dosad to nisu pokazali.
Vladimir Putin zamajava sve redom, i Trumpovu administraciju i njene izaslanike, jer vjeruje da nas može nadmudriti čekanjem.
Međutim, mislim da je Kongres juče, uz dvostranačku podršku, poslao snažnu poruku: nećemo dopustiti Putinu i Rusiji da nas iscrpi čekanjem. Učinićemo sve što je u našoj moći kako bismo izvršili pritisak na njih.
'Hibridno ratovanje traje već neko vrijeme'
RSE: Rusija sve više koristi bespilotne letjelice, kibernetičke napade, sabotaže i druga sredstva izvan granica Ukrajine. Gdje, po vašem mišljenju, prestaje konvencionalno ratovanje, a počinje hibridno?
Shaheen: Hibridno ratovanje traje već neko vrijeme, a sada svjedočimo njegovom porastu.
Dobra je vijest da su Ukrajinci vrlo inovativni. Idu korak ispred ruske tehnologije dronova, a mi moramo učiniti sve što možemo kako bismo to podržali.
To nije samo u interesu Ukrajine; to je i u interesu Amerike. Vidjeli smo na Bliskom istoku da su te bespilotne letjelice nanijele značajnu štetu američkim resursima u toj regiji.
Moramo biti što napredniji tahnološki kada je riječ o bespilotnim letjelicama i sistemima za njihovo suzbijanje, a Ukrajina nam u tome može pomoći.
Štaviše, predsjednik Zelenski iznio je tu ponudu kada se prije otprilike mjesec dana sastao sa gotovo polovinom Senata. Rekao je: "Želimo da sarađujemo s vama na osiguravanju te tehnologije".
RSE: Posebno ste izrazili zabrinutost zbog ruskih aktivnosti duž istočnog krila NATO saveza. Šta, prema vašoj procjeni, Moskva testira na Baltiku i u Poljskoj?
Shaheen: Ne testira to samo na Baltiku. Testira to i u Poljskoj.
Znamo šta koristi. Upravo smo danas imali saslušanje u Odboru za vanjske poslove, a jedna od tema bila je činjenica da je Srbija poslužila kao usputna stanica Rusima prilikom izvođenja napada u Leipzigu. Nakon toga su se vratili u Srbiju.
Stoga moramo da osiguramo suzbijanje tog hibridnog ratovanja gdje god je to moguće. To nije samo u interesu Amerike, već i u interesu naših evropskih saveznika.
Upravo smo vidjeli da je kancelarija Južnog okruga New Yorka podigla optužnicu protiv petorice Rusa koji su govorili o ubijanju Amerikanaca u Sjedinjenim Državama. Riječ je o nasilnicima i pripadnicima kriminalnog miljea povezanima s Vladimirom Putinom; on te nasilnike koristi za ciljanje ruskih disidenata koji zakonito borave u Sjedinjenim Državama.
RSE: Ako Rusija nastavi djelovati ispod praga otvorenog rata, kakav bi trebao biti odgovor SAD i NATO-a?
Shaheen: Mislim da moramo nastaviti činiti sve što je u našoj moći kako bismo podržali Ukrajinu.
Moramo nastaviti sarađivati s našim saveznicima u NATO-u i biti spremni odgovoriti na neke od tih hibridnih napada. Na tome se već radi, a rezultati će se, vjerujem, pokazati u nadolazećim danima i mjesecima.
RSE: Vratimo se na Srbiju i šire područje Balkana. Izrazili ste zabrinutost zbog mogućnosti nestabilnosti koja uključuje Kosovo, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu. Što vas danas najviše zabrinjava?
Shaheen: Riječ je o povezanosti Srbije i Srba u (bh. entitetu) Republici Srpskoj s Rusijom te o ruskom interesu za destabilizaciju regije.
Rusija to vidi kao potencijalni drugi front, a mi moramo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali stabilnost u regiji. Takođe moramo jasno dati do znanja da i naša vojska vrlo pažljivo prati situaciju.
Imamo NATO snage na Kosovu. Imamo misiju EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Moramo osigurati da Rusi znaju kako su te snage u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa.
RSE: Bivši kosovski predsjednik Hashim Thaci ovog je nedelje u Hagu osuđen na 25 godina zatvora. Što bi ta presuda mogla da znači za kosovsku politiku i regionalnu sigurnost?
Shaheen: Ne znam. Nisam imala priliku proučiti to pitanje, stoga ga zapravo ne mogu komentarisati.
Uloga ruske opozicije
RSE: Okrenemo li se samoj Rusiji, kakvu ulogu ruska opozicija realno može imati dok rat traje, a represija unutar Rusije ostaje snažna?
Shaheen: Pokazali su se vrlo učinkoviti kod ukazivanja na dešavanja u Rusiji i održavanju veza sa zemljom na načine koji pomažu u jačanju redova disidenata unutar Rusije te u širenju informacija o tome kako Vladimir Putin guši svakoga ko ga ne slijedi.
Oni otkrivaju posljedice povezane s ljudskim gubicima. Takođe govore o uticaju sankcija, uvedenih ne samo u Sjedinjenim Državama već i u Evropi, na rusku ekonomiju, kao i o posljedicama novih zakonskih propisa te o tome šta oni znače.
Dakle, odigrali su ključnu ulogu u nastojanjima da se Putin pozove na odgovornost.
RSE: Još jedno pitanje. Od Ukrajine, preko baltičkih zemalja i Poljske, pa sve do Balkana, radi li se o zasebnim krizama ili ih vidite kao međusobno povezane dijelove šireg izazova za evropsku sigurnost?
Shaheen: Budimo jasni. Sve što se događa međusobno je povezano; svjedočimo saradnji Rusije s Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom, i to ne samo u kontekstu Ukrajine, već i Irana.
Znamo da Iranci koriste podatke o ciljevima dobivene od Kine i Rusije kako bi napali američke snage i objekte.
Nedopustivo je da ne činimo sve što je u našoj moći kako bismo se suprotstavili Vladimiru Putinu i Kini te zaustavili njihove napade na američke muškarce i žene koji služe na Bliskom istoku, kao i na naše tamošnje snage i objekte.
To košta američke poreske obveznike novca, košta i američkih života, i to se ne smije dozvoliti. Ova administracija mora da učini više kako bi to zaustavila.