U posljednje vrijeme crnogorska Vlada i resorna ministarstva organizovali su veliki broj javnih rasprava o veoma važnim pitanjima za crnogorsko društvo čime su, bar na posredan način omogućili građanima i civilnom sektoru da saopšte svoj stav i utiču na donošenje krupnih odluka.
No, da li je suštinski to tako i da li država prihvata prijedloge građana i NVO ili je u pitanju stara praksa da se zadovolji forma i da se institucijama EU pokaže kako Vlada navodno prihvata sugestije i prijedloge šire javnosti.
Debata o privatizaciji KAP-a, gradnji HE na Morači, evropskim integracijama, korupciji i kriminalu i najnovija o mogućem poskupljenje struje samo su dio poširokog spiska rasprava u kojima je učestvovala javnost,odnosno građani i civilni sektor.
To smo, doduše u mnogo manjem broju nego što je to slučaj nakon formiranja nove Vlade, imali prilike da vidimo i ranije, tokom mandata starog premijera.
No, da li je sada građanima i i civilnom sektoru zaista i suštinski omogućeno da utiču na donosioce odluka i koliko su rasprave novijeg datuma bile kvalitetnije u odnosu na minuli period.
Zlatko Vujović iz Centra za monitoring kaže da je dobro što je prekinuta stara praksa stare Vlade koja je prilikom donošenja važnih odluka za građane i društvo ignorisala ili bojkotovala prijedloge i sugestije NVO. Vujović smatra da treba sačekati da javne raprave budu završene jer će se tek tada moći sagledati da li je nova Vlada istinski spremna da prihvata i razmatra prijedloge građana i civilnog sektora.
"Ako je suditi prema najavama koje je novi premijer saopštio na sastanku sa NVO onda to ne bi trebalo da budu čisto formalne rasprave. Ako je, međutim suditi po dosadašnjem iskustvu sami učinak javnih rasprava će u velikoj mjeri zavisiti od toga ko se nalazi na čelu određenog ministarstva. Bojim se da dio ministara neće stvarno biti spreman da uzme u obzir sugestije koje su date tokom javne rasprave a takođe, bojim se da dio ministara ne dijeli jednaku zainteresovanost premiejra kada je riječ o saradnji sa NVO", kazao je Vujović.
Mali uticaj odluka
Goran Đurović za RSE govori ispred grupe građana koja je već 3 godine u sporu sa Regulatornom agencijom za energetiku u vezi sa cijenom struje. Đurović i njegove kolege uspjeli su na sudu da izdejstvuju da građanima mora da bude vraćeno 39 miliona eura kroz smanjenje tarifa, odnosno smanjenja cijena za ovu godinu.
Goran Đurović, foto: Savo Prelević
Govoreći o učincima najnovije javne debate o mogućem poskupljenju struje, Đurović ističe da je njen glavni kvalitet to što je po prvi put okupila građane kojih se to pitanje najviše tiče.
"Ono što je ostalo da se vidi, naravno je da li će argumentacija koja je od strane građana i potrošača izložena tokom javne rasprave biti dovoljno dobro prihvaćena do Regulatorne agencije za energetiku. Mada izražavam određenu dozu optimizma spram činjenice da su se veoma često komentari i pitanja Agencije podudarali sa komentarima i pitanjima građana tako da se nadam da će ovoga puta javna rasprava dati dređeni kvalitet i da će krajnji ishod javne rasprave biti da interes građana Crne Gore bude zaštićen", kazao je on.
Darko Pajović iz Green Homa kaže da je javna rasprava o gradnji HE na Morači, zahvaljujući pritisku civilnog sektora i brojnim sugestijama i kritikama ipak otišla u dobrom pravcu za interese građana u odnosu na to kako bi bilo da je prošao vladin prijedlog sa prvobitnim planom o gradnji HE.
Pajović ukazuje da država i dalje pokušava da ispuni formu i progura svoja rješenja, a ne da kroz javne rasprave suštinski uvaži mišljenje građana i javnosti.
"Mislim da njima ipak do kraja nije jasno da javna rasprava služi da bi građani iznijeli svoja mišljenja i da ta mišljenja moraju biti analizirana i, koliko je moguće inkorporirana. Prije se tu radi o odlukama koje su donesene u kancelarijama, a kasnije se kroz formalno – javne rasprave pokušava zapravo finalizovati zakonski rješenje koje je već unaprijed smišljeno i isto tako zaključeno. S toga bih se složio da je uticaj, generalno donošenja odluka kroz institut javne raprave na izuzetno niskom nivou", rekao je Pajović.
Sviđalo se to nekome ili ne u narednom periodu država će u skladu sa zahtjevima Brisela morati da se navikne na organizovanje javnih rasprava koje neće biti samo puko ispunjavanje forme već će donosioci odluka morati da razmatraju i prihvataju prijedloge šire javnosti. Vlada bi za pola godine trebalo da pripremi akt kojim će biti utvrđen model organizovanja javnih rasprava i učešća građana i civilnog sektora u tom procesu.
No, da li je suštinski to tako i da li država prihvata prijedloge građana i NVO ili je u pitanju stara praksa da se zadovolji forma i da se institucijama EU pokaže kako Vlada navodno prihvata sugestije i prijedloge šire javnosti.
Debata o privatizaciji KAP-a, gradnji HE na Morači, evropskim integracijama, korupciji i kriminalu i najnovija o mogućem poskupljenje struje samo su dio poširokog spiska rasprava u kojima je učestvovala javnost,odnosno građani i civilni sektor.
To smo, doduše u mnogo manjem broju nego što je to slučaj nakon formiranja nove Vlade, imali prilike da vidimo i ranije, tokom mandata starog premijera.
No, da li je sada građanima i i civilnom sektoru zaista i suštinski omogućeno da utiču na donosioce odluka i koliko su rasprave novijeg datuma bile kvalitetnije u odnosu na minuli period.
Zlatko Vujović iz Centra za monitoring kaže da je dobro što je prekinuta stara praksa stare Vlade koja je prilikom donošenja važnih odluka za građane i društvo ignorisala ili bojkotovala prijedloge i sugestije NVO. Vujović smatra da treba sačekati da javne raprave budu završene jer će se tek tada moći sagledati da li je nova Vlada istinski spremna da prihvata i razmatra prijedloge građana i civilnog sektora.
"Ako je suditi prema najavama koje je novi premijer saopštio na sastanku sa NVO onda to ne bi trebalo da budu čisto formalne rasprave. Ako je, međutim suditi po dosadašnjem iskustvu sami učinak javnih rasprava će u velikoj mjeri zavisiti od toga ko se nalazi na čelu određenog ministarstva. Bojim se da dio ministara neće stvarno biti spreman da uzme u obzir sugestije koje su date tokom javne rasprave a takođe, bojim se da dio ministara ne dijeli jednaku zainteresovanost premiejra kada je riječ o saradnji sa NVO", kazao je Vujović.
Mali uticaj odluka
Goran Đurović za RSE govori ispred grupe građana koja je već 3 godine u sporu sa Regulatornom agencijom za energetiku u vezi sa cijenom struje. Đurović i njegove kolege uspjeli su na sudu da izdejstvuju da građanima mora da bude vraćeno 39 miliona eura kroz smanjenje tarifa, odnosno smanjenja cijena za ovu godinu.
Govoreći o učincima najnovije javne debate o mogućem poskupljenju struje, Đurović ističe da je njen glavni kvalitet to što je po prvi put okupila građane kojih se to pitanje najviše tiče.
"Ono što je ostalo da se vidi, naravno je da li će argumentacija koja je od strane građana i potrošača izložena tokom javne rasprave biti dovoljno dobro prihvaćena do Regulatorne agencije za energetiku. Mada izražavam određenu dozu optimizma spram činjenice da su se veoma često komentari i pitanja Agencije podudarali sa komentarima i pitanjima građana tako da se nadam da će ovoga puta javna rasprava dati dređeni kvalitet i da će krajnji ishod javne rasprave biti da interes građana Crne Gore bude zaštićen", kazao je on.
Darko Pajović iz Green Homa kaže da je javna rasprava o gradnji HE na Morači, zahvaljujući pritisku civilnog sektora i brojnim sugestijama i kritikama ipak otišla u dobrom pravcu za interese građana u odnosu na to kako bi bilo da je prošao vladin prijedlog sa prvobitnim planom o gradnji HE.
Pajović ukazuje da država i dalje pokušava da ispuni formu i progura svoja rješenja, a ne da kroz javne rasprave suštinski uvaži mišljenje građana i javnosti.
"Mislim da njima ipak do kraja nije jasno da javna rasprava služi da bi građani iznijeli svoja mišljenja i da ta mišljenja moraju biti analizirana i, koliko je moguće inkorporirana. Prije se tu radi o odlukama koje su donesene u kancelarijama, a kasnije se kroz formalno – javne rasprave pokušava zapravo finalizovati zakonski rješenje koje je već unaprijed smišljeno i isto tako zaključeno. S toga bih se složio da je uticaj, generalno donošenja odluka kroz institut javne raprave na izuzetno niskom nivou", rekao je Pajović.
Sviđalo se to nekome ili ne u narednom periodu država će u skladu sa zahtjevima Brisela morati da se navikne na organizovanje javnih rasprava koje neće biti samo puko ispunjavanje forme već će donosioci odluka morati da razmatraju i prihvataju prijedloge šire javnosti. Vlada bi za pola godine trebalo da pripremi akt kojim će biti utvrđen model organizovanja javnih rasprava i učešća građana i civilnog sektora u tom procesu.
