Dostupni linkovi

Korupcija u BiH: Javne nabavke među najbolnijim tačkama


Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
BiH je u vrhu evropske ljestvice tek po nivou raširenosti korupcije. Neslavnoj statistici korupcije u zdravstvu ili obrazovanju pridružio se i onaj oblik protiv koga se i najteže boriti - politička korupcija. Od namještanja poslova, tendera, uticaja na sve sfere društva, uključujući i pravosuđe, politika diriguje i zakonima, koji, kakvi su sada, pogoduju tek legalizaciji prljavih poslova.

BiH godišnje zbog korupcije izgubi blizu milijardu konvertibilnih maraka.

„Korupcije ima na najvišim razinama vlasti, onog oblika korupcije protiv kojeg se i najteže boriti. Jer ako imamo situaciju u kojoj su visoko pozicionirani i politički lideri i čelni ljudi državnih institucija umiješani u koruptivne prakse, oni posjeduju vrlo efektivne mehanizme utjecaja na druge institucije, prije svega na pravosuđe u cilju spriječavanja procesuiranja korupcije, što potvrđuju naša istraživanja gdje zaista kada je u pitanju procesuiranje korupcije imamo veoma skromne rezultate i imamo jednu potpuno neadekvatnu kaznenu politiku bh. pravosuđa“, upozorava Srđan Blagovčanin, izvršni direktor Transparancy Internationala BiH.
Srđan Blagovčanin

Jedna od oblasti u kojoj politika vedri i oblači, a u kojoj se najjasnije primijeti korupcija jesu javne nabavke. Rođačke, prijateljske i stranačke veze sa političkim strukturama mnogima su u džepove slile milione KM.

Tako je 166 ugovora vrijednih najmanje 13,7 miliona KM otišlo u džepove 20 firmi djelimično ili potpuno u vlasništvu raznih bh. funkcionera kroz ugovore sa javnim preduzećima ili institucijama.

Jedan od primjera jeste i kompanija Đorđa Kojića, poslanika SNSD u NSRS, koji je od 2006. do 2010. na 46 tendera javnih preduzeća ili institucija vlasti dobio gotovo četiri miliona KM.

Bilo je slučajeva da se pojavi kao jedini ponuđač i tako dobije poslove od institucija u kojima su čelni ljudi njegove stranačke kolege. Tako je, recimo, Audi Q7 za kabinet predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića, kadra SNSD, na tanderu prodala upravo jedna od tri Kojićeve firme, koje su i jedine bile prijavljene.

Rajko Kecman, potpredsjednik UO Udruženja građana Tender, kaže kako su zbog manjkavosti aktuelnog zakona, ali i njegovih najavljenih izmjena ovakve situacije česte.

„Ugovorni organi za sada legalno mogu da kriterije, kvalifikacije koje se odnose na tehničke karakteristike robe čak vrednuju za izbor ekonomski najboljih ponuda, mogu jednostavno da poništavaju javne nabave kad god zažele zato što mogu dovesti u takvu situaciju da se ponište. Nažalost, u ovakvoj državi sve je legalno moguće i onda se posljedice po sredstva poreskih obaveza građana strašne“, kazao je Kecman.

Akteri afera ostaju na pozicijama

Amandmani na zakon koje je predložilo ovo udruženje smanjili bi korupciju u javnim nabavklama najmanje za 400 hiljada KM. No, njihovo je usvajanje neizvjesno, navodi Kecman.
Kecman: Najodgovorniji u društvu su vodeće političke partije. One nisu voljne da se donese antikoruptivni zakon, nego upravo da se donese zakon koji će otvoriti još veći prostor za korupciju.

„Najodgovorniji u društvu to su vodeće političke partije. One nisu voljne da se donese antikoruptivni zakon, nego upravo da se donese zakon koji će otvoriti još veći prostor za korupciju i, nažalost, legalizaciju iste, što je ključni problem. A da li će delegati to uvažiti, nadamo se da hoće jer oni su u suštini produžena ruka vodećih političkih partija, a sama priprema ovoga nacrta zakona govori da je već koruptivni lobi iz javnog sektora i krupnog privrednog kapitala izvršio dovoljan pristisak da se donese takav, u suštini loš, zakon“, kaže on.

Da su javne nabavke jedna od najbolnijih tačaka bh. korupcije u koje su umiješane političke strukture govori i podatak da u zemljama regiona BiH prednjači sa brojem žalbi na tendere.

Uz žalbe upućene su i krivične prijave sa milionskim iznosima, kaže Amir Pilav, predsjedavajući Ureda za razmatranje žalbi.

„Od 1.794 riješena predmeta, u preko 1.100 slučajeva su uvažene žalbe i poništene su odluke ugovornih organa. Samo ove godine podnesene su četiri krivične prijave, od toga jedna je samo vrijednosti preko 16 miliona KM“, navodi Pilav.

Istraživanje portala posao.ba pod nazivom „Korupcija prilikom zapošljavanja“ pokazalo je da se u BiH posao može kupiti i to za više od 3.000 KM mita, te da su za njegovo dobijanje presudne veze. Isto istraživanje navodi da ispitanici smatraju kako je korupcija najprisutnija u djelatnostima u državnoj službi.

S obzirom da pravosuđe nije u dovoljnoj mjeri aktivno po pitanju suzbijanja korupcije, da se ne sprovodi strategija za borbu protiv koorupcije, niti funkcioniše državna agencija koja se bavi ovim problematikom, građani ne vide drugi izlaz, ali ni model ponašanja, kaže Blagovčanin.

“Mediji svakodnevno pišu o aferama i pronevjerama desetina, stotina miliona, a ljudi koji su bili pominjani u takvim kontekstima nastavljaju da obavljaju taj posao bez ikakvih problema. To kod građana stvara uvjerenje da i oni u situaciji u kojoj ne mogu da riješe svoj problem na zakonit način posežu za tom praksom - i to, ustvari, i generiše problem“, ocjenjuje Blagovčanin.

Prema posljednjam istraživanju Ureda UN za borbu protiv droge i kriminala, postotak korumpiranosti bh. društva je veći od 20 posto, a najkorumpiraniji u cijeloj regiji su ljekari, policajci i bolničari.
XS
SM
MD
LG