Dostupni linkovi

Hrvatski predsjednik i premijer odvojeno odali počast jasenovačkim žrtvama


Jasenovac, 22. april 2020.

Najviši državni predstavnici odali su u Jasenovcu počast žrtvama tamošnjeg ustaškog logora iz Drugog svjetskog rata, ali ni ove godine nije bilo zajedničke državne komemoracije zbog narušenih odnosa predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

Takođe, koordinacija jevrejskih opština odbila je da dođe na državnu komemoraciju zato što vlada Andreja Plenkovića nije izričito zabranila ustaške simbole i pozdrav "Za dom spremni", pa su najavili odvojenu komemoraciju iduće sedmice.

Pod pokroviteljstvom Sabora, kolonom sećanja i polaganjem vijenaca kod spomen obilježja Kameni cvijet počast su zajedno odali premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, predstavnici srpske i romske nacionalne manjine, Milorad Pupovac i Veljko Kajtazi, prenosi agencija BETA.

Na komemoraciji su bili i predsatvnici udruženja antifašista Franjo Habulin i predsjednik Hrvatske u dva mandata Stjepan Mesić.

Prethodno je počast odvojeno odao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji je rekao da ne želi da bude na komemoraciji s onima koji "u jednom trenutku ohrabruju ustašluk, a onda se prave liberalima".

On je najavio da će u Jasenovac ponovo doći iduće sedmice kada će počast jasenovačkim žrtavama odati predstavnici jevrejske zajednice.

I bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović odbio je juče poziv Saveza antifašistikih boraca i antifašista da učestvuje na državnoj komemoraciji za žrtve tamošnjeg ustaškog logora iz Drugog svjetskog rata, jer smatra da iza nje stoji vlada koja toleriše "rastuću ustašofiliju".

U Jasenovcu ni prošle godine nije bilo zajedničke državne komemoracije za žrtve tamošnjeg ustaškog logora zbog narušenih odnosa predsjednika i premijera.

Godinu ranije, u prvoj godini predsjedničkog mandata Zorana Milanovića, poslije višegodišnjeg prekida, održana jedinstvena komemoracija na kojoj je učestvovao kompletan državni vrh. Uz njih su bili i predstavnici svih naroda žrtava i antifašista.

Komemoracija u Jasenovcu posvećena je obilježavanju 22. aprila 1945. i proboju 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih oko 100.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije Nezavisne države Hrvatske (NDH).

U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 djece.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG