Dostupni linkovi

Od zaostalih mina poginulo više od 1.500 osoba


Bosnia and Herzegovina, mines 01Oct2007

Od kraja rata do danas, prema podacima Centra za uklanjanje mina, od eksplozivnih naprava u BiH stradalo je više od 1.500 osoba.

Omer Jahić, povratnik u Bratunac, prije sedam godina, kada se vratio u svoju kuću, nastradao je od eksplozije bombe zaostale iz rata. Omer je jedan od 1.500 osoba koje su nakon rata u BiH nastradale od zaostalih eksplozivnih sredstava. Omer kaže da je imao sreću što je ostao živ i bez težih posljedica:

“Bio sam tuda među prvim povratnicima, pa sam naletio na eksplozivnu napravu. Bio sam povrijeđen i bio sam odustao jedno dva, tri mjeseca od povratka. Bio sam u dilemi da li da se vratim ponovo. Međutim, dobro sam prošao, što je moglo biti. Mogao sam i poginuti, ili mogao sam ostati invalid. Na kraju krajeva, opet kažem hvala Bogu kad sam ostao živ. Tu su dolazile nekih par organizacija, sve neki demineri, ovo, ono. Dođu samo, obilježe i, kao navodno, to treba velika sredstva da se plate, šta ja znam, čekaju nekog donatora ko će to da plati - a eto, mi već čekamo od 2000. godine.”

Pomoćnik direktora Centra za uklanjanje mina BiH Ahdin Orahovac kaže da je posebno teška situacija u 100 zajednica, sa oko 150.000 stanovnika:

«Ne, ne smije se ići u područja koja su bila ranije linije razgraničenja, ova poznata područja gdje su bila ratna djejstva. Dakle, nisu minska polja obilježena sva, ne može se pouzdati u te oznake da su na svakom mjestu postavljene. Jednostavno, jedna doza povišene svijesti, upozoravanja, u kombinaciji s ovim aktivnostima koje se održavaju na terenu, kao što su obilježavanje i čišćenje, stvaraju jedan ambijent gdje se na sve raspoložive načine minimizira i otklanja rizik, dakle smanjuje mogućnost žrtava.»

Od kraja rata do danas, prema podacima Centra za uklanjanje mina, od eksplozivnih naprava stradalo je više od 1.500 osoba. Orahovac navodi da se ta brojka znatno smanjuje:

“Statistika žrtava možda najbolje pokazuje da je u posljednjih tri, četiri godine to negdje oko 38 ili 40 godišnje, dok je 1996. godine bilo mjesečno 50.”

Do kraja ove godine trebala bi biti završena državna strategija protivminskog djelovanja do 2019. godine, koja će pokazati koliko je novca potrebno za uklanjanje mina zaostalih iz rata u BiH. Govori član Komisije za deminiranje BiH, Mustafa Alikadić:

“Prema sadašnjim trendovima, znači iskustva i realizacije ove strategije, BiH obezbjeđuje iz raznih izvora prosječno godišnje oko 50, 60 miliona za deminiranje. Struktura tih sredstava koja mi obezbijedimo je uglavnom nepovoljna u korist donatora, znači većinu sredstava skupimo iz donatorskih sredstava. Da bismo završili posao potrebno nam je negdje ispod milijarde.»

Predstavnik Građanskog organizovanja za demokratiju Ševko Bajić naglašava da se za čišćenje bh. prostora od mina ne izdvaja dovoljno novca:

“Odgovor se vrlo lako može dati ukoliko pogledate budžete naših vlada na svim nivoima, pa ćete vidite da nisu adekvatna sredstva izdvojena za problem mina u BiH. Ja svakako nisam stručnjak za problematiku mina u BiH, ali sa sigurnošću mogu reći da je istina da su i za tu stvar direktno odgovorni naši izabrani predstavnici vlasti, koji nam za rješavanje takvih ozbiljnih problema, nažalost, nisu ponudili kvalitetna rješenja.»

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG