Izvještaj o hrvatskom napretku u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji vjerojatno je posljednji u petogodišnjim pregovorima. Još su dva pitanja ostala otvorena – restrukturiranje brodogradilišta na način da ne budu ovisna o državnim garancijama i rezultati u borbi protiv korupcije.
Što se tiče zahtjeva udruga izbjeglih hrvatskih Srba – neki od zahtjeva bave se stvarima koje su uključene u kriterije za zatvarenje pregovora i do završetka pregovora će biti riješeni.
Hrvatska je ušla u završnicu pregovora, politički su kriteriji pozitivni, a tržišna ekonomija funkcionira, navodi se u najnovijem izvješću o napretku u pristupnim pregovorima. U poglavlju o pravosuđu traži se dokaze da je borba protiv korupcije uspješna, a pravosuđe profesionalno i depolitizirano, a u poglavlju o tržišnom natjecanju traži se ukidanje državnih potpora brodogradilištima.
I ove je godine prepisana formulacija iz prošlogodišnjeg izvješća u kojem se traži puna suradnja s Haškim tribunalom i napredak u manjinskim i izbjegličkim pravima. „Hrvatska je sada u završnici,“ kaže za naš radio profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša.
„Naravno, u međuvremenu se mora definitivno riješiti to pitanje subvencija brodogradilištima, i mora se izvesti sve ono što je sastavni dio antikorupcijskog programa, uključujući i procesuiranje na najvišoj razini. To je ono što Europska unija očekuje, dakle morat će se ubrzati te procedure koje vodi USKOK i policija, a o tom ubrzanju zavisi i krajnji rok završetka pregovora“, navodi Grubiša.
Udruge Srba izbjeglih iz Hrvatske izišle su sa zahtjevom da se ne zatvara poglavlje 23 u hrvatskim pristupnim pregovorima Pravosuđe i ljudska prava, dok se ne ispuni njihove zahtjeve - povratak i obnovu imovine, vraćanje stanarskih prava, isplatu zaostalih imovina, konvalidaciju radnog staža iz ratnih vremena, isplatu štednje i novčanu naknadu jer nisu mogli sudjelovati u privatizaciji.
Dio postojećih kriterija
Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac kazao je medijima kako ovi zahtjevi nisu novi i da razgovori s hrvatskom Vladom još traju.On je optimističan.
„Vjerujem da će uskoro biti obznanjeni rezultati dogovora i pozvani mogući donatori koji će pomoći Hrvatskoj i Srbiji da riješe pitanje izbjeglica, i na taj način to pitanje neće predstavljati nikakvu prepreku ni u odnosima dviju država, niti na putu Hrvatske ili Srbije prema Europskoj uniji“, kaže Pupovac.
Komentirajući ove zahtjeve, oporbena predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe pristupnih pregovora Hrvatske sa Europskom unijom Vesna Pusić kazala je kako je dio ovih zahtjeva - obnova u ratu oštećene imovine koja je uglavnom dovršena, proporcionalna zastupljenost srpske manjine u državnim i javnim službama na lokalnoj i državnoj razini i drugo – dio postojećih kriterija za zatvaranje pregovora.
„Tu postoje i neki zahtjevi koji nisu sastavni dio mjerila, dakle nisu preduvjet za zatvaranje poglavlja 23. Naravno da ljudi mogu postavljati različite zahtjeve i naravno da u granicama izvedivog treba izaći u susret tamo gdje to znači normalizaciju odnosa. Ali naši pregovori ne mogu ovisiti ni o čemu što nije sastavni dio mjerila. Imamo sedam mjerila u ovom dijelu tog poglavlja, svih sedam trebamo ispuniti, i velik dio ovoga o čemu ti zahtjevi govore će u tom slučaju također biti realiziran“, smatra Vesna Pusić.
Za političkog analitičara i profesora političke filozofije na zagrebačkom Sveučilištu Žarka Puhovskog ovo je logična reakcija izbjeglica iz Hrvatske koji – kako je kazao - „nakon jakih riječi izrečenih u Vukovaru osjećaju da im bježi zadnji vlak ili voz.
Imamo situaciju da su udruge izbjeglica u Srbiji izrazito politizirane, izrazito nestručne i izrazito neuke kada je riječ o međunarodnoj politici i pravu, i onda tu miješaju osobne frustracije sa međunarodnim pravom, miješaju činjenicu da su mnogi od njih žrtve zločina i protjerivanja s činjenicom da su neki od njih odlazili po dva mjeseca prije akcije 'Oluja' iz Knina, zamjenjivali nekretnine i enormno na tome profitirali, i sada traže jednu vrstu službene institucijske ucjene, koju naprosto neće dobiti.“
Što se tiče zahtjeva udruga izbjeglih hrvatskih Srba – neki od zahtjeva bave se stvarima koje su uključene u kriterije za zatvarenje pregovora i do završetka pregovora će biti riješeni.
Hrvatska je ušla u završnicu pregovora, politički su kriteriji pozitivni, a tržišna ekonomija funkcionira, navodi se u najnovijem izvješću o napretku u pristupnim pregovorima. U poglavlju o pravosuđu traži se dokaze da je borba protiv korupcije uspješna, a pravosuđe profesionalno i depolitizirano, a u poglavlju o tržišnom natjecanju traži se ukidanje državnih potpora brodogradilištima.
I ove je godine prepisana formulacija iz prošlogodišnjeg izvješća u kojem se traži puna suradnja s Haškim tribunalom i napredak u manjinskim i izbjegličkim pravima. „Hrvatska je sada u završnici,“ kaže za naš radio profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša.
„Naravno, u međuvremenu se mora definitivno riješiti to pitanje subvencija brodogradilištima, i mora se izvesti sve ono što je sastavni dio antikorupcijskog programa, uključujući i procesuiranje na najvišoj razini. To je ono što Europska unija očekuje, dakle morat će se ubrzati te procedure koje vodi USKOK i policija, a o tom ubrzanju zavisi i krajnji rok završetka pregovora“, navodi Grubiša.
Udruge Srba izbjeglih iz Hrvatske izišle su sa zahtjevom da se ne zatvara poglavlje 23 u hrvatskim pristupnim pregovorima Pravosuđe i ljudska prava, dok se ne ispuni njihove zahtjeve - povratak i obnovu imovine, vraćanje stanarskih prava, isplatu zaostalih imovina, konvalidaciju radnog staža iz ratnih vremena, isplatu štednje i novčanu naknadu jer nisu mogli sudjelovati u privatizaciji.
Dio postojećih kriterija
Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac kazao je medijima kako ovi zahtjevi nisu novi i da razgovori s hrvatskom Vladom još traju.On je optimističan.
„Vjerujem da će uskoro biti obznanjeni rezultati dogovora i pozvani mogući donatori koji će pomoći Hrvatskoj i Srbiji da riješe pitanje izbjeglica, i na taj način to pitanje neće predstavljati nikakvu prepreku ni u odnosima dviju država, niti na putu Hrvatske ili Srbije prema Europskoj uniji“, kaže Pupovac.
Komentirajući ove zahtjeve, oporbena predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe pristupnih pregovora Hrvatske sa Europskom unijom Vesna Pusić kazala je kako je dio ovih zahtjeva - obnova u ratu oštećene imovine koja je uglavnom dovršena, proporcionalna zastupljenost srpske manjine u državnim i javnim službama na lokalnoj i državnoj razini i drugo – dio postojećih kriterija za zatvaranje pregovora.
„Tu postoje i neki zahtjevi koji nisu sastavni dio mjerila, dakle nisu preduvjet za zatvaranje poglavlja 23. Naravno da ljudi mogu postavljati različite zahtjeve i naravno da u granicama izvedivog treba izaći u susret tamo gdje to znači normalizaciju odnosa. Ali naši pregovori ne mogu ovisiti ni o čemu što nije sastavni dio mjerila. Imamo sedam mjerila u ovom dijelu tog poglavlja, svih sedam trebamo ispuniti, i velik dio ovoga o čemu ti zahtjevi govore će u tom slučaju također biti realiziran“, smatra Vesna Pusić.
Za političkog analitičara i profesora političke filozofije na zagrebačkom Sveučilištu Žarka Puhovskog ovo je logična reakcija izbjeglica iz Hrvatske koji – kako je kazao - „nakon jakih riječi izrečenih u Vukovaru osjećaju da im bježi zadnji vlak ili voz.
Imamo situaciju da su udruge izbjeglica u Srbiji izrazito politizirane, izrazito nestručne i izrazito neuke kada je riječ o međunarodnoj politici i pravu, i onda tu miješaju osobne frustracije sa međunarodnim pravom, miješaju činjenicu da su mnogi od njih žrtve zločina i protjerivanja s činjenicom da su neki od njih odlazili po dva mjeseca prije akcije 'Oluja' iz Knina, zamjenjivali nekretnine i enormno na tome profitirali, i sada traže jednu vrstu službene institucijske ucjene, koju naprosto neće dobiti.“
