Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatskoj preostala brodogradilišta i antikorupcija


Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso, 25. listopada 2010
Izvještaj o hrvatskom napretku u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji vjerojatno je posljednji u petogodišnjim pregovorima. Još su dva pitanja ostala otvorena – restrukturiranje brodogradilišta na način da ne budu ovisna o državnim garancijama i rezultati u borbi protiv korupcije.

Što se tiče zahtjeva udruga izbjeglih hrvatskih Srba – neki od zahtjeva bave se stvarima koje su uključene u kriterije za zatvarenje pregovora i do završetka pregovora će biti riješeni.

Hrvatska je ušla u završnicu pregovora, politički su kriteriji pozitivni, a tržišna ekonomija funkcionira, navodi se u najnovijem izvješću o napretku u pristupnim pregovorima. U poglavlju o pravosuđu traži se dokaze da je borba protiv korupcije uspješna, a pravosuđe profesionalno i depolitizirano, a u poglavlju o tržišnom natjecanju traži se ukidanje državnih potpora brodogradilištima.

I ove je godine prepisana formulacija iz prošlogodišnjeg izvješća u kojem se traži puna suradnja s Haškim tribunalom i napredak u manjinskim i izbjegličkim pravima. „Hrvatska je sada u završnici,“ kaže za naš radio profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša.

„Naravno, u međuvremenu se mora definitivno riješiti to pitanje subvencija brodogradilištima, i mora se izvesti sve ono što je sastavni dio antikorupcijskog programa, uključujući i procesuiranje na najvišoj razini. To je ono što Europska unija očekuje, dakle morat će se ubrzati te procedure koje vodi USKOK i policija, a o tom ubrzanju zavisi i krajnji rok završetka pregovora“
, navodi Grubiša.

Udruge Srba izbjeglih iz Hrvatske izišle su sa zahtjevom da se ne zatvara poglavlje 23 u hrvatskim pristupnim pregovorima Pravosuđe i ljudska prava, dok se ne ispuni njihove zahtjeve - povratak i obnovu imovine, vraćanje stanarskih prava, isplatu zaostalih imovina, konvalidaciju radnog staža iz ratnih vremena, isplatu štednje i novčanu naknadu jer nisu mogli sudjelovati u privatizaciji.

Dio postojećih kriterija


Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac kazao je medijima kako ovi zahtjevi nisu novi i da razgovori s hrvatskom Vladom još traju.On je optimističan.

„Vjerujem da će uskoro biti obznanjeni rezultati dogovora i pozvani mogući donatori koji će pomoći Hrvatskoj i Srbiji da riješe pitanje izbjeglica, i na taj način to pitanje neće predstavljati nikakvu prepreku ni u odnosima dviju država, niti na putu Hrvatske ili Srbije prema Europskoj uniji“
, kaže Pupovac.

Komentirajući ove zahtjeve, oporbena predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe pristupnih pregovora Hrvatske sa Europskom unijom Vesna Pusić kazala je kako je dio ovih zahtjeva - obnova u ratu oštećene imovine koja je uglavnom dovršena, proporcionalna zastupljenost srpske manjine u državnim i javnim službama na lokalnoj i državnoj razini i drugo – dio postojećih kriterija za zatvaranje pregovora.

„Tu postoje i neki zahtjevi koji nisu sastavni dio mjerila, dakle nisu preduvjet za zatvaranje poglavlja 23. Naravno da ljudi mogu postavljati različite zahtjeve i naravno da u granicama izvedivog treba izaći u susret tamo gdje to znači normalizaciju odnosa. Ali naši pregovori ne mogu ovisiti ni o čemu što nije sastavni dio mjerila. Imamo sedam mjerila u ovom dijelu tog poglavlja, svih sedam trebamo ispuniti, i velik dio ovoga o čemu ti zahtjevi govore će u tom slučaju također biti realiziran“
, smatra Vesna Pusić.

Za političkog analitičara i profesora političke filozofije na zagrebačkom Sveučilištu Žarka Puhovskog ovo je logična reakcija izbjeglica iz Hrvatske koji – kako je kazao - „nakon jakih riječi izrečenih u Vukovaru osjećaju da im bježi zadnji vlak ili voz.

Imamo situaciju da su udruge izbjeglica u Srbiji izrazito politizirane, izrazito nestručne i izrazito neuke kada je riječ o međunarodnoj politici i pravu, i onda tu miješaju osobne frustracije sa međunarodnim pravom, miješaju činjenicu da su mnogi od njih žrtve zločina i protjerivanja s činjenicom da su neki od njih odlazili po dva mjeseca prije akcije 'Oluja' iz Knina, zamjenjivali nekretnine i enormno na tome profitirali, i sada traže jednu vrstu službene institucijske ucjene, koju naprosto neće dobiti.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG