Merkel: Židovi se moraju osjećati sigurno u Njemačkoj
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na odlučnu akciju protiv antisemitizma u Njemačkoj.
"Demokratska većina naše države mora ostati na oprezu", upozorila je u izjavi koju je 8. novembra distribuirao njezin ured povodom obilježavanja 85. godišnjice Kristalne noći, brutalnog pogroma 1938. godine koji su izveli nacisti.
"Borba protiv svih oblika neprijateljstva prema Židovima – s desna, s lijeva kao i motivirana islamizmom – naša je državna i građanska dužnost. Židovi se moraju osjećati sigurno u Njemačkoj", rekla je Merkel.
Bivša kancelarka je objasnila da je 85 godina kasnije slika u Njemačkoj problematična.
"Život ponovno cvjeta u Njemačkoj, a u isto vrijeme doživljavamo zabrinjavajući antisemitizam koji prijeti životu Židova u našoj zemlji i drugim mjestima u svijetu za koja se mislilo da su sigurna", rekla je Merkel.
Posebno je odbojnim opisala slučajeve antisemitskih izjava na prosvjedima u Njemačkoj nakon napada palestinske militantne skupine Hamas na Izrael te pozvala na kažnjavanje zločina iz mržnje.
Upozorila je one koji bi mogli koristiti "legitimnu želju za palestinskom državom" i legitimnu kritiku politika u Njemačkoj ili Izraelu kao "pokriće za iživljavanje svoje mržnje prema državi Izrael i Židovima".
"Ovakvi postupci predstavljaju zlouporabu temeljnih prava na slobodu mišljenja i slobodu okupljanja. To se mora kazniti i stati na kraj svim sredstvima kojima raspolaže naša ustavna država", navela je Merkel.
Humanitarne organizacije pozivaju na prekid vatre u Gazi
Savez trinaest velikih humanitarnih skupina, uključujući Liječnike bez granica (MSF), Amnesty International i Oxfam, pozvao je svjetske čelnike da inzistiraju na prekidu vatre u Gazi, nakon mjesec dana rata između Izraela i Hamasa.
Organizacije "pozivaju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i šefove država... da učine sve što je u njihovoj moći kako bi postigli trenutačni prekid vatre", rekli su u saopćenju, dan prije održavanja humanitarne konferencije o Pojasu Gaze u Parizu.
Ostali prioriteti trebali bi uključivati "konkretne mjere za oslobađanje civilnih talaca i zaštitu sveg civilnog stanovništva, jamčenje ulaska humanitarne pomoći u Gazu i poštivanje međunarodnog humanitarnog prava", rekle su skupine.
Uz MSF, Amnesty i Oxfam, potpisnici su i Action Against Hunger, Norveško vijeće za izbjeglice (NRC) i Međunarodna federacija za ljudska prava.
"Dobivamo sve više očajničkih poziva za zaštitu i pomoć od naših humanitarnih radnika unutar zatvorenog Pojasa Gaze", rekao je šef NRC-a Jan Egeland u izjavi.
"Neprihvatljivo je da još uvijek nema humanitarnog prekida vatre, humanitarnog koridora i kraja zagušljive opsade" enklave, dodao je.
Nizozemska će poslati vojni brod prema Cipru da pruži pomoć Gazi
Nizozemska šalje vojni brod prema Cipru u istočnom dijelu Sredozemlja za korištenje u operacijama humanitarne pomoći za Pojas Gaze.
"Mornarički brod također bi se potencijalno mogao koristiti za evakuacije", izjavila je 8. novembra ministrica obrane Kajsa Ollongren.
Cipar nastoji uspostaviti pomorski koridor pomoći koji može donijeti stalan protok humanitarne pomoći ratom razorenoj Gazi.
Ollongren je to nazvala "vrlo važnom" inicijativom i otputovala je na Cipar na razgovore o tim naporima.
Mornarički brod trebao bi isploviti sredinom novembra i stići na Cipar desetak dana kasnije. Jedna nizozemska mornarička jedinica već je stacionirana na Cipru, uključujući dva transportna aviona.
Prema ministričinim riječima, avion bi se mogao koristiti za dopremanje medicinskih potrepština u Pojas Gaze.
Kanada poziva na 'značajnu humanitarnu pauzu' u Gazi
Kanada poziva na značajnu humanitarnu pauzu u sukobu u Gazi kako bi se omogućilo oslobađanje svih talaca, rekao je novinarima 8. novembra premijer Justin Trudeau.
Kanada je prethodno pozvala na niz prekida u borbama kako bi se omogućila dostava pomoći u enklavu, ali se klonila zagovaranja duže pauze.