Svjedočenja iz Izraela: Strah, pustoš i skloništa

Moj grad od 200.000 stanovnika Petah Tikve, danas je grad duhova, opisuje državljanka Crne Gore Ksenija Burić situaciju u tom ratom zahvaćenom gradu u centralnom dijelu Izraela.

Prvi kontakt u ponedjeljak, 9. oktobra, prekinule su sirene – znak da sa dvogodišnjim sinom mora u sklonište.

"Ne izlazimo nigdje već tri dana. Stan – sklonište je naša putanja. Živim u centru Petah Tikve, na deset kilometara od Tel Aviva. U gradu od preko 200 hiljada stanovnika danas nema nijednog čovjeka na ulici. Nema kola. Ljudi su u kućama i skloništima", priča Burić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dodatno je uplašena jer je sa njom sin kojem, kako navodi, ne može da objasni težinu situacije.

"Na putu do skloništa, dok trčimo, mu govorim da će biti sve kako treba i grlim ga. Valjda je zagrljaj najbolji odgovor koji mogu da mu dam", navodi ona.

Ne rade škole, o poslu niko i ne razmišlja

Kad prođe sirena za uzbunu sačekaju još deset minuta a onda se vrate u stan. Torba sa osnovnim potrepštinama, pelenama, vodom, grickalicama je, kaže, stalno spremna, pošto niko ne zna Koliko se mogu zadržati u skloništu.

"Škole ne rade, niti vrtići. Radna mjesta do daljnjeg će biti zatvorena osim ukoliko nemaju skloništa ili sigurnu prostoriju, ali o poslu sada niko ne razmišlja", opisuje stanje u gradu.

Kaže i da se se organizuje pomoć za stanovnike pojasa Gaze koji su evakuisani prethodna dva dana.

Priča takođe da je prijatelj od njoj bliskih prijatelja nestao i da ne znaju da li je kao talac odveden za Gazu ili je poginuo.

Izraelska vojska potvrdila je navode Hamasa da drži izraelske taoce, civile i vojnike, oko 100 ljudi.

'Mnogo mladih pozvano u rezervu'

Na sjeveru Izraela, u lučkom gradu Haifa, iako mirno, avioni nadlijeću područje, govori za RSE Tanja Ben Haim, turistički vodič porijeklom iz Hrvatske.

Kretanje nije ograničeno, ali se osjeti da je ratno stanje.

"Mnogo stvari ne funkcioniše iz jednostavnog razloga što je mnogo mladih ljudi pozvano u rezervu. Njihova radna mjesta su ostala slobodna, odnosno, nema ko da ih zamijeni. Prijateljica moja je bila na fizioterapiji koja je otkazana zato što je fizioterapeut pozvan u vojsku", navodi Ben Haim.

Među nestalima i unuk Novosađanina

Poput stanovnika Petah Tikve, i u Haifi su dobili instrukcije da pripreme skloništa.

"U Izraelu imate nove zgrade, koje imaju posebne sobe, zovu se sigurne sobe, gdje su zidovi od betona i onda se ljudi tamo sklanjaju, a starije zgrade imaju skloništa", pojašnjava Ben Haim.

Dobila je i službenu instrukciju da ne ide sa grupama na izlete, a ukoliko se zatekla s grupom, mora biti u blizini skloništa. Mada su ljudi oko nje i njeni prijatelji u zonama naročito pogođenim sukobom dobro, unuk njenog prijatelja je nestao, te se ne zna da li je i on uzet kao taoc.

"Njegov deda je Novosađanin koji je 90-ih isto kao i ja došao u Izrael. To je katastrofa za cijelu familiju", dodaje Ben Haim.

Palestinac Salaymeh: Mi nismo protiv Jevreja

Palestinac Nader Salaymeh, doktor farmacije, koji živi u Jerusalemu za RSE kaže kako u tom gradu do sada nije bilo opasnosti.

"Ali, situacija je napeta, ljudi su u haosu, odlaze u samoposluge, još malo će biti prazne. Pekare i apoteke isto… Ljudi kupuju zalihe, barem za nekoliko mjeseci, osjećaju da će ovaj put ovo sve trajati duže i da će biti žešće nego u prošlosti", ocjenjuje Salaymeh.

Ovaj Palestinac je 1991., završio farmaciju u Sarajevu, a potom u Beogradu, diplomatiju i sigurnost, nakon čega je život nastavio u Jerusalimu.

Navodi kako Palestinci nisu za rat i nasilje, ali smatra da da je politička klima Izraela dovela do gomilanja nezadovoljstva.

"Mi tražimo mir, i za nas i za ostale ljude, i za Izraelce, Jevreje… gdje god da su. Mi nismo protiv Jevreja", kaže Salaymeh.

Salaymeh kaže da su potezi Vlade Izraela, "naročito oko džamija, crkava... Maltretiraju ljudi, dosta tih napetih događaja što se dešavaju i od naseljenika izraelskih, i na Zapadnoj Obali više nego u drugim mestima... I to je dovelo do toga što se desilo ovih dana".

"Kad se tako vlada njihova (izraelska) ponaša, naročito njihovi ministri kad se tako ponašaju, kad tako govore o muslimanima i kršćanima, na okupiranim teritorijama, onda je ovo što se desilo očekivano", mišljenja je Salaymeh.

'Ljudi u Izraelu su naučili da žive pod prijetnjom'

Dragana Nikolić Solomon, državljanka Srbije, koja živi i radi u Londonu, doputovala je 5. oktobra u Tel Aviv na svadbu zakazanu za protekli vikend.

"Međutim u subotu 7. oktobra oko 6.30 me je probudila rođaka i rekla da moramo u sklonište jer je počelo granatiranje Tel Aviva. Napolju su se čule sirene za vazdušnu opasnost, snažne detonacije, a traumatičan doživljaj upotpunjavale su sirene prve pomoći i vatrogasci", priča Dragana za RSE.

O tome kako u ovoj situaciji funkcioniše polumilionski Tel Aviv, kaže da je trenutno mirno, te da se, za razliku od noći sa nedjelje na ponedjeljak, kada su morali u sklonište, osjećaju malo opuštenije.

"Sve komunalne službe i ostale institucije i ustanove neophodne građanima funkcionišu. Otvorene su samousluge, koje su dobro snabdevene. Aerodrom je takođe otvoren, ali su mnogi letovi otkazani. S druge strane, ne rade škole i pošte i cijeli grad je neobično tih", opisuje Dragana Nikolić Solomon.

Panike nema, navodi, jer svaka kuća ima sklonište, odnosno sobu bez prozora, sa specijalnim vratima, koja je tako napravljena i opremljena da čovjek može da preživi napad bojnim otrovima.

"Što se tiče straha i panike, po praznim ulicama i kafićima može se zaključiti da ima straha, ali panike nema, jer su ljudi u Izraelu naučili da žive pod prijetnjom nečeg poput ovoga što se upravo dogodilo", zaključuje ona.

Daleko od fronta, kuće imaju skloništa

Mirno je i u Karimelu, gradu na sjeveru Izraela gdje sa porodicom živi Samiko Solomoni, Jevrej porijeklom iz Albanije. No, sa zabrinutošću prate borbe koje se vode u njihovoj zemlji.

"Ne osećamo nikakvu opasnost, jer smo daleko od fronta i ovde kuće imaju bunkere, skloništa... čak i da se puca u mestu gde živimo, porodica se skloni unutra. Tamo nema opasnosti", rekao je on.

Solomon i njegova porodica u Izraelu žive više od 30 godina, a u Karimelu živi oko 150 porodica porijeklom iz Albanije.

Iz Izraela u Albaniju, 8. oktobra evakuisano je 40 Albanaca, među kojima najmanje dvoje sa Kosova i iz Sjeverne Makedonije, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Albanije.

Osam državljana Kosova koji su zatražili pomoć u Ambasadi Kosova u Jerusalemu napustili su teritoriju Izraela, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova i dijaspore u odgovoru za RSE.

"U međuvremenu, Ambasada Republike Kosovo je obavijestila još sedam građana s kojima je u stalnoj komunikaciji kako bi ponudili rješenja. Prijavljeni su na sigurnom i dobrom su zdravstvenom stanju", objavili su iz MUP-a.

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, prema dosadašnjim informacijama, nije zabilježeno da je bilo koji građanin Kosova ubijen ili ozlijeđen tokom sukoba između izraelskih snaga i palestinskih militanata Hamasa koji traju.

U međuvremenu je RSE razgovarao sa Irenom Stein – Steinovom, Albankom koja živi u Izraelu. Ona je ispričala kako je doživjela napade palestinske militantne grupe Hamas, koji su počeli 7. oktobra.

"Veoma, veoma bolno i veoma, veoma tužno", rekla je ona.

Podsjeća da se tog jutra slavio izraelski vjerski praznik Radost Biblije kada se u gradu Bešeba, nešto više od stotinu kilometara južno od Tel Aviva, začula sirena. Prema uputstvima je ustala te otišla da se zaštiti.

Prema riječima ove 67-godišnjakinje, izraelskim državljanima je naloženo da se ne kreću.

"Život se odvija na jednom nižem profilu. Ja ne izlazim, jer postoji uzbuna da bi teroristi koji su prešli granicu i ušli u Izrael, mogli doći u Beršebu. Ne želim da se suočim sa neprijatnostima", poručuje ona.

Makedonac u Tel Avivu: Imamo se gdje skloniti

Ljupčo Tasevski je makedonski državljanin iz Skoplja koji već četiri godine živi i radi u restoranu u Tel Avivu. Tasevski je jedan od Makedonaca koji ni bez obzira na ratno stanje nema namjeru da traži da se vrati u zemlju.

Situacija u Tel Avivu i okolini za većinu Makedonaca na privremenom radu je, kaže on, sigurna.

"Moj restoran ne radi, ali trenutno sam angažovan da ga čuvam. Danju sam u restoranu i obraćam pažnju na stvari napolju – stolove i stolice, ali se osjećam bezbjedno jer nam je unutrašnjost restorana kao skrovište. I prije mnogo godina, kada je bilo bombardovanja, ljudi su se ovdje sakrivali", kaže Tasevski za RSE.

Siguran povratak kući

S druge strane Elizabeta Georgieva, jedna je od devet makedonskih državljana koji su se preko Tirane 9. oktobra ujutro vratili u Sjevernu Makedoniju. Povratak bio siguran i dobro organizovan, ali, opisuje i trenutke straha kada je bombardovanje počelo.

"U Izrael smo stigli u petak, u subotu je počelo bombardovanje i odmah nas je uhvatila panika. Nakon prvog kontakta sa ambasadom rečeno nam je da sačekamo, a nakon što smo u nedjelju vidjeli u medijima da je u toku rat, ponovo smo kontaktirali ambasadu, nakon čega nam je rečeno da ćemo moći da se vratimo u zemlju i da odmah krenemo na aerodrom", kaže Georgieva.

Ministarstvo spoljnih poslova Sjeverne Makedonije potvrdilo je da je osim grupe turista iz Velesa, 8. oktobra Izrael napustilo ukupno 20 državljana, dok je preko 100 već prijavilo da želi da se vrati u Makedoniju. Većina ih se nalazi na lokacijama koje se smatraju sigurnim.

UN: 123.000 ljudi raseljeno iz Gaze

U jednoj od najozbiljnijih eskalacija u godinama između Izraela i Hamasa, militantne grupe koja vlada Gazom, Hamasovi naoružani napadači su prešli graničnu ogradu na nekoliko mesta i infiltrirali se u izraelske zajednice.

Potom su ispalili više hiljada raketa u zemlju. Napad se desio u subotu 7. oktobra, na praznično jutro Simhat Tora, velikog praznika za Jevreje.

Dan kasnije, u nedjelju 8. oktobra, Izrael je službeno objavio rat i dao vojsci zeleno svjetlo za "velike vojne korake" da uzvrati Hamasu za iznenadni napad. Objavili su da su u noći između 8. i 9. oktobra napali više od 1.000 ciljeva unutar pojasa Gaze.

Izrael kaže da je više od 700 ljudi ubijeno, a da je Hamas oteo još 100 osoba.

U Gazi je više od 400 ljudi ubijeno nakon uzvratnih izraelskih zračnih napada.

Oko 123.000 ljudi raseljeno je iz Gaze kao rezultat izraelskih zračnih napada, objavili su UN.

Izrael održava blokadu nad Gazom otkako je Hamas, islamska militantna grupa koja se suprotstavlja Izraelu, preuzela kontrolu nad teritorijom 2007.

Oni su od tada vodili četiri rata. Takođe su bile brojne manje borbe između Izraela i Hamasa i drugih manjih militantnih grupa sa sjedištem u Gazi.