Hrvatski sabor raspravio je u utorak izmjene izbornog zakona koje reguliraju glasanje dijaspore i manjina. Dvostruko je smanjen broj zastupnika dijaspore, za male manjine uvedeno je dvostruko pravo glasa, a srpska manjina ima garantirana najmanje tri zastupnika.
HDZ, Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) i Hrvatska seljačka stranka iz vladajuće većine, pet zastupnika manjih manjina kao i Istarski demokratski sabor iz opozicije podržali su u utorak izmjene izbornog zakona. Protiv su – zbog načina kako je riješena zastupljenost srpske manjine – bili oporbeni socijaldemokrati i Hrvatska narodna stranka, optužujući HDZ i SDSS za - političku korupciju i torbarenje.
Iako je na glasanje dijaspore, preciznije Hrvata iz Bosne i Hercegovine, bilo do sada najviše primjedbi zbog mogućnosti izborne manipulacije, glasanja “mrtvih duša” i slično, taj je segment izmjena prošao bez ijedne primjedbe. Dosadašnje rješenje po kojem se broj izišlih glasača u dijaspori dijelio sa prosječnim brojem glasova koji je bio potreban da se u Hrvatskoj dobije jedan mandat, što je omogućavalo maksimum 6 mjesta odbačeno je, i ubuduće će ih biti upola manje.
“Ustavom se utvrđuje da birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati 3 zastupnika, a biračko pravo ostvaruju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj borave”, kazao je državni tajnik u Ministarstvu uprave Pavao Matičić.
Do sada se – primjerice na parlamentarnim izborima 2007. godine - u Bosni i Hercegovini glasalo na 124 mjesta, u Srbiji na petnaestak itd.
Mnogo je više polemika bilo oko izmjena izbornog zakona u dijelu koji uređuje glasanje manjina, iako je ovo bila tek operacionalizacija pred 6 mjeseci izmijenjenog Ustavnog zakona o manjinama. Predloženo je da predstavnici 21 manjine kao i do sada imaju pet zastupnika, ali oni će imati i dodatni glas, pa neće morati birati između glasanja za manjinske i glasanja za građanske kandidate.
Talijani i Mađari imaju svaki po jednog zastupnika temeljem međudržavnih ugovora naslijeđenih od Jugoslavije, Zdenka Čuhnil zastupa Čehe i Slovake, Šemso Tanković eksjugoslavenske manjine Bošnjake, Slovence, Crnogorce, Makedonce i Albance, a Nazif Memedi romsku i još 11 manjina.
Bauk: Političko torbarenje
Srpska manjina ima zajamčena najmanje 3 zastupnika na manjinskoj listi u posebnoj izbornoj jedinici, a ako preko manjinskih stranaka sudjeluju i u ostalim izbornim jedinicama, mogu – ako sakupe dovoljno glasova - dobiti i više zastupnika.
Ona stranka koja dobije najviše glasova dobija sva tri zajamčena mjesta srpske manjine, i to je za oporbene socijaldemokrate i narodnjake glavni razlog što neće podržati izmjene izbornog zakona.
“To je premija koju HDZ daje svom koalicijskom partner SDSS-u,” kazao je u ime parlamentarnog kluba socijaldemokrata Arsen Bauk, pozivajući vladajuće da odustanu od takvog prijedloga.
“Kada bi pak na tome i HDZ i SDSS ustrajali, to bi za nas bio primjer političkog torbarenja - ne onog sanaderovskog, u kojem su se u torbama nosili novci predsjednicima koalicijskih stranaka, nego ovog najnovijeg, u kojem se koalicijskim partnerima nose u torbi mandate, koji nemaju pokriće u glasovima”, kazao je Bauk.
Milorad Pupovac, svibanj 2010. Foto: Enis ZebićMilorad Pupovac je u ime Samostalne demokratske srpske stranke doveo u pitanje kompetenciju Bauka, koji nije pripadnik manjine, da daje svoje mišljenje o uređenju manjinskih pitanja.
Po njegovom mišljenju, poželjno je da sva tri srpska zastupnika budu iz jedne političke opcije.
“Fragmentacija tri zajamčena mandata je nešto što mi ne možemo dopustiti. Fragmentacija ova tri mandata nije demokratski doprinos predstavljanju manjina, nego otvara proctor za manipulaciju”, smatra Pupovac.
Odgovorio mu je socijaldemokrat Željko Jovanović, inače šef parlamentarnog odbora za praćenje borbe priotiv korupcije.
“Nijedna stranka ne može imati ekskluzivno pravo da zastupa pripadnike bilo koje manjine. Stoga mi kao klub ne možemo podržati ovakvo rješenje, jer ono pokazuje na političku korupciju kojom se SDSS-u naplaćuje slijepa poslušnost ovoj vladajućoj koaliciji”, kaže Jovanović.
O raspravljenim izmjenama izbornog zakona glasat će se u srijedu.
HDZ, Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) i Hrvatska seljačka stranka iz vladajuće većine, pet zastupnika manjih manjina kao i Istarski demokratski sabor iz opozicije podržali su u utorak izmjene izbornog zakona. Protiv su – zbog načina kako je riješena zastupljenost srpske manjine – bili oporbeni socijaldemokrati i Hrvatska narodna stranka, optužujući HDZ i SDSS za - političku korupciju i torbarenje.
Iako je na glasanje dijaspore, preciznije Hrvata iz Bosne i Hercegovine, bilo do sada najviše primjedbi zbog mogućnosti izborne manipulacije, glasanja “mrtvih duša” i slično, taj je segment izmjena prošao bez ijedne primjedbe. Dosadašnje rješenje po kojem se broj izišlih glasača u dijaspori dijelio sa prosječnim brojem glasova koji je bio potreban da se u Hrvatskoj dobije jedan mandat, što je omogućavalo maksimum 6 mjesta odbačeno je, i ubuduće će ih biti upola manje.
Pavao Matičić: Ustavom se utvrđuje da birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati 3 zastupnika, a biračko pravo ostvaruju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.
“Ustavom se utvrđuje da birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati 3 zastupnika, a biračko pravo ostvaruju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj borave”, kazao je državni tajnik u Ministarstvu uprave Pavao Matičić.
Do sada se – primjerice na parlamentarnim izborima 2007. godine - u Bosni i Hercegovini glasalo na 124 mjesta, u Srbiji na petnaestak itd.
Mnogo je više polemika bilo oko izmjena izbornog zakona u dijelu koji uređuje glasanje manjina, iako je ovo bila tek operacionalizacija pred 6 mjeseci izmijenjenog Ustavnog zakona o manjinama. Predloženo je da predstavnici 21 manjine kao i do sada imaju pet zastupnika, ali oni će imati i dodatni glas, pa neće morati birati između glasanja za manjinske i glasanja za građanske kandidate.
Talijani i Mađari imaju svaki po jednog zastupnika temeljem međudržavnih ugovora naslijeđenih od Jugoslavije, Zdenka Čuhnil zastupa Čehe i Slovake, Šemso Tanković eksjugoslavenske manjine Bošnjake, Slovence, Crnogorce, Makedonce i Albance, a Nazif Memedi romsku i još 11 manjina.
Bauk: Političko torbarenje
Srpska manjina ima zajamčena najmanje 3 zastupnika na manjinskoj listi u posebnoj izbornoj jedinici, a ako preko manjinskih stranaka sudjeluju i u ostalim izbornim jedinicama, mogu – ako sakupe dovoljno glasova - dobiti i više zastupnika.
Ona stranka koja dobije najviše glasova dobija sva tri zajamčena mjesta srpske manjine, i to je za oporbene socijaldemokrate i narodnjake glavni razlog što neće podržati izmjene izbornog zakona.
“To je premija koju HDZ daje svom koalicijskom partner SDSS-u,” kazao je u ime parlamentarnog kluba socijaldemokrata Arsen Bauk, pozivajući vladajuće da odustanu od takvog prijedloga.
“Kada bi pak na tome i HDZ i SDSS ustrajali, to bi za nas bio primjer političkog torbarenja - ne onog sanaderovskog, u kojem su se u torbama nosili novci predsjednicima koalicijskih stranaka, nego ovog najnovijeg, u kojem se koalicijskim partnerima nose u torbi mandate, koji nemaju pokriće u glasovima”, kazao je Bauk.
Po njegovom mišljenju, poželjno je da sva tri srpska zastupnika budu iz jedne političke opcije.
“Fragmentacija tri zajamčena mandata je nešto što mi ne možemo dopustiti. Fragmentacija ova tri mandata nije demokratski doprinos predstavljanju manjina, nego otvara proctor za manipulaciju”, smatra Pupovac.
Odgovorio mu je socijaldemokrat Željko Jovanović, inače šef parlamentarnog odbora za praćenje borbe priotiv korupcije.
“Nijedna stranka ne može imati ekskluzivno pravo da zastupa pripadnike bilo koje manjine. Stoga mi kao klub ne možemo podržati ovakvo rješenje, jer ono pokazuje na političku korupciju kojom se SDSS-u naplaćuje slijepa poslušnost ovoj vladajućoj koaliciji”, kaže Jovanović.
O raspravljenim izmjenama izbornog zakona glasat će se u srijedu.
