U predvorju Ministarstva znanosti prosvjete i sporta u Zagrebu otvorena je prigodna izložba posvećena Milutinu Milankoviću.
Ovaj znanstvenik rođen u Dalju nedaleko Vukovara, koji je karijeru proveo na beogradskom Univerzitetu, smatra se utemeljiteljem moderne klimatologije i teorije ledenih doba.
Iako se o njemu uči na hrvatskim fakultetima, ne spominje ga se u srednjoškolskim udžbenicima, i izložba je dio kampanje da ga se uvrsti u srednjoškolski program u Hrvatskoj.
„Znanost, obrazovanje i sport ne poznaju i priznaju granice, već samo kvalitetu i doprinos kvaliteti života sviju nas“, kazao je resorni ministar Željko Jovanović otvarajući izložbu posvećenu matematičaru, klimatologu i geofizičaru Milutinu Milankoviću, rođenom u Dalju nedaleko Vukovara davne 1879. godine.
Ministar Željko Jovanović otvara izložbu
„Milutin Milanković je čovjek čije ime nose krateri na Mjesecu i Marsu, po njemu se zove jedna od najvećih nagrada na području klimatologije, ima svoj asteroid, i prema tome sigurno može biti inspiracija našim učenicima da se posvete znanosti. Zbog toga je važno da se o njemu zna nešto više. Na žalost, do sada je bio zanemaren, a nalazi se uz bok s Nikolom Teslom, Ruđerom Boškovićem i Andrijom Mohorovičićem, taklo da ova inicijativa predstavlja jedan dobar potez“, ocjenjuje Jovanović.
On je najavio da bi Milanković mogao biti uvršten u srednjoškolske udžbenike već za sljedeću školsku godinu.
„Kad već Milanković ima svoje mjesto na Mjesecu, red je da ga ima u Hrvatskoj“, kazao je saborski zastupnik srpske manjine i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, založivši se za uvrštenje Milankovića u srednjoškolske udžbenike u Hrvatskoj.
„Mi se uzdamo da će nakon ove izložbe Milutin Milanković imati svoje mjesto u nastavnim programima kako škola, tako i fakulteta u Republici Hrvatskoj, da će imati svoje mjesto u znanstvenoj simbolici i znanstvenom sazvježđu u Republici Hrvatskoj, kada ga već ima u međunarodnom“, naglašava Pupovac.
Izgubljene ulice
Sa izložbe
Tajnik Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Ivan Gušić ispričao se što neće moći - kako je u pozivu bilo naznačeno - ukratko prikazati Milankovićev doprinos našoj i svjetskoj znanosti:
„Ako bi smo to htjeli - makar fragmentarno, makar onako rascjepkano – onda bi nam trebao najmanje jedan cjelodnevni simpozij, a ako bismo htjeli doista raščlaniti njegova znanstvena dostignuća, to bi mogao biti jedan jednosemestralni kolegij koji bi se predavao, a na zagrebačkom Prirodoslovno –matematičkom fakultetu nismo daleko od toga! Tu jedino moram blago ispraviti gospodina Pupovca; da, Milankovića nema u udžbenicima srednjih škola, ali u fakultetskim, sveučilišnim udžbenicima ga ima, i to je svakako dobro!“
Kako je Milankovićev rad dobio međunarodnu valorizaciju tek od sredine sedamdesetih godina nadalje, on nije bio prisutan u srednjoškolskim programima u Hrvatskoj niti do 1990-te.
Milanković je devedesetih „izgubio“ ulice u Osijeku i Slavonskom Brodu, ali je zato pred 2 godine u Zagrebu „dobio“ ulicu, i to u „matematičarskom kvartu“, u novozagrebačkom naselju Sloboština gdje baš sve ulice nose imena po matematičarima.
Izložba je realizacija inicijative ravnatelja daljskog „Kulturno-znanstvenog centra Milutin Milanković“ Đorđa Nešića, kojeg je bolest spriječila da dođe na otvorenje. Nakon Ministarstva, izložba čija priprema je koštala svega 3000 kuna (400 eura), seli se na Hrvatsku radio-televiziju, a potom dalje po obrazovnim institucijama po Hrvatskoj.
