Orah, džemper, recept za pogaču: Lične priče o 90-ima na izložbi u Beogradu
Devedesete se na prostoru bivše Jugoslavije se gotovo neizostavno spominju u kontekstu rata. Izložba "Devedesete, lično" zagrebala je iza druge strane medalje. Više od trideset ličnosti iz regiona – pisci, novinari, muzičari i drugi – vratili su se u devedesete prošlog veka i podelili deo svoje privatnosti i jedno upečatljivo sećanje na taj period.
!["Devedesete, lično", izložba je predmeta, slika i sećanja 37 najznačajnijih pisaca, reditelja, novinara, umetnika, karikaturista, muzičara, sportista iz cele nekadašnje Jugoslavije."Te mračne slike ’velike istorije’ sprečavaju nas da vidimo pojedince, da se zapitamo kako su se njihovi životi menjali, […] kako su se uprkos svemu, zabavljali, upoznavali, zaljubljivali, putovali, radovali, rasli, smejali", navodi se u opisu izložbe.](https://gdb.rferl.org/f1e78b55-5c86-4290-5c7c-08decd277110_w1024_q10_s.jpg)
1
"Devedesete, lično", izložba je predmeta, slika i sećanja 37 najznačajnijih pisaca, reditelja, novinara, umetnika, karikaturista, muzičara, sportista iz cele nekadašnje Jugoslavije.
"Te mračne slike ’velike istorije’ sprečavaju nas da vidimo pojedince, da se zapitamo kako su se njihovi životi menjali, […] kako su se uprkos svemu, zabavljali, upoznavali, zaljubljivali, putovali, radovali, rasli, smejali", navodi se u opisu izložbe.
"Te mračne slike ’velike istorije’ sprečavaju nas da vidimo pojedince, da se zapitamo kako su se njihovi životi menjali, […] kako su se uprkos svemu, zabavljali, upoznavali, zaljubljivali, putovali, radovali, rasli, smejali", navodi se u opisu izložbe.
2
Deo izložbe čine i predmeti nedavno preminulih Predraga Koraksića Corax-a, jednog od najznačajnijih političkih karikaturista u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji, i Slavenke Drakulić, jedne od najpoznatijih novinarki i književnica Jugoistočne Evrope.
"Dok je bio Milošević, svih tih 11 godina moje karikature su objavljivali svetski listovi, objavljivali su Njujork Tajms…", navodi se u intervjuu koji je Koraks 2021. dao za Looker Weekly. Preminuo je 2026.
Na fotografiji: Koraksova karikatura objavljena u Guardianu 15. januara 1995. godine.
"Dok je bio Milošević, svih tih 11 godina moje karikature su objavljivali svetski listovi, objavljivali su Njujork Tajms…", navodi se u intervjuu koji je Koraks 2021. dao za Looker Weekly. Preminuo je 2026.
Na fotografiji: Koraksova karikatura objavljena u Guardianu 15. januara 1995. godine.
3
Slavenka Drakulić, rođena u Rijeci 1949. pisala je o bolesti, ženskoj telesnosti, strahotama rata i silovanja u svojim delima "Mrakorna koža", "Hologrami straha", "Kao da me nema". Preminula je 2026. u Istri.
U njen život 1993. kada je rat u Hrvatskoj bio pri kraju, a ona zajedno sa novinarkama i književnicama Dubravkom Ugrešić, Vesnom Kesić, Radom Iveković i Jelenom Lovrić trpela medijski linč kao "izdajice", ušetao je švedski novinar Richard Swartz. Venčali su se u Istri, na vrhu jednog brda, nakon tri meseca.
"Rat je odavno prestao ali zapravo nikada nije završio. Vještice su zaboravljene. Romantika je izblijedjela. Nas dvoje već tri desetljeća sjedimo u vrtu na istom brdu i zajedno starimo. Ponekad se sjetimo te strašne i čudesne godine i tada njegove oči poprime boju kišnog neba."
U njen život 1993. kada je rat u Hrvatskoj bio pri kraju, a ona zajedno sa novinarkama i književnicama Dubravkom Ugrešić, Vesnom Kesić, Radom Iveković i Jelenom Lovrić trpela medijski linč kao "izdajice", ušetao je švedski novinar Richard Swartz. Venčali su se u Istri, na vrhu jednog brda, nakon tri meseca.
"Rat je odavno prestao ali zapravo nikada nije završio. Vještice su zaboravljene. Romantika je izblijedjela. Nas dvoje već tri desetljeća sjedimo u vrtu na istom brdu i zajedno starimo. Ponekad se sjetimo te strašne i čudesne godine i tada njegove oči poprime boju kišnog neba."
4
Jedan orah pao je pred noge Miljenku Jergoviću, književniku i novinaru iz Sarajeva 1992. godine, kada je rat bio u zamahu, dok je hodao ulicom u kojoj je živeo. Nosio ga je, kaže, svuda sa sobom.
"Dok sam u gradu pod opsadom dodirivao orah, osjećao sam se zaštićenim. Čuvao sam glavu pod prstima", piše Jergović.
"Dok sam u gradu pod opsadom dodirivao orah, osjećao sam se zaštićenim. Čuvao sam glavu pod prstima", piše Jergović.
5
"Nisam sanjala da ću se baviti ratnim zločinima, skupljati tuđe suze i hodati po zgarištima", piše novinarka Antonela Riha, rođena u Kotoru.
Sigurna kuća za vreme „tragičnih devedesetih“ od 1996. bio joj je Radio B92. "Odmah sam znala da mi je tu mesto".
Na izložbi je istaknut kačket upravo ovog medija.
Sigurna kuća za vreme „tragičnih devedesetih“ od 1996. bio joj je Radio B92. "Odmah sam znala da mi je tu mesto".
Na izložbi je istaknut kačket upravo ovog medija.
6
Mitja Velikonja, sociolog, kulturolog, istraživač i profesor na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani. Glavne oblasti njegovog istraživanja su savremene centralnoevropske i balkanske ideologije, supkulture, kolektivno sećanje i postsocijalistička nostalgija.
"Cele se devedesete dogodile onog vikenda", priseća se Velikonja, kad je sveže diplomiran bio na razgovoru za posao koji na kraju nije dobio.
Priseća se cigare 57 koju je zapalio pred razgovor, "prvu jugoslovensku sa filterom“, i one posle "loših" vesti.
Diploma mu je, kaže, bila važeća, iako je univerzitet "izgubio ime tog revolucionara kao nekad i kralja".
"Cele se devedesete dogodile onog vikenda", priseća se Velikonja, kad je sveže diplomiran bio na razgovoru za posao koji na kraju nije dobio.
Priseća se cigare 57 koju je zapalio pred razgovor, "prvu jugoslovensku sa filterom“, i one posle "loših" vesti.
Diploma mu je, kaže, bila važeća, iako je univerzitet "izgubio ime tog revolucionara kao nekad i kralja".
7
Figurice iz jednog LEGO seta koji je 1992. kupio za sina Slavena, tada osmogodišnjaka, danas, kaže novinar i direktor sarajevskog Media centra Boro Kontić, čuva kao relikviju.
"Od stvarnosti grada pod opsadom znali su zaštititi ne samo Slavena nego i njegove roditelje."
Do "lego-vitezova" Boro je došao zahvaljujući dolasku generalnog sekretara UN Boutros-Ghalija, poslednjeg dana godine 1992. u Sarajevo.
"Od stvarnosti grada pod opsadom znali su zaštititi ne samo Slavena nego i njegove roditelje."
Do "lego-vitezova" Boro je došao zahvaljujući dolasku generalnog sekretara UN Boutros-Ghalija, poslednjeg dana godine 1992. u Sarajevo.
8
Ana Đurić Konstrakta, umetnica i muzičarka, a po struci arhitekta, izdvojila je svoju legitimaciju za tadašnju avio-kompaniju JAT, koja, kako navodi, potvrđuje da je ćerka Božane Ignjatović, zaposlene u toj firmi.
Međutim, zbog sankcija Saveta bezbednosti UN, JAT je 1992. ostao bez međunarodnih letova.
"Moje putovanje će sačekati. Imam 14. godina."
Splet je okolnosti bio da baš u Bloku 32, gde se uselio JAT svojevremeno, živi baš Ana, koja prve avionske karte kupuje tek sa 40 godina.
"Godina 2025. Živim u Bloku 32. Na parkingu pronalazim plastičnu čašu sa logom kompanije JAT."
Međutim, zbog sankcija Saveta bezbednosti UN, JAT je 1992. ostao bez međunarodnih letova.
"Moje putovanje će sačekati. Imam 14. godina."
Splet je okolnosti bio da baš u Bloku 32, gde se uselio JAT svojevremeno, živi baš Ana, koja prve avionske karte kupuje tek sa 40 godina.
"Godina 2025. Živim u Bloku 32. Na parkingu pronalazim plastičnu čašu sa logom kompanije JAT."
9
"Godine 1992, 1993. Inflacija je počela, i sa njom su se vratili ratni recepti – svi su odjednom prevrtali stare bakine sveske, tražili kako se nekad živelo od ničega."
Ovi recepti podsetili su dokumentarnu rediteljku Milu Turajlić na devedesete.
Turajlić u svojim filmovima istražuje istoriju i nasleđe socijalističke Jugoslavije. Autorka je nagrađivanih filmova Cinema Komunisto i Druga strana svega.
Ovi recepti podsetili su dokumentarnu rediteljku Milu Turajlić na devedesete.
Turajlić u svojim filmovima istražuje istoriju i nasleđe socijalističke Jugoslavije. Autorka je nagrađivanih filmova Cinema Komunisto i Druga strana svega.
10
Za fotografa Milomira Kovačevića, poznatog po nadimku Strašni, dobar deo života vezan je za jedan džemper.
"Bilo je to nešto po čemu sam bio poznat i po čemu su me, mimo aparata. prepoznavali na utakmicama, koncertima, manifestacijama. Ostao je kao simbol i svjedok jednog vremena, lijepog, prije rata, i malo manje lijepog, u ratu."
"Bilo je to nešto po čemu sam bio poznat i po čemu su me, mimo aparata. prepoznavali na utakmicama, koncertima, manifestacijama. Ostao je kao simbol i svjedok jednog vremena, lijepog, prije rata, i malo manje lijepog, u ratu."
11
Izložbu čine i predmeti i priče Vladimira Arsenijevića, Borisa Budena, Rumene Bužarovske, Ivana Čolovića, Borisa Dežulovića, Srđana Dragojevića, Varje Đukić, Uroša Đurića, Ivana Ergića, Rajka Grlića, Srećka Horvata, Viktora Ivančića, Suade Kapić, Esada Kočana, Igora Kordeja, Borisa Liješevića, Milča Mančevskog, Gorana Markovića, Dragana Markovine, Semezdina Mehmedinovića, Dušana Petričića, Zorana Predina, Mirele Priselac Remi, Svetlane Slapšak, Vetona Suroija, Marka Šelića Marčela i Milice Tomić Srđana Valjarevića.
"Neki od njih su morali da napuste svoje zemlje i gradove, da promene zanimanje, da se angažuju u politici ili na ulici, da traže kreativne izlaze iz situacije koja im je bila nametnuta, da otkriju nove talente, države i kontinente ili da, u svemu što ih okružuje, pronađu ljubav ili prijateljstvo", navodi se u opisu izložbe.
Izložba "Devedesete, lično" je otvorena do 15. septembra u Muzeju 90-ih u Beogradu.
"Neki od njih su morali da napuste svoje zemlje i gradove, da promene zanimanje, da se angažuju u politici ili na ulici, da traže kreativne izlaze iz situacije koja im je bila nametnuta, da otkriju nove talente, države i kontinente ili da, u svemu što ih okružuje, pronađu ljubav ili prijateljstvo", navodi se u opisu izložbe.
Izložba "Devedesete, lično" je otvorena do 15. septembra u Muzeju 90-ih u Beogradu.