U Pragu je predstavljena kopija jedne od najrjeđih knjiga štampanih u Obodu na Cetinju, "Psaltir sa posljedovanjem", kao dio izložbe "Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka".
Još u XV vijeku, u tadašnjoj Zeti a današnjoj Crnoj Gori, štampana je prva ćirilična knjiga Južnih Slovena "Oktoih prvoglasnik".
Nakon što je zetski vladar Đurađ Crnojević iz Venecije donio potrebne mašine, na Obodu je formirana najstarija štamparija na jugoistoku Evrope, gdje su štampane brojne knjige, a među njima i "Psaltir sa posljedovanjem".
Izložba u Pragu je otvorena 5. marta u istorijskom sjedištu Nacionalne biblioteke Češke Klementinumu, a trajaće do 30. aprila.
Pored "Psaltira" štamparije Crnojevića, predstavljena je i kopija "Prazničnog menalona" iz 1538. crnogorskog štampara Božidara Vukovića Podgoričanina, kao i 24 ilustrovana panoa.
Turistička radnica iz Češke, Ivana, došla je na izložbu jer je, kako je kazala, zanima kultura cijelog Balkana.Sa događaja nosi dobre utiske.
"Crnu Goru za sada nisam posjetila, to moram da priznam, ali mislim da je veoma lijepa zemlja. Voljela bih da je posjetim u budućnosti", rekla je ona za RSE.
Zamjenik ministra spoljnih poslova Češke Jan Mariano napravio je paralelu, primjećujući da je, dok su se štampale knjige u Crnoj Gori, još jedan pionir u izadavaštvu František Skorina štampao u Pragu.
Upravo u štamparskoj djelatnosti, Mariano vidi bitnu poveznicu, kako je rekao, bliskih naroda Češke i Crne Gore.
"Odnosi Čeha i Crnogoraca tradicionalno su jako prijateljski. Dobro sarađujemo, imamo dobre bilateralne odnose i Češka aktivno podržava Crnu Goru u njihovom putu u EU", kazao je Mariano.
On je naveo da je već na prvom Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici predstavljen i češki štand, a da saradnja dvije države seže daleko u prošlost.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović rekao je da je zadovoljan što jubilej 530 godina štampanja Oktoiha prvoglasnika obilježavaju u instituciji češke a ujedno i slovenske i evropske kulture.
Prema njegovim riječima, izložba pokazuje da čitava djelatnost štampe nije bila izolovani incident kulture na tlu Zete.
"Štamparska djelatnost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka trajno je oplemenila kulturnu riznicu Crne Gore", poručio je Jovanović.
On je podsjetio i da je taj civilizacijski iskorak napravljen u krajnje nepovoljnim društveno-političkim okolnostima u vrijeme Osmanske invazije na Crnu Goru.
"Takav razvoj događaja daleko je izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima", dodao je predsjednik Matice crnogorske.
Direktor Nacionalne biblioteke Češke Tomaš Foltyn istakao je da izložba podsjeća na bogatu i za širu javnost nepoznatu istoriju crnogorskog štamparstva.
Ipak, kako je kazao, ovo nije prvi put da se u toj ustanovi organizuje izložba posvećena toj temi.
"Još 1997. godine smo u saradnji nacionalnih biblioteka Češke i Crne Gore ovjde imali izložbu", podsjetio je Foltyn.
Koliko se dometi crnogorskog štamparstva danas cijene?
Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i član autorskog tima izložbe, kaže da u Matici njeguju kulturu sjećanja.
Zato su, kako je dodao, odlučili da iz Praga pokažu evropskoj kulturnoj javnosti značaj crnogorskog iskoraka u štamparstvu.
Ivanović za RSE pojašnjava da su izložbu priredili još prije nekoliko godina, jer domaća javnost nije upoznata sa simbolikom, značajem ni specifičnom težinom domašaja štamparskog nasljeđa Crne Gore.
Materijal za izložbu, prema njegovim riječima, prikupljen je u Crnoj Gori kao i u nekoliko balkanskih država, gdje su prisutni odjeci crnogorskog štamparstva.
"Tako smo dio ilustracija pribavili iz institucija kulture u Skoplju, Sofiji i Bugarskoj", pojasnio je generalni sekretar Matice.
Ovo nije prvo predstavljanje izložbe o srednjevjekovnom crnogorskom štamparstvu u inostranstvu.
Ivanović kaže da su tokom tih nastupa susretali sa kulturnom i naučnom javnošću koja je jako dobro upoznata sa značajem i simbolikom.
"Često mnogo bolje nego u našoj Crnoj Gori, gdje nedovoljno cijenimo domete i domašaje upravo štamparija Crnojevića i Božidara Vukovića", navodi Ivanović.
Primjećuje da to što su dometi crnogorskog štamparstva predstavljeni u jednoj od kulturnih prijestonica Evrope govori o značaju izložbe.
"Mislim da odjeci izložbe treba da se čuju i u Crnoj Gori i da shvatimo da jedan ovakav centar ne pravi slučajno izložbe bilo kome i bilo kojim povodom", poručio je Ivanović.
Kulturno stvaralaštvo u doba rata
Istoričar František Šistek za RSE primjećuje da je Crna Gora još u XV vijeku pokazala da je dio evropskih tokova, da nije izolovana i da je tadašnja vladajuća i kulturna elita imala smisla za kulturna dostignuća.
"Kad čovjek pogleda izbliza ono što je ostalo od primjeraka crnogorskog štamparstva iz XV i XVI vijeka, vidi da je Crna Gora njegovala tradiciju, jer je tu neki kontinuitet, sa srednjevjekovnom tradicijom ali istovremeno tu se miješa renesansa, Mleci i Venecija", rekao je Šistek.
To je, kako je kazao, kulturno dostignuće na evropskom nivou koje može da bude zanimljivo i danas.
Razgovori o crnogorskom štamparstvu nerijetko odu u pravcu sudbine druge štamparije koju je vladika Petar II Petrović Njegoš donio iz u Sankt Petersburga na Cetinje 1834. godine.
Nakon svega nepunih 20 godina rada, prilikom napada Osmanskog carstva, knjaz Danilo Petrović je u nedostatku municije naredio da se slova Njegoševe štamparije pretope i od njih naprave meci.
Taj anegdotični događaj je, prema riječima Šisteka, produkt puke potrebe za samoodbranom.
Istoričar podsjeća da je štamparija obnovljena nakon nekoliko godina.
"Crnogorci su to znali popraviti, još u to vrijeme, zato je bolje da se sada ugledaju na svoje pretke", rekao je Šistek.
Prema njegovim riječima, kulturni stvaraoci su aktivni, i u najtežim trenucima poput ratova.
Šistek za RSE primjećuje da na teritoriji Ukrajine, gdje se trenutno vodi rat, ljudi pokušavaju da se bave kreativnim stvaralaštvom.
Ista situacija se, prema njegovim riječima mogla vidjeti i tokom balkanskih ratova devedesetih, posebno prilikom opsade Sarajeva.
"Situacija u Crnoj Gori je bolja, ta država nije u ratu ali imate spaljivanje lutke Andreja Nikolaidisa ili proganjanje Bobana Batrićevića. Upravo vidimo da vlast proganja svoju vlastitu elitu i to je nešto što smo imali u staljinističkim ili nacističkim režimima", rekao je Šistek.
Šistek se, kako je zaključio, nada da će se to preokrenuti jer nema razloga da Crna Gora krene tim putem, budući da je već zakoračila prema evropskim vrijednostima i EU.
