Dostupni linkovi

Libanonska vlada dala ostavku zbog eksplozije u Beirutu


Libanski premijer Hasan Daib

Libanonska vlada dala je ostavku uslijed nasilnih prosvjeda zbog eksplozije u utorak (4. kolovoz) koja je opustošila dijelove Bejruta i odnijela više od 200 života.

Vijest o ostavci obznanio je u ponedjeljak navečer (10. kolovoz) na nacionalnoj televiziji premijer Hassan Diab.

U izjavi preko nacionalne televizije premijer Diab je rekao da se povlači da bi mogao biti uz narod i da s njim "vodi borbu za promjenu", zaključivši da je korupcija u Libanonu "veća od države".

"Objavljujem ostavku ove Vlade. Neka Bog štiti Libanon!", rekao je premijer triput.

Mnogi su optužili državne čelnike za krivnju zbog navodnog nemara i korupcije.

Uoči Diabove izjave o ostavci, treći dan izbile su demonstracije u središnjem Beirutu, a neki su prosvjednici bacali kamenje na sigurnosne snage koje su čuvale ulaz koji vodi u zgradu parlamenta i odgovorile suzavcem.

Ogromnu eksploziju uzrokovala je detonacija 2.750 tona amonijevog nitrata koji je godinama bio neadekvatno uskladišten u luci.

"Danas pratimo volju ljudi u njihovim zahtjevima da odgovorni odgovaraju za katastrofu koja se skriva sedam godina i njihovu želju za stvarnim promjenama", rekao je gospodin Diab.

Parlament će sada morati odlučiti o novom premijeru.

U ponedjeljak je broj poginulih od eksplozije porastao na 220, a za 110 osoba se još traga, rekao je guverner grada Beiruta Marwan Abboud, a prenosi novinska internetska stranica al-Marsad Online.

Libanon je već prolazio kroz najgoru gospodarsku krizu posljednjih desetljeća, što je samo pogoršala kriza korona virusa, a vlada je bila na udaru optužbi za korupciju i loše upravljanje.

Eksplozija koja se dogodila 4. kolovoza oštetila je ili uništila veći dio Beiruta, povezana je s dugo zanemarivanim skladištem potencijalno eksplozivnih kemikalija, prelila je čašu za stanovnike Beiruta.

Premijer Hassan Diab došao je na vlast prošlog prosinca, dva mjeseca nakon što je u nemirima srušena prethodna vlada.

Diabovu vladu čine tehnokrati i podržavaju ih velike političke stranke, uključujući iransku političku i militantnu grupu Hezbolah.

Sada će Libanon trebati pronaći trećeg premijera za manje od godinu dana kako bi se izborio s lančanim krizama s kojima se suočava na više frontova.

Libanonska valuta izgubila je 70 posto vrijednosti otkako su u listopadu 2019. počeli antivladini prosvjedi. Siromaštvo je naglo skočilo, pri čemu Svjetska banka predviđa da će više od polovice stanovništva u zemlji osiromašiti 2020. godine.

Vlada se također smatrala nemoćnom pred sve većom bankarskom krizom. Država nije usvojila zakon o kontroli kapitala, što je pogoršalo ozbiljnu krizu likvidnosti u zemlji. Procjenjuje se da je milijardu američkih dolara iz Libanona povukla ekonomska elita zemlje, zbog čega se dodatno troše devizne rezerve.

Financijske nevolje Libanona pogoršane su početkom ove godine zbog blokiranja vlasti koje su nametnule vlade, a koja su bila dizajnirana kako bi zaustavila širenje pandemije izazvane korona virusom, ali i dovela do toga da je već narušeno gospodarstvo zemlje značajno zaustavljeno.

Prosvjedi koji su se desili tijekom prvog vikenda u kolovozu bili su među najvećim i najnasilnijim koje je Beirut vidio u posljednjih godinu dana.

Beirut: Dan poslije
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:41 0:00

XS
SM
MD
LG