Dostupni linkovi

Izborni zakon u Crnoj Gori bez podrške manjina


Izbori u Crnoj Gori - ilustracija
Nakon više godina izostanka dogovora o novom izbornom zakonu koji bi bio usaglašen sa Ustavom, političke partije u Crnoj Gori blizu su postizanja dvotrećinske većine za usvajanje zakona o izboru odbornika i poslanika. Međutim ukoliko dođe do usvajanja izbornog zakona, stranke nacionalnih manjina ga neće podržati jer su duboko nezadovoljne odredbama, za koje tvrde, da će oduzeti stečena prava nacionalnim manjinama.

Manjinske stranke traže da se ne ograničava raspodjela mandata, odnosno da manjinske stranke dobiju mandata u skladu sa osvojenim procentima.
Albanske nacionalne stranke i jedna bošnjačka partija su nezadovoljne mogućnošću da bi vladajuće Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija i opoziciona Socijalistička narodna partija, mogle usvojiti novu verziju izbornog zakona za koju je Venecijanska komisija dala pozitivno mišljenje.

Stranke nacionalnih manjina su prije svega nezadovoljne što na lokalnom nivou nije predviđena mjera afirmativne akcije, odnosno povlastice za liste manjinskih naroda iako to Ustav izričito garantuje.

Manjinske stranke traže da se ne ograničava raspodjela mandata, odnosno da manjinske stranke dobiju mandata u skladu sa osvojenim procentima. Kemal Purišić iz Bošnjačke stranke ocjenjuje da u ovom obliku, novi izborni zakon predstavlja zadovoljenje partijskih interesa dijela političkih partija

"DPS, SDP i SNP zbog uskostranačkih, partijskih interesa ne žele da izađu u susret našim zahtjevima. Nijesu htjeli da otklone ove nedostatke i da uvaže sugestije Venecijanske komisije i mi takav prijedlog zakona ne možemo da podržimo. Ostaje nam mogućnost da u amandmanskoj intervenciji, eventualno utičemo na tekst zakona", kazao je Purišić.

Podsjetimo, Skupština Crne Gore je u prethodne četiri godine pet puta produžavala rok za usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom, a u međuvremenu izbori su se održavali po starom zakonu koji je prethodio novom Ustavu koji je usvojen 2007 godine.

Loše za građansku državu

Posljednji put taj rok je produžen do juna ove godine. Više puta su i predstavnici Evropske unije poručivali da očekuju usvajanje izbornog zakona tokom maja ove godine.
Ferhat Dinoša

Predsjednik demokratske unije Albanaca Ferhat Dinoša, koji je ministar u Vladi Crne Gore, nezadovoljan je aktuelnim izbornim zakonom, ali se nada da će predstojećim razgovorima doći do dogovora.

"Mi smo htjeli, tragali za rješenjem koje bi zadovoljilo sve i mislim da DUA apsolutno ima takav prijedlog. Mi mislimo da ovo što je prijedlog ne uvažava dovoljno afirmativnu akciju a time ni Ustav Crne Gore jer Ustav zagovara afirmativnu akciju za političko predstavljanje nacionalnih manjina u parlamentu Crne Gore. Ja mislim da će se desiti razgovori na kojima će se prihvatiti argumenti", kaže Dinoša.

Najoštrije je reagovao predsjednik Demokratskog saveza Mehmed Bardhi koji smatra da je kolegijum Skupštine Crne Gore presudio Albancima na način što im je oduzeo stečena prava, odnosno posebnu izbornu jedinicu. Bardhi je optužio bivšeg premijera Mila Đukanovića da je praktično prevario manjine koje su ga svojevremeno dovele na vlast.

" A on je u svom intervjuu jasno rekao da u ovom trenutku djeluje realno da se u predviđenom roku formalizuje usvajanje izbornog zakona. Zamislite to – formalizuje? Oni su već sve bili dogovorili ali bez manjina a manjine su one koje su ga dovele do ovoga trona gdje je sada", rekao je on.

Vaselj Siništaj iz albanske koalicije Prespektiva ocjenjuje da usvajanje izbornog zakona bez podrške manjina nije dobro za evropski put Crne Gore

"Mi držimo do toga da postoji većina koja bi mogla da usvoji zakon dvotrećinskom većinom ali neće dobiti saglasnost, prije svih nas – albanske manjine i to je sigurno a takav zakon ne bi bio dobar upravo zbog toga jer ne bi imao glas za predstavnika manjina. Ja mislim da to nije dobro ako naravno težimo da budemo građanska država", poručuje Siništaj.
XS
SM
MD
LG