Dostupni linkovi

Izazovi novog čileanskog ustava – kraj poglavlja diktature i društvene nejednakosti


Proslava rezultata referenduma na Trgu Italia u Santiagu 25. oktobra 2020. Čileanski predsjednik Sebastijan Pinjera pozvao je građane da zajedno rade na "novom ustavu" nakon što su Čileanci izglasali promjenu ustava nastalog u doba diktature.

Nakon antivladinih protesta zbog društvene nejednakosti, koji su prvi put izbili prije godinu dana, Čileanci su izglasali promjenu 40-godišnjeg ustava naslijeđenog iz perioda diktature Augusta Pinočea. Ova promjena pokrenula je proslave u cijeloj zemlji ali i neizvjesnu dvogodišnju raspravu o dokumentu koji bi, prema kritičarima, mogao ugroziti ekonomski rast i produbiti probleme ove latinoameričke države, pišu svjetski mediji.

Referendum nakon masovnih protesta

Poslije referenduma na kojem su Čileanci velikom većinom glasova podržali promjenu ustava iz doba Pinočeove (Augusto Pinochet) diktature najvjrovatnije slijedi naporan proces s obzirom na podjele unutar političke klase i društva u cjelini, ocjenjuje londonski Tajms (The Times).

Gotovo 15 miliona ljudi izašlo je u nedjelju, 25. oktobra, na birališta. Od toga je 78 odsto glasalo za početak postupka promjene ustava iz 1980. koji je, naglašava list, godinama služio kao podsjetnik na brutalni period vojne vladavine krajnje desnice, tokom koje se bogatstvo koncentrisalo unutar vladajuće elite. Referendum se, dodaje Tajms, održao godinu dana nakon masovnog, neočekivanog izljeva gnjeva protiv vlade predsjednika Sebastijana Pinjere (Sebastian Pinera).

Više od milion ljudi izašlo je prošle godine na ulice Santiaga pozivajući na ekonomsku i političku reformu usred vala socijalnih nemira u kojima je ubijeno 30, a povrijeđeno hiljade ljudi. Ustav je, zbog veze s Pinočeom, ubrzo postao žarište bijesa za glasnu mlađu generaciju koja, ukazuje Tajms, želi ispraviti neravnotežu u čileanskom društvu i krenuti dalje od vremena obilježenog nasiljem, korupcijom i privatizacijom.

Kritičari kažu da sadašnji ustav daje prednost profitu nad pojedinačnim pravima. Na primjer, temeljno pravo na stanovanje nije utvrđeno, dok autohtone zajednice u zemlji, koje čine 13 odsto stanovništva, nisu priznate. Odredbe ovog ustava omogućile su privatizaciju zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog osiguranja i učinile Čile, ističe londonski list, najpohlepnijom kapitalističkom ekonomijom u Latinskoj Americi.

Ono što slijedi je vjerovatno naporan proces u zemlji u kojoj je, naglašava Tajms, nejednakost dohotka daleko veća od svjetskog prosjeka. Novo tijelo u skupštini, sačinjeno od 155 članova koje direktno bira narod a ne zastupnici, mora se izglasati do aprila naredne godine. Nakon što skupština bude uspostavljena, imat će rok od godinu dana da napiše novi ustav, koji će potom biti podložan još jednom referendumu. Ako bude odbijen, čemu se nadaju mnoge čileanske bogate elite, ustav iz 1980. godine ostat će na snazi.

Simbolika i rizici referenduma

Čileanci su izglasali ukidanje ustava i pisanje novog - proces koji bi mogao transformisati politiku zemlje koja se dugo vremena smatrala jednom od najstabilnijih i najprosperitetnijih u Latinskoj Americi, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Promjena ustava omogućit će Čileu veću fleksibilnost u provođenju ekonomskih i političkih promjena koje već godinu dana zahtijevaju demonstranti. Prema sadašnjem ustavu, pojašnjava list, novi zakoni koji se dotiču obrazovne politike, političkih stranaka, vojske, izbornog sistema, rudarstva i reforme ustava mogu biti podvrgnuti kontroli ustavnog suda koji ima konačnu riječ.

Iako prijedlog za pisanje novog ustava uživa veliku podršku, protivnici kažu da bi bila greška ukinuti dokument koji je bio ključan za ekonomski uspjeh Čilea. Nakon tranzicije u demokratiju 1990. godine, čileansko povoljno tržišno poslovno okruženje privuklo je strana ulaganja što je dovelo do smanjenja siromaštva i ekonomskog rasta. Ipak, ukazuje list, razvoj je izazvao sve veću nejednakost, posebno urušavajući javni zdravstveni i obrazovni sistem.

Kako što su prošlogodišnji masovni protesti - poznati kao "estallido" ili eksplozija - zatresli zemlju, predsjednik Pinjera suočio se s pozivima da rasporedi oružane snage radi uspostavljanja reda - ili da podnese ostavku. Umjesto toga, podsjeća njujorški list, najavio je da je spreman otvoriti postupak za novi ustav - ideju koja je oštro podijelila njegovu vlastitu stranku. "Ovaj plebiscit nije kraj; to je početak puta koji bismo trebali proći svi zajedno", rekao je Pinjera u televizijskom obraćanju nakon referenduma ove nedjelje.

Ipak, mnogi Čileanci su referendum doživjeli kao izuzetno simboličan, naglašava Njujork tajms. Nakon glasanja, hiljade ljudi pohrlilo je na trg Italia u Santiagu kako bi proslavili rezultat, skandirajući, plešući, mašući zastavama i postavljajući vatromet. Demonstranti su razvili transparente upućene Pinočeu s porukama poput "Zbogom, generale" i "Brisanje vašeg naslijeđa bit će naše naslijeđe".

Nedoumice zbog finansijskih opterećenja

Čile, zemlja s 18 miliona stanovnika, trebala bi započeti dvogodišnji postupak za izradu novog ustava, razdoblje za koje politički analitičari i ekonomisti očekuju da će biti ispunjeno neizvjesnošću, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) ističući kako se očekuje da će se čileanska ekonomija ove godine smanjiti za šest odsto.

Čileanci su već dugo polarizovani oko postojećeg ustava, dodaje list. Druge latinoameričke nacije posljednjih godina zadesila su finansijska previranja, a mnogi Čileanci mogu biti zahvalni ustavu koji je postavio temelje višegodišnjeg rasta i stabilnosti, pružajući snažnu zaštitu privatnom vlasništvu i autonomiji centralne banke.

No, ističe Volstrit džurnal, neki kažu da je ustav nelegitiman zbog svog porijekla iz brutalne diktature koja je mučila i ubila hiljade ljevičarskih aktivista, ali i zbog činjenice da je usporavao socijalne reforme sprečavanjem promjena u tržišnom ekonomskom modelu zemlje, što je, na kraju, dovelo do velikih protesta prošle godine. Iako su demonstracije uglavnom bile mirne, neki su demonstranti ipak palili stanice podzemne željeznice, pljačkali supermarkete i uništavali hotele i restorane, uzrokujući milijarde dolara štete.

Vladajuća koalicija desnog centra podijeljena je zbog njihove podrške novom ustavu, dodaje Volstrit džurnal. Predsjednik Sebastijan Pinjera, konzervativni milijarder, dugo se protivio pisanju novog ustava, ali je pristao održati referendum u pokušaju da vrati stabilnost uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine. Hoakin Lavin (Joaquin Lavin), desničarski gradonačelnik važnog okruga Santiago, koji se smatra glavnim predsjedničkim kandidatom 2021. godine, glasao je za novi ustav.

Neki se brinu da će nedjeljni rezultati produbiti probleme Čilea. Primjećuju da je ustav izmijenjen više od 50 puta, pri čemu je izmijenjena većina antidemokratskih mjera donesenih tokom Pinočeovog doba. Smatraju kako je uprkos nelegitimnom porijeklu ipak donio rezultate te da bi novi ustav, "prepun socijalnih prava", mogao finansijski opteretiti buduće vlade – "kao što se dogodilo u drugim zemljama Latinske Amerike", ukazuje konzervativni američki list.

Sreća većine

Događaji od nedjelje (25. oktobar) stvorili su neviđenu kolektivnu emociju na koju su Čileanci čekali od kraja Pinočeove diktature, 1990. godine, napisala je za Vašington post (The Washington Post), u rubrici ‘Mišljenje’, novinarka iz Čilea Jasne Musa (Yasne Mussa) dodajući da je promjena ustava rezultat intenzivnog i bolnog procesa započetog prošlogodišnjim protestima protiv nejednakosti, nepravde i zlostavljanja.

Čile se probudio prije 12 mjeseci nakon protesta srednjoškolaca koji su negodovali zbog povećanja cijena karata javnog prijevoza što je ubrzo preraslo u protest protiv nejednakosti uzrokovane žestokim 30-godišnjim neoliberalnim sistemom u kojoj se i neophodni resursi, poput vode, privatiziraju.

Malo ko je zamišljao, da će se godinu dana kasnije, u jeku pandemije i uz mjere ograničenja, održati demokratski događaj s najvećim učešćem građana od uspostavljanja dobrovoljnog glasanja 2012. Ova poruka s birališta, uoči niza zakazanih izbora sljedeće godine, signal je političkoj klasi koja većinom živi odvojena od stvarnosti. Ako to ne shvate, ocjenjuje Musa u svom osvrtu za vašingtonski list, zemlja će se vratiti na početnu tačku s više frustracije nego što je nakupljena u ove tri decenije demokratije.

Osim novog ustava, većina građana želi da novu ‘Magna Kartu’ (Magna Cartu) izradi ravnopravno konstitutivno tijelo, prvo na svijetu u kojem će svaki član biti izabran narodnim glasanjem. U zemlji u kojoj je moć duboko koncentrisana, rasprava o sistemu vlasti bit će ključna; kao i decentralizacija, priznavanje autohtonih naroda i socijalna prava, jer, naglašava novinarka, sistem koji su Čileanci poznavali pokazao je svoj neuspjeh.

Čile si ne može priuštiti još jedan dug poput onoga koji je uslijedio nakon plebiscita 1988. i tranzicije nakon Pinočea, kada je obećana radost došla samo nekolicini. Nakon 12 mjeseci stajanja na ulicama, Čile kao da tek sada počinje da sahranjuje Pinočeovo naslijeđe – kolektivnom borbom i s polazištem da "sreća javnosti pripada većini", napisala je čileanska novinarka u komentaru za Vašington post.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG