Piše: Pete Baumgartner (prema izvještavanju servisa Radija Slobodna Evropa za sjeverni Kavkaz i Eurasianeta)
Lobanja legendarnog kavkaskog ratnika Hadži Murata - kojem su u 19. vijeku ruske trupe odrubile glavu - mogla bi biti vraćena rodbini u Dagestanu, saopštavaju ruski zvaničnici.
Prozvan nadimkom Crveni đavo koji su mu dali njegovi ruski neprijatelji zbog crvene odjeće koju je nosio i neustrašivosti u borbama, Hadži Murat se borio protiv carista sa još jednim legendarnim junakom, imamom Ćamilom, u decenijskom ratu na Kavkazu, iako je promijenio stranu i priklonio se svojim dugogodišnjim neprijateljima, Rusima, koji su ga na koncu zarobili i ubili 1852. godine.
Čini se da je kraj današnjoj borbi za glavu neustrašivog Avara - čija se lobanja nalazi u Sankt Petersburgu u poznatom muzeju Kunstkamera već nekoliko decenija. Vladimir Tolstoj, praunuk ruskog pisca Lava Tolstoja, najavio je 21. januara da se ruska predsjednička komisija, na čijem čelu se nalazi, složila "uopšteno govoreći" da podrži vraćanje Muratove lobanje u rodnu rusku republiku Dagestan.
Tolstoj je dodao da je nakon konsultacija s dagestanskim vlastima Komitet odlučio da preda Muratove ostatke zvaničnicima u Makačkalu "nešto kasnije", "uzimajući u obzir trenutnu unutrašnju političku situaciju u republici". Nije sasvim jasno na šta se Tolstoj referisao, ali nasilje nije neuobičajeno u Dagestanu gdje islamski militanti često napadaju policiju, javne zvaničnike i muslimane koji praktikuju umjereni islam.
Tolstojev komitet je oformljen u novembru mjesecu 2015. godine po naredbi ruskog Ministarstva kulture. Komitetu je naloženo da verifikuje Muratove ostatke, ali i da donese odluke koje se tiču pojedinosti vezanih za njihovo vraćanje i sahranu.
Magomedarip Hadžimuradov, Muratov praunuk, kao njegov prvi nasljednik rekao je da je to bio "san njegovih predaka" da se lobanja slavnog rođaka pokopa "s njegovim ostacima" koji leže u slabo održavanom grobu u sjevernom azerbejdžanskom distriktu Kak, u blizini mjesta njegovog ubistva, nedaleko od azerbejdžanske granice s Dagestanom i Gruzijom.
Dugi povratak
Hadžimuradov je rekao da je njegova porodica prvi put tražila povratak lobanje svog pretka od vlasti Sovjetskog Saveza još 1930-ih. Ovu peticijun Kremlju je ponovio on, zajedno sa aktivistima i mnogim drugim rođacima Hadži Murata, opet 2017. godine.
Nešto kasnije iste godine je i nepredvidivi čečenski vođa Ramzan Kadirov prvi pozvao ruske zvaničnike da sahrane mumificirano tijelo Vladimira Lenjina u isto vrijeme kada je zatražio da se Muratova glava vrati na Kavkaz i bude adekvatno pokopana.
"I Lenjinovo tijelo i taj ostatak Hadži Murata… glava koja se do današnjeg dana čuva u muzeju u Sankt Petersburgu trebaju biti položeni u zemlju", rekao je Kadirov.
S ovim naveliko promovisanim pozivom Kadirova nisu se složili mnogi Dagestanci koji su u tome vidjeli kao neželjeno uplitanje u unutrašnja pitanja njihove republike.
"Rješavanje spajanja posmrtnih ostataka Hadži Murata i njihovo sahranjivanje jeste privilegija njegovih potomaka", rekao je Magomedrasul Magomedrasulov, predstavnik Lava Tolstoja i dagestanskog Komiteta za nasljeđe.
Murata mnogi smatraju nacionalnim herojem na sjevernom Kavkazu, regiji koju je upropastio nasilni islamski ekstremizam, korupcija i siromaštvo još od pada Sovjetskog Saveza. Povratak i moguće spajanje Muratovih ostataka u jedan zabačeni kraj Azerbejdžana smatra se potezom koji može ojačati turizam tog područja.
"Ako ovaj spomenik bude uvršten u listu turističkih mjesta sigurno će postati popularan među posjetiocima ako se uzme u obzir istorijski značaj Hadži Murata, kao i to da je glavni lik jednog Tolstojevog romana", rekao je istoričar Natik Mantaš za internet stranicu Kavkaski čvor.
Tolstojev omiljeni lik
Lav Tolstoj je mitologizirao Hadži Murata, pričama o čudnovatim bitkama i spektakularnim bjekstvima, kada je napisao istoimenu novelu o njemu, objavljenu 1912. godine, dvije godine nakon smrti legendarnog ruskog pisca. Knjiga je shvaćena kao oštra Kritika ruske decenijske i krvave okupacije Kavkaza što je učinilo da Tolstoj postane omiljen u ovoj regiji gdje je i jedan grad dobio ime po njemu a razna društva i muzeji su mu posvećeni.
Kao što je Marija Dmitrijevna, lik Tolstojeve novele rekla nakon što je vidjela ruske vojnike koji su otkrili Muratovu krvavu glavu: "Vi ste koljači, samo to. Tijelo bi trebalo biti pokopano s poštovanjem a oni se izruguju."
Ali ideja da se dozvoli vraćanje lobanje koja bi se pokopala na Kavkazu nema ničije odobrenje.
Magomedrasulov je rekao za RSE krajem prošle godine da jedan član Ruske akademije nauka pitao: "Ima li ikakve garancije da neće biti organizovanih autobusa punih ljudi koji uzvikuju ‘Allahu Akbar!’ dok idu da posjete Hadži Muratov grob?" Drugi sugerišu da bi mjesto ponovnog ukopa Hadži Murata moglo poslužiti kao mjesto hodočašća za ekstremiste.
Zvanični Azerbejdžan se ne izjašnjava o bilo kakvom mogućem ukopu zbog zabrinutosti u vezi raspirivanja etničkih tenzija u dijelu zemlje s brojnom populacijom Lezgina i Avara, kojima je pripadao i Murat.
Muzej Kunstkamera, kojeg je u 18. vijeku osnovao Petar Veliki, dio je priče o presedanu vraćanja lobanje poznatog pobunjenika protiv ruske vladavine.
Nakon godina neispunjenih zahtijeva porodice, ruski zvaničnici su 2016. godine vratili glavu kazahstanskog nacionalističkog vođe Keiki Batira. Takođe poznat i kao Nurmaganber Kokembaiuli, Batir je bio glavni vođa kazahstanskog ustanka protiv ruskih carista 1916. godine. Ubili su ga boljševici 1923, odrubljena mu je glava i njegova lobanja poslata je u Sankt Petersburg kao još jedan jezivi eksponat.
Godine 1991. iz Muzeja je rečeno da u kolekciji sadrži 457 lobanja od kojih su mnoge odrubljene glave vođa etničkih zajednica, koji su nestali pod Rusima i predatim caru kao dokaz njihove smrti. Ali potomci Hadži Murata se nadaju da će uskoro Muzej u Sankt Petersburgu biti siromašniji za jednu trofejnu lobanju.
"Nadam se (san mojih predaka i mene je da nam se lobanja vrati) da će postati stvarnost prije nego što napustim ovaj svijet", rekao je jedan stariji Hadžimuradov novinarima u novembru 2018.
Facebook Forum