Dostupni linkovi

Izrael suočen sa istragama o zločinima na palestinskim teritorijama


Vjeruje se da se petogodišnje preliminarno ispitivanje tužilaštva MKS fokusiralo na pitanja poput izraelskih vojnih operacija u Gazi i izgradnje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali.

Najava tužilaštva Međunarodnog krivičnog suda (MKS) da pokreće istragu o mogućim ratnim zločinima počinjenim na palestinskim teritorijama izazvala je oštre reakcije u Izraelu. Tu zvaničnici prepoznaju stvarni rizik od krivičnog progona zbog sukoba iz 2014. godine, pišu svjetski mediji.

Duko očekivani korak

Ovosedmična odluka tužilaštva MKS-a za pokretanje istrage o mogućim ratnim zločinima na palestinskim teritorijama od 2014., uslijedila je nakon presude suda u Hagu od 5. februara da je nadležan za taj slučaj, što je potez koji su palestinske vlasti pozdravile, a Izrael i Vašington osudili, piše Rojters (Reuters).

Odluku o istrazi najavila je tužiteljica Fatu Bensuda (Fatou Bensouda) u srijedu, 3. marta, rekavši da je tome prethodilo "mukotrpno preliminarno ispitivanje koje je trajalo skoro pet godina". Obećavajući "principijelan, nezavisan pristup", tužiteljica je naglasila da su glavna briga njene istrage žrtve zločina "kako palestinskih tako i izraelskih, proizašlih iz dugog ciklusa nasilja i nesigurnosti koji su uzrokovali duboku patnju i očaj na svim stranama".

Palestinski analitičar i univerzitetski profesor na okupiranoj Zapadnoj obali, Džordž Džiakman (George Giacaman) smatra da je odluka MKS pokazala kako je strategija palestinskog vodstva da se poziva na globalne institucije imala određeni uspjeh te da će u "najboljem slučaju, Izraelci u budućnosti biti oprezniji s napadima na palestinske civile".

Dok Palestinska uprava pozdravlja odluku MKS-a kao dugo očekivani korak ka pravdi za žrtve, izraelski zvaničnici, ukazuje Rojters, tvrde da je djelovanje suda politički motivisano i bez valjane pravne osnove. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) rekao je da je odluka "koncentrat antisemitizam i vrhunac licemjerja".

Izraelski ministar vanjskih poslova Gabi Aškenazi rekao je da je odluka "moralno bankrotirana i zakonski manjkava", dok je izraelski ambasador u SAD-u Gilad Erdan obećao da će "nastaviti raditi zajedno s američkom administracijom protiv ove sramotne odluke".

Stejt depratment je naglasio da su Sjedinjene Države ozbiljno zabrinute zbog pokušaja MKS-a da izvrši jurisdikciju nad Izraelom. Rojters napominje da se Vašington protivi istrazi MKS-a palestinskih teritorija kao i istrazi u Afganistanu, koja se bavi ulogom američkih snaga, napominjući da je tužilaštvo MKS-a zbog toga bilo na meti sankcija administracije Donalda Trampa (Trump).

Prkošenje američkim željama

Posljednja najava MKS-a dolazi kao još jedan diplomatski udarac Izraelu, napisao je Njujork tajms (The New York Times) ističući da administracija predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) namjerava preispitati sankcije koje je Tramp uveo protiv tužiteljice Bensuda i njenog kolege.

"Koliko god se ne slažemo s postupcima MKS-a koji se odnose na palestinsku situaciju i naravno na Afganistan, temeljito preispitujemo sankcije", rekao je u srijedu (3. marta) glasnogovornik Stejt departmenta Ned Prajs (Price).

List naglašava da je istog dana američi državni sekretar Entoni Blinken (Antony Blinken) izrazio podršku Izraelu i njegovoj sigursnosti, ali je također dodao da su "Sjedinjene Države i dalje duboko predane osiguranju pravde i odgovornosti za međunarodne zločine".

Prkošenje MKS-a američkim željama moglo bi "poboljšati ugled suda kao istinski nezavisnost tijela", rekao je Vilijem Šabas (William Schabas), bivši predsjedavajući Komisije UN za Gazu. Organizacije za zaštitu prava rekle su da je odluka MKS-a žrtvama pružila nadu u pravdu, dok iz Hjuman rajts voča (Human Rights Watch), poručuju da bi zemlje članice MKS-a trebale biti spremne da zaštite rad suda od bilo kakvog političkog pritiska.

Svi nalozi za hapšenje u ovom slučaju ne očekuju se uskoro i nisu na tužilaštvu koji će, pojašnjava njujorški list, svoje zaključke podnijeti sudskom vijeću MKS-a koje potom može izdati ili odbiti naloge. Novi tužilac Karim Kan (Khan) koji će u MKS-u preuzeti dužnost u junu nije nužno vezan odlukom svojih prethodnika, dok pravnici koji su upoznati sa sudom i kolege budućeg tužioca tvrde da ne znaju stav Kana o slučaju.

Zabrinutost izraelskog vodstva

Odluka tužilaštva MKS-a uslijedila je malo prije "gizdave internetske predizborne kampanje izraelskog premijera Netanjahua dajući mu prostor za uznemirujuću reakciju", ukazuje BBC naglasivši da nivo retorike sugeriše da je izraelsko vodstvo sve zabrinutije napretkom slučaja.

Vjeruje se da se preliminarno ispitivanje tužiteljice Bensuda fokusiralo na pitanja poput izraelskih vojnih operacija u Gazi i izgradnje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali - koja većina međunarodne zajednice smatra nezakonitim prema međunarodnom pravu, iako Izrael to osporava.

Netanjahu je rekao da je istraga MKS-a antisemitski napad na jedinu jevrejsku državu što je, naglašava britanski javni servis, pristup koji će izrealeski premijer i dalje koristiti u javnosti. No, iza kulisa zabrinuti službenici - oslanjajući se na SAD i ostale saveznike- rade na tome da nadoknade, odgode i ograniče uticaj MKS.

Međunarodni krivični sud je ovlašten goniti optužene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine na teritoriju država potpisnica Rimskog statuta, njegovog osnivačkog ugovora. Izrael nikada nije ratificirao Rimski statut, ali sud je presudio da je on nadležan jer je generalni sekretar UN prihvatio pristupanje Palestinaca ugovoru 2015. godine.

Kada su Palestinci zatražili da pristupe Rimskom statutu, priznali su nadležnost MKS-a u svrhu procesuiranja navodnih počinitelja zločina od 13. juna 2014. pa nadalje. Mjesec dana nakon tog datuma, izbio je sukob između Izraela i palestinskih militanata u Gazi. U pedesetodnevnim borbama ubijeno je 2.251 Palestinaca, uključujući 1.462 civila, dok je s izraelske strane ubijeno 67 vojnika i šest civila.

Višedecenijska nekažnjivost

Datum 13. juni 2014. koji je glavna tužiteljica MKS-a navela kao polazište za istragu potencijalnih ratnih zločina koje su počinili Izraelci i Palestinci, značajan je, ukazuje Gardijan (The Guardain) ističući da je dan ranije ćelija Hamasa na Zapadnoj obali otela i ubila trojicu izraelskih tinejdžera dok su stopirali na okupiranim palestinskim teritorijima.

Napetosti su brzo eskalirale: Izrael je za nekoliko nedjelja pokrenuo svoj treći rat protiv Hamasa u pojasu Gaze, dok su palestinski militanti lansirali rakete u Izrael. Ali, ističe list, ono po čemu se ovaj sukob razlikovao od prethodnih ratova je to da su neki izraelski zvaničnici odmah prepoznali da postoji ozbiljan rizik od istrage MKS-a.

Palestinsko potpisivanje Rimskog statuta godinu dana kasnije označilo je odlučnost palestinske strane da se Izrael nađe pred sudom - ne samo za rat 2014., već i za izraelsku kontinuiranu politiku izgradnje naselja i okupacije. Uprkos tome što bi formalna istraga i sva eventualna suđenja mogla potrajati godinama, uticaj ovosedmične odluke MKS se, prema pisanju Gardijana, već osjeća.

Nekoliko sati nakon najave o formalnoj istrazi, izraelske novine Harec (Haaretz) izvještavale su o izraelskim planovima kako da o mogućem krivičnom progonu upozore ili zaštite stotine visokih vojnih zvaničnika, bivših i sadašnjih, a među kojima je i izraelski ministar odbrane i lider stranke ‘Plavo-bijeli’, Beni Ganc (Benny Gantz), koji je 2014. bio vojni komandant.

Prema riječima voditelja centra za međunarodnu pravdu Amnesti internešenela (Amnesty International) Metjua Kenoka (Mathew Cannock), odluka o pokretanju formalne istrage o zločinima na palestinskim teritorijama pruža nadu hiljadama žrtava, ali je i "istorijska prilika da se konačno stane na kraj sveprisutnoj nekažnjivosti koja je više od pola vijeka pokretala ozbiljna kršenja na okupiranim palestinskim teritorijama".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG