Učenici devetih razreda osnovnih škola u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) od ove školske godine izučavaju istoriju prema novom udžbeniku. Isti je dopunjen sadržajima koji se odnose na period raspada SFRJ, rata u Bosni i Hercegovini te postdejtonsku BiH.
Sadržaj nudi niz kontroverznih podataka o navedenim periodima koja se oslanjaju daleko više na srpski politički narativ, nego na činjenice.
Važni dijelovi ove knjige vezani su i za Drugi svjetski rat i falsifikate o tome ko je bio na strani fašizma, a ko antifašizma.
Kako je to u aprilu 2018. godine najavljeno iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a, učenici devetih razreda osnovne škole dobili su novi udžbenik istorije koji sadrži i noviju istoriju.
Autor ovog udžbenika Dragiša Vasić, u poglavljima koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu i prostor bivše Jugoslavije s konca 20. i početka 21. vijeka, napravio je kompilaciju istorijskih činjenica i dominantnog srpskog političkog narativa.
Prema riječima Dragiše Vasića nova istorija se morala pisati jer su prethodne imale velike manjkavosti.
"Prva generacija vlastitih udžbenika u RS-u imala je velike manjkavosti, a od 2007. godine imamo novu generaciju. Od tada su se i neki od tih udžbenika mijenjali. Primjetno je da su oni unaprijeđeni u svim svojim elementima - i u naučnom, didaktičkom, likovnom i jezičkom - u odnosu na ranije, ali postoji prostor da se još unaprijede", ocjenjuje Vasić.
Najkontroverzniji dio ovog udžbenika odnosi se na poglavlje RS u dejtonskoj Bosni i Hercegovini u kojem se autor koristi političkim narativom koji posljednjih 12 godina dolazi iz kabineta vladajućih struktura u ovom bh. entitetu.
Tako će učenici učiti da je RS odlučno za očuvanje Dejtonskog sporazuma kako bi se zaštitila od unitarizacije Bosna i Hercegovina te mora jačati specijalne i paralelne veze sa Srbijom, kao i da se "intervencionizam međunarodne zajednice svodi uglavnom na podršku bošnjačkoj strani".
Istorija na Balkanu: Šta učimo jedni o drugima?
Kulturolog Srđan Šušnica kaže da sadržaj udžbenika nije nikakvo iznenađenje s obzirom na ono što dešava posljednjih desetak godina na ovom prostoru.
"Ovo je još jedan korak u toj dogmatskoj indoktrinaciji mladih. Ovo pokazuje da se rat ovdje nastavlja na planu obrazovanja, kulture i politike sjećanja. To su postala glavna bojišta u kojima pansrpski nacionalizam, potpuno fašiziran, sada bije bitku za legitimizaciju i očuvanje onoga što je krvlju stečeno", smatra Šušnica.
Zanimljiv je i dio nove Istorije za devete razrede osnovne škole koji se odnosi na događaje iz Drugog svjetskog rata u kojima je četnički pokret Dragoljuba Draže Mihailovića predstavljen kao antifašistički pokret.
Četnici su po položaju u knjizi u toj antifašističkoj borbi ispred partizana.
Za Šušnicu ovo falsifikovanje istorije ne treba biti iznenađenje jer su "još devedesetih godina prošlog vijeka i pored neospornih dokaza o saradnji sa fašističkim pokretima četnici po pravima izjednačeni sa partizanima a podsjeća i na rehabilitaciju Draže Mihailovića u Srbiji".
"To je još jedan korak da se i mladima već na kraju osnovne škole ugradi taj vrijednosni orijentir u kome će se Mihailović i četnici izjednačiti sa partizanima. Njegov plan je bio stvaranje 'Velike Srbije' u okviru velike Jugoslavije i stvaranje nacionalno čistih teritorija Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srema, Banata i Bačke koje se mogu vidjeti iz njegovih instrukcija iz decembra 1941. godine, svojim komandantima Pavlu Đurišiću i Đorđu Lakšiću, u kojima se navodi da tu teritoriju treba očistiti od svih narodnih manjina i nacionalnih elemenata", navodi Srđan Šušnica.
Objašnjavajući što se novija istorija počela izučavati u RS-u ranije je ministar prosvjete i kulture Dane Malešević rekao da je to izazvano nastavnim planovima u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kojima se, i pored međunarodnih preporuka i dogovora da se taj period trenutno ne izučava, to ipak činilo.
Za Dragu Brankovića, člana Akademije nauka i umjetnosti RS-a, nastavu istorije je potrebno dodatno unaprijediti i prevazići postojeće probleme, u skladu sa dogovorenim usklađivanjem grupe nacionalnih predmeta sa Srbijom.
"To su problemi određivanje ciljeva nastave istorije i njena pozicija u odnosu na istorijske izvore, kao što su pokušaji falsifikovanja istorijske građe i izvora te tumačenja istorije na različite ne naučne načine", rekao je Branković.
Prema mišljenju Šušnice sve što se radi sa obrazovanjem od istorije do uvođenja vjeronauke u srednje škole još više će dovesti do radikalizacije mladih ljudi u RS-u.
"Ovo što se radi posljednju deceniju vodi ka jednoj potpunoj sektaškoj klerikalizaciji cijele populacije koja će biti ultrakonzervativna i potpuno izolovana od svijeta i nesposobna da artikuliše bilo kakvu politiku koja bi je integrisala u Evropsku uniju i zapadni kulturni ekonomski i politički prostor", ocjenjuje Šušnica.
Prema preporukama Vijeća Evrope iz 2005. godine, autori udžbenika istorije u Bosni i Hercegovini trebali bi je djeci interpretirati tako da ne stvaraju mržnju i neprijateljstva.
Prema sadržaju koji se nudi u udžbenicima djeca uče barem tri različite istorije. Na nivou države od rata nije bilo moguće postići dogovor oko jedinstvenih nastavnih programa.