U krajnjem kutku Istočne Evrope nalazi se ratom razoreni teritorij, otprilike veličine Belgije, u kojem živi oko četiri miliona ljudi i gdje se slučajevi korona virusa ne ubrajaju u svjetske evidencije, dok zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je situacija loša i da će se vjerovatno pogoršati, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Teritorij regije Donjeck i Luhansk na istoku Ukrajine podijeljen je u dva dijela koja Moskva i proruske snage koje ih drže nazivaju republikama. Ali međunarodna zajednica to nije priznala, što je pridonijelo trenutnom statusu područja kao crne rupe korona virusa.
Broj infekcija od korona virusa brzo raste, nigdje se ne može kupiti lična zaštitna oprema, a nedostaje i sposobnih liječnika, prema lokalnoj medicinskoj sestri koja je, pod uslovom anonimnosti, razgovarala s RSE.
Postoji i vrlo ograničen broj testova na korona virus i nema respiratora za pacijente kojima treba pomoć za disanja zbog COVID-19, smrtonosne bolesti uzrokovane virusom, rekla je medicinska sestra.
Mnogi stanovnici ne shvataju pandemiju ozbiljno, a budući da su lokalne vlasti dopustile mnogim firmama da ostanu otvorene, na ulicama ljudi još uvijek užurbano prolaze - neobičan prizor u vrijeme kada veliki dio svijeta praktikuje fizičko distanciranje.
Bez priznanja
Lokalni separatisti, potpomognuti novcem, oružjem i vojnicima iz Moskve, vodili su oružani sukob protiv ukrajinskih vladinih snaga od aprila 2014. u kojem je poginulo više od 13.200 ljudi. I usprkos pandemiji korona virusa, borba je nastavljena.
Budući da Kijev ne kontroliše te teritorije koje nijedna članica UN-a, uključujući Rusiju, ne smatra nezavisnim državama, one nisu uključene u globalne evidencije o korona virusu, poput onih koje održavaju Svjetska zdravstvena organizacija i Univerzitet Džons Hopkins (Johns Hopkins).
Korona virus je službeno sporo dolazio u područja koja drže separatisti. Snage koje kontrolišu teritorije navele su nula slučajeva u martu, iako su ukrajinski zvaničnici u Kijevu sugerisali da se povećan broj slučajeva upale pluća, koji vjerovatno jesu slučajevi infekcija korona virusom, ne dijagnosticira na tim teritorijama, i gdje su se prvi slučajevi potvrdili tek početkom aprila.
Ali, sada kada je priznato njegovo prisustvo, postoje zabrinutosti da bi smrtonosni virus mogao opustošiti regiju koja je nespremna da se nosi s takvom zdravstvenom krizom.
Opustošena šestogodišnjim vojnim sukobom i suočena s bolešljivim sistemom zdravstvene zaštite te velikim brojem stanovništva starije životne dobi, teritoriji pod proruskim snagama mogli bi se sučiti s paralizirajućim izbijanjem Covid-19, smatraju lokalni zdravstvene i međunarodne humanitarne grupe.
Od 17. aprila, ruski separatisti u Donjecku prijavili su 32 slučaja korona virusa, a njihove kolege u Luhansku potvrdili su 21 infekciju.
"Postoji panika" među medicinskim radnicima, rekla je medicinska sestra.
Medicinska radnica, kao i nekolicina drugih stanovnika Donjecka, Luhanska i okolnih gradova, razgovarali su sa RSE pod uslovom anonimnosti iz straha od odmazde de facto vlasti, koje su pokazale naklonost nasilju nad onima koji ih kritikuju, zatvaranju, pa čak i mučenju.
Kijevski nedostatak kontrole nad teritorijima, zajedno s neodlučnošću separatističkih snaga da međunarodnim organizacijama omoguće pristup područjima koja zauzimaju, također bi mogao značiti malo vanjske pomoći.
Budući da separatisti koje podržava Rusija zabranili većinu humanitarnih organizacija na tim područjima, "postoji oštro novo ograničenje dostupnosti zaliha", izjavila je zamjenica direktora organizacije Hjuman rajts voč (Human Rights Watch - HRW) za Evropu i Srednju Aziju, Rejčel Denber (Rachel Denber) za RSE u telefonskom razgovoru iz Moskve.
Traženje pomoći od Moskve možda također nije opcija, jer se Kremlj suočava s vlastitom produbljujućom zdravstvenom krizom unutar službenih granica.
Ukrajinska država je učinkovito prekinula sve veze s ruskim separatistima koji kontrolišu ta područja, što znači da vrsta pomoći s medicinskim potrepštinama koje se pružaju drugim dijelovima zemlje vjerojatno neće biti dodijeljena teritorijama koje drže separatisti.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova 15. aprila pozvalo je Rusiju "da kao okupatorska zemlja osigura zaštitu života i zdravlja stanovništva privremeno okupiranih teritorija Ukrajine u kontekstu pandemije COVID-19".
'Ne možemo priuštiti zatvaranja'
Prema riječima medicinske sestre, "saobraćaj, velika preduzeća, prehrambene ustanove, trgovački centri, supermarketi i druge firme i dalje funkcionišu" u Donjecku i okolnim gradovima.
Srednje škole i univerziteti zatvorila su svoja vrata na neodređeno vrijeme i školovanje nastavljaju putem interneta, "ali vrtići su i dalje otvoreni", rekla je.
Poduzetnica iz Donjecka rekla je da se mnogi ljudi "ne plaše" korona virusa i ne preduzimaju mjere opreza, a kamoli da se samoizoluju poput većine ljudi širom svijeta.
Na pitanje nose li ljudi maske na ulicama, žena iz Makijivke, predgrađa Donjecka, odgovorila je: "Ne, ne žele da im bude neugodno." Rekla je da su ženu koja je nosila masku druge prolaznice na ulici "ismijavale".
Žena u Luhansku rekla je za RSE da je tamošnja situacija vrlo slična. Kazala je da maske nose "samo u bolnicama" i nekoliko radnika u lokalnim supermarketima.
Priznala je, međutim, da je do takvih zaliha teško ako ne i nemoguće doći. Rekla je da su neki njeni poznanici počeli izrađivati vlastitu zaštitnu opremu, uključujući platnene maske.
Umjesto sredstava za dezinfekciju ruku, koja također nedostaju, ispričala je da ljudi prave svoje vlastite recepte koje nalaze na internetu ili koriste domaći alkohol, poznat kao samogon, ili jeftinu votku za namakanje ruku.
Neki misle da de facto vlasti "kriju istinite podatke o broju bolesnih ljudi" i ukupnom opsegu zdravstvene krize, telefonom je izjavila žena iz Donjecka.
"Shvatate da je sve u republici umotano tajnošću, najboljim tradicijama Sovjetskog Saveza, tako da ne znate šta se zapravo događa", rekla je.
Za Denber iz HRW-a, jedna od najvećih briga u regiji je transparentnost i pristup tačnim informacijama o korona virusu i kako spriječiti njegovo širenje.
"Tačne informacije vjerovatno su jedno od najvažnijih oruđa u borbi protiv širenja korona virusa", rekla je. "Kad postoje prepreke širenju i primanju tačnih informacija, to će samo ugroziti javno zdravlje."
Čini se da je razlog nedostatka transparentnosti taj što proruski separatisti u Donjecku i Luhansku misle da bi zatvaranje njihove već ugrožene ekonomije bilo gore od same pandemije i ne žele izazvati paniku.
"Bit ću potpuno iskren. Iz različitih razloga, uključujući i one ekonomske, ne možemo si priuštiti da zatvorimo firmu ili najavimo razdoblje bez posla, pogotovo jer, ponavljam, upravo sada nemamo nikoga ko pati od COVID-19", rekao je Denis Pušilin, šef proruskih separatista u Donjecku, u video obraćanju krajem marta, prije nego što su on i njegov ured potvrdili prve slučajeve korona virusa na tom području.
Donesene su određene mjere za usporavanje širenja korona virusa.
Vođe separatista u Donjecku naredili su ljudima starijim od 65 godina da se samoizoluju, omogućujući im da izađu vani samo kako bi kupili namirnice ili prošetali kućnog ljubimca - čak i tada im je dozvoljeno da ne idu 100 metara dalje od kuće.
Oni su također ograničili skupove na manje od 50 ljudi i predložili dobrovoljnu samoizolaciju za ostatak stanovništva od oko četiri miliona ljudi u dva odvojena separatistička područja.
Separatisti u regijama Luhansk i Donjeck također su naredili da se neslužbene granice s ostatkom Ukrajine i granicom s Rusijom zatvore, pa čak i da zatvore regionalnu granicu između sebe kako bi zaustavili protok ljudi i, zapravo, virusa.
U dijelu separatističke regije Luhansk, gradovi Pervomajsk, Antratsit i Krasni Luč potpuno su zatvoreni zbog straha da bi nesvjesne zaražene osobe stupili u kontakt s mnogim drugim prije nego što bi pokazali simptome virusa.
Moguća epidemija “značajnih razmjera“
Mjere možda nisu dovoljne.
Među međunarodnim grupama odzvanja upozorenje Ureda Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), koji je u svom Planu humanitarnog odgovora na pandemiju korona virusa u martu napisao da je rizik od brzog lokalnog prenošenja u Donjecku i Luhansku visok i da se regije "mogu se suočiti s epidemijom COVID-19 značajnih razmjera."
U njemu je naveden udio starijih ljudi koji žive u područjima koja kontrolišu separatisti, a koji su posebno ranjivi na bolest i čine oko 36 odsto ukupnog stanovništva, te urušenog zdravstvenog sistema što je rezultat kontinuiranog oružanog sukoba.
Zdravstveni sistemi u dvije samoproglašene republike, saopštio je OCHA, "funkcionišu na neoptimalnoj razini" i borili su se da ispune postojeće zdravstvene potrebe stanovništva još prije pojave korona virusa.
"U područjima koja su izvan vladine kontrole (NGCA) zdravstveni sistem doživio je ozbiljno pogoršanje zbog potpunog urušavanja medicinskih lanaca opskrbe s [područja koja kontroliše država], uzrokujući nestašicu lijekova, medicinskog materijala i medicinske opreme te nedovoljan broj zdravstvenih radnika", saopštio je OCHA.
Denber se složila s tom procjenom, rekavši RSE-u da su medicinske ustanove na područjima koja kontrolišu separatisti "poznate kao rizične".
"Rat je veća prijetnja"
Ironično je da je život u ratnom području možda neke ljude pripremio za ovakve krize, tvrdi Ketrin Kvin Džadž (Katharine Quinn-Judge), viša analitičarka Krizne grupe iz Kijeva.
"Ljudima koji su već navikli na stepen fizičkog distanciranja ili su određeni aspekti fizičkog distanciranja u ovom trenutku nekako urođeni jer su navikli da danima budu u svojim podrumima ili da se kreću ograničeno", rekla je.
No, iako se mnogi ljudi u Donjecku i Luhansku mogu skloniti u trenucima kad su borbe tamo žestoke, sudeći po broju ljudi koji su vani na ulici, stanovnici kažu da mnogi nisu spremni - barem ne još - da se skrivaju od virusa.
Poduzetnica iz Donjecka kaže da mnogi ljudi koje tamo poznaje i koji ne shvataju pandemiju ozbiljno vjeruju da je ratna pucnjava i dalje veća prijetnja od druge krize.
"Teško je uvjeriti ljude da nešto što ne vide može biti opasnije od raketa i minobacača koji nam padaju na glave", rekla je.