Početni izborni rezultat dao je ženama 33 mjesta, ali je ukupan iznos kasnije revidiran na 30. Zašto?
Island je u nedjelju, 26. septembra, nakratko proslavio izbor parlamenta sa ženskom većinom, prije nego što je ponovno brojanje pokazalo rezultat koji je bio tek malo značajan za rodni paritet u sjevernoatlantskoj otočnoj državi.
Početno prebrojavanje glasova dalo je kandidatkinjama 33 mjesta u islandskom parlamentu Althing sa 63 mjesta, na izborima na kojima su centrističke stranke ostvarile najveći dobitak, izvijestila je državna televizija RUV.
Rezultat bi Island učinio prvom zemljom u Europi koja ima više žena nego muškaraca u parlamentu.
"Imam 85 godina, cijeli sam život čekala da žene budu u većini... Zaista sam bila sretna", rekla je Erdna, stanovnica Rejkjavika AFP-u.
Nekoliko sati kasnije, ponovno brojanje glasova na zapadnom Islandu promijenilo je ishod, ostavljajući kandidatkinje sa 30 mandata, što je zbroj koji je prethodno postignut na izborima 2016. Međutim, gotovo 48 posto od ukupnog broja i dalje je najveći postotak zastupnica u Europi, piše Guardian.
Nacionalno izborno povjerenstvo nije objavilo rezultate na svojoj web-stranici i mediji nisu odmah mogli dobiti komentar, javila je agencija Reuters.
"Ženska pobjeda ostaje velika priča ovih izbora", rekao je profesor politike Olafur Hardarson za televiziju RUV nakon ponovnog brojanja.
Islandski glasački sistem podijeljen je u šest regija, a ponovno brojanje glasova na zapadnom Islandu održano je nakon pitanja o broju glasačkih listića. Pogreške nisu u potpunosti objašnjene, ali se smatra da su posljedica ljudske greške.
U početku je prividna ženska većina u parlamentu hvaljena kao značajno postignuće.
"U povijesnom i međunarodnom svjetlu, najznačajnija vijest je da su žene sada prvi put u većini u islandskom parlamentu, prve u Europi. To su dobre vijesti", rekao je predsjednik Gudni Johannesson za televiziju RUV prije ponovnog brojanja glasova.
Tri stranke u odlazećoj koalicijskoj vladi na čelu s premijerom Katrínom Jakobsdóttirom osvojile su ukupno 37 mjesta u subotu, dva više nego na prošlim izborima, a čini se da će i dalje ostati na vlasti.
Ispitivanja javnog mnijenja predviđala su da vladajuća koalicija neće dobiti većinu, ali je porast potpore Naprednoj stranci desnog centra, koja je osvojila pet mandata više nego 2017., doveo do ukupnog broja koalicije na 37 mjesta, prema podacima RUV-a.
Članovi sadašnje vlade, koju čine Pokret lijevo-zelene premijerke Katrin Jakobsdottir, konzervativna Stranka neovisnosti i Napredna stranka, rekli su prije izbora da će pregovarati o nastavku suradnje ako budu imali većinu.
Predsjednik Gudni Johannesson rekao je kako nijednoj stranci neće dati mandat za sastavljanje nove vlade, već će čekati koalicijske razgovore između tri stranke.
Stranka neovisnosti ostala je najveća u parlamentu sa 16 mandata, nepromijenjena u odnosu na prošle izbore. Lider stranke i bivši premijer Bjarni Benediktsson rekao je da je optimista da bi tri stranke mogle stvoriti koaliciju te da neće zahtijevati da vodi novu vladu, izvijestio je RUV.
Pokret Lijevo-zeleno dobio je osam mjesta, u odnosu na 11 na izborima 2017., iako su dva parlamentarca napustila stranku ubrzo nakon posljednjih izbora.
Klimatske promjene bile su glavna značajka kampanje. Izuzetno toplo ljeto prema islandskim standardima - s 59 dana temperatura iznad 20C (68F) - i smanjenje ledenjaka „pomogli su globalnom zagrijavanju političke agende“, ocjenjuje Guardian.
No čini se da se to nije prešlo u povećanu potporu bilo kojoj od četiri lijevo orijentirane stranke koje su vodile kampanju za smanjenje emisije ugljika za više nego što se Island obvezao prema Pariskom sporazumu o klimi.
Jedna kandidatkinja čija je pobjeda poništena ponovnim brojenjem bila je studentica prava Lenya Run Karim, 21-godišnja kći kurdskih imigranata koja se kandidirala za piratsku stranku protiv establišmenta.
"Ovo je bilo dobrih devet sati", rekla je Karim, koja bi bila najmlađa islandska zastupnica u povijesti.
Samo tri zemlje - Ruanda, Kuba i Nikaragva - imaju više žena nego muškaraca u parlamentu, dok Meksiko i Ujedinjeni Arapski Emirati dijele 50/50, pokazuju podaci Interparlamentarne unije.
U Europi Švedska i Finska imaju 47 posto odnosno 46 posto zastupljenosti žena u parlamentu.
Island, sjevernoatlantski otok s 371.000 stanovnika, 12. je godinu zaredom u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) objavljenom u martu rangiran kao zemlja s najvećom ravnopravnošću spolova.
Island omogućuje isti roditeljski dopust i muškarcima i ženama, a prvi zakon o jednakim plaćama za muškarce i žene datira iz 1961. godine. Bila je to i prva država u svijetu koja je izabrala predsjednicu 1980. godine.
Za razliku od nekih drugih zemalja, Island nema zakonske kvote za zastupljenost žena u parlamentu, iako neke stranke zahtijevaju da minimalni broj kandidata budu žene.
