Hrvatska sljedeće godine završava pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Iskustva iz tog procesa mogu biti dragocjena zemljama Jugoistoka Europe, ali – upozoravaju naše sugovornice – ne treba čekati da se hrvatski eksperti razbježe, nego ih treba koristiti dok su njihova iskustva još svježa.
“Hrvatska je i sama koristila iskustva i pomoć drugih - Slovačke, Poljske, Estonije, u prvoj fazi i Slovenije, i tim više je otvorena za pomoć zemljama jugoistoka Europe na njihovom putu u Europu,” kaže za RSE voditeljica hrvatskog izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske i Europske unije i bivša višegodišnja državna tajnica za europske integracije, Marija Pejčinović Burić.
“Mislim da je posebno vrijedno iskustvo zemlje koja u zadnjem valu pregovara, dakle za nas su to bile ove zemlje zadnjeg vala proširenja, a mi smo sigurno najbolja referenca – s obzirom na promijenjeni način pregovaranja – za države u regiji”, navodi ona.
Pomoći se može na više načina – na tehničkoj razini kako pripremiti zakon ili kako pristupiti nekoj reformi, ali to bi trebalo kombinirati i sa nekom razinom – nazovimo to tako – političke pomoći.
“U smislu – kako pregovarati, koja iskustva tražiti... Recimo, mi smo u nekim fazama imali i posebne savjetnike koji su tada dolazili ili kao bivši visoki funkcioneri nekih institucija. Jer, ima znanja i iskustava koja nisu, ili su vrlo rijetko zapisana u nekim knjigama, a imaju ih ljudi koji su prošli taj proces”, kazala je bivša državna tajnica za europske integracije.
Bitan je i tajming.
“Kada se završe pregovori – to će se dogoditi i Hrvatskoj – mnogi stručnjaci iz pregovaračkih timova koji su radili na pojedinim poglavljima pregovora vjerojatno će završiti na različitim mjestima, dakle vjerojatno će kasnije biti teže do tih ljudi doći. Stoga bi u ovoj fazi – dok mi formalno ne uđemo, odnosno dok se ne ratificira sporazum – mislim da bi to bilo najbolje razdoblje za one koji bi tražili takvu pomoć. Iskustva će biti vrlo svježa, i mislim da bi bilo dobro i za zemlje regije da se uključe u taj proces, da identificiraju područja koja su im zanimljiva i da identificiraju ljude”, poručila je Marija Pejčinović Burić.
Pravosuđe - ključna točka
“Kompletno hrvatsko iskustvo u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji jako je upotrebljivo za sve zemlje jugoistoka Europe, jer će se praktički susresti sa istim problemima,” kaže za RSE predsjednica saborskog Nacionalnog odbora za praćenje hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, Vesna Pusić.
Vesna Pusić, Foto: Saša Čolić
Međutim, nekoliko elemenata valja izdvojiti. Prvo bi važno iskustvo bilo – deklarativni konsenzus oko ulaska u Europsku uniju pretvoriti u stvarni, drugo – pripaziti na harmonizaciju zakona, ali ne samo sa zakonodavstvom Europske unije, nego i međusobno unutar nacionalnog zakonodavstva. Zatim – pravosuđe.
“Ključna točka za sve zemlje bit će pravosuđe, kao što je bila i za nas, i kao što to još uvijek jest za nas, iako smo mi u posljednja dva-tri mjeseca napravili ogroman pomak. Naš model reforme pravosuđa apsolutno stoji na raspolaganju svim zemljama u regiji. Ja mislim da je on zaista veliki pomak. Ono što je ključno u tom modelu je imati stalni nadzor nad njim, i postaviti si vlastita mjerila ili benchmarks za provođenje tog modela”, kazala je Pusić.
Hrvatska je zemljama jugoistoka Europe uručila prijevod pravne stečevine Europske unije, pred mjesec dana je srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću uručen i hrvatski model reforme pravosuđa, međutim i gospođa Pusić procjenjuje kako je osobno iskustvo onih koji su vodili pregovore u pojedinim područjima ili provodili reforme najdragocjenije. I još nešto.
“I svakako je ključno sve te zahtjeve gledati ne kao nešto što su vam – eto – navalili, pa vi to sada morate napraviti, nego priliku koju možete iskoristiti da si malo poboljšate život”, smatra Pusić.
“Hrvatska je i sama koristila iskustva i pomoć drugih - Slovačke, Poljske, Estonije, u prvoj fazi i Slovenije, i tim više je otvorena za pomoć zemljama jugoistoka Europe na njihovom putu u Europu,” kaže za RSE voditeljica hrvatskog izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske i Europske unije i bivša višegodišnja državna tajnica za europske integracije, Marija Pejčinović Burić.
Pejčinović Burić: Ima znanja i iskustava koja nisu, ili su vrlo rijetko zapisana u nekim knjigama, a imaju ih ljudi koji su prošli taj proces.
“Mislim da je posebno vrijedno iskustvo zemlje koja u zadnjem valu pregovara, dakle za nas su to bile ove zemlje zadnjeg vala proširenja, a mi smo sigurno najbolja referenca – s obzirom na promijenjeni način pregovaranja – za države u regiji”, navodi ona.
Pomoći se može na više načina – na tehničkoj razini kako pripremiti zakon ili kako pristupiti nekoj reformi, ali to bi trebalo kombinirati i sa nekom razinom – nazovimo to tako – političke pomoći.
“U smislu – kako pregovarati, koja iskustva tražiti... Recimo, mi smo u nekim fazama imali i posebne savjetnike koji su tada dolazili ili kao bivši visoki funkcioneri nekih institucija. Jer, ima znanja i iskustava koja nisu, ili su vrlo rijetko zapisana u nekim knjigama, a imaju ih ljudi koji su prošli taj proces”, kazala je bivša državna tajnica za europske integracije.
Bitan je i tajming.
“Kada se završe pregovori – to će se dogoditi i Hrvatskoj – mnogi stručnjaci iz pregovaračkih timova koji su radili na pojedinim poglavljima pregovora vjerojatno će završiti na različitim mjestima, dakle vjerojatno će kasnije biti teže do tih ljudi doći. Stoga bi u ovoj fazi – dok mi formalno ne uđemo, odnosno dok se ne ratificira sporazum – mislim da bi to bilo najbolje razdoblje za one koji bi tražili takvu pomoć. Iskustva će biti vrlo svježa, i mislim da bi bilo dobro i za zemlje regije da se uključe u taj proces, da identificiraju područja koja su im zanimljiva i da identificiraju ljude”, poručila je Marija Pejčinović Burić.
Pravosuđe - ključna točka
“Kompletno hrvatsko iskustvo u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji jako je upotrebljivo za sve zemlje jugoistoka Europe, jer će se praktički susresti sa istim problemima,” kaže za RSE predsjednica saborskog Nacionalnog odbora za praćenje hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, Vesna Pusić.
Međutim, nekoliko elemenata valja izdvojiti. Prvo bi važno iskustvo bilo – deklarativni konsenzus oko ulaska u Europsku uniju pretvoriti u stvarni, drugo – pripaziti na harmonizaciju zakona, ali ne samo sa zakonodavstvom Europske unije, nego i međusobno unutar nacionalnog zakonodavstva. Zatim – pravosuđe.
“Ključna točka za sve zemlje bit će pravosuđe, kao što je bila i za nas, i kao što to još uvijek jest za nas, iako smo mi u posljednja dva-tri mjeseca napravili ogroman pomak. Naš model reforme pravosuđa apsolutno stoji na raspolaganju svim zemljama u regiji. Ja mislim da je on zaista veliki pomak. Ono što je ključno u tom modelu je imati stalni nadzor nad njim, i postaviti si vlastita mjerila ili benchmarks za provođenje tog modela”, kazala je Pusić.
Hrvatska je zemljama jugoistoka Europe uručila prijevod pravne stečevine Europske unije, pred mjesec dana je srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću uručen i hrvatski model reforme pravosuđa, međutim i gospođa Pusić procjenjuje kako je osobno iskustvo onih koji su vodili pregovore u pojedinim područjima ili provodili reforme najdragocjenije. I još nešto.
“I svakako je ključno sve te zahtjeve gledati ne kao nešto što su vam – eto – navalili, pa vi to sada morate napraviti, nego priliku koju možete iskoristiti da si malo poboljšate život”, smatra Pusić.
