Za mostarski Aluminij, u kojem je u julu ugašena proizvodnja, više nema rješenja, nakon što u ponedjeljak (16. decembra) Nadzorni odbor nije prihvatio posljednju ponudu koja je stigla za preuzimanje kompanije, te odlučio da svi radnici koji su ostali u firmi budu otpušteni.
Pogoni u toj kompaniji su zaustavljeni 10. jula ove godine zbog nagomilanih dugovanja, prvenstveno za struju, a zatim otpušteno oko 500 radnika.
Kako je novinarima nakon sjednice Nadzornog odbora u Mostaru izjavio u ponedjeljak predsjednik ovog odbora Zdenko Klepić, "usvojena je nova sistematizacija radnih mjesta uposlenika Aluminija d.d. Mostar, po kojoj će svim preostalim radnicima biti isplaćene otpremnine, te će oni zatim biti proglašeni tehnološkim viškom".
O tome zbog čega Nadzorni odbor Aluminija nije prihvatio ponudu Abraham grupe, izraelsko-kineskog konzorcijuma, o preuzimanju te mostarske kompanije, predsjednik Nadzornog odbora rekao je kako je ponuda bila vezana za najam Aluminija i da je Nadzorni odbro podržao "biznis model u svezi oživljavanja i nastavka proizvodnje, novih investicija i zapošljavanja djelatnika", ali i:
"Zatražili smo doradu i izmjenu ponude u dijelu pravnog modela ponude koji se, među ostalim, odnosi i na rokove, kao i visinu najma, odnosno zakupnine, te pravnog odnosa sa sadašnjim Aluminijem u vezi s najmom", kazao je Klepić.
Zatražena korekcija ponude
Dodao je također kako je Nadzorni odbor zatražio da se iz ponude izdvoje svi zahtjevi o kojim je trebalo da odlučuju vlasti, a ne Nadzorni odbor, te pozvao nadležne vlasti da se uključe u to. Nadzorni odbor Aluminija zatražio je i da se fokus ponude stavi na aktiviranje ljevaonice, jer je to moguće brzo izvesti.
"Zatražili smo to radi žurnosti stavljanja u funkciju ljevaonice i proizvodnje te očuvanja opreme i angažiranja zaposlenika, jer sve ostalo zahtjeva neke duže rokove, dok je aktiviranje ljevaonice moguće žurno i želimo da na tome bude fokus ponude. Zadužili smo Upravu Aluminija da od Abraham grupe žurno zatraži nastavak razgovora s ciljem korekcija ponude u naznačenom smislu - kazao je Klepić nakon završetka sjednice na kojoj su osim članova Odbora bila i dva predstavnika zaposlenika.
Radnicima ponuda odgovarala
Inženjer u pogonu elektrolize Emil Ćorić kazao je kako je ponuda Abraham grupe za djelatnike Aluminija bila vrlo prihvatljiva.
"U prvom koraku garantirano je zapošljavanje između 170 i 190 djelatnika, pokretanje ljevaonice, a ako bi se u nekim drugim rokovima uspostavili odgovarajući uvjeti, zaposlilo bi se još oko 100 djelatnika u anodama. U punom kapacitetu, kako stoji u projekcijama Abraham grupe, bilo bi oko 1 000 djelatnika", kazao je Ćorić.
Abraham grupa planirala je uložiti, navodi Ćorić, ukupno oko 550 milijuna eura za izgradnju vjetroparka i solarne elektrane.
"Za početak bi uložili oko pet i pol milijuna maraka plus 15 milijuna za kupovinu sirovina koje bi zatim pretapali i prodavali. Tvornica bi funkcionirala na način da bi Aluminij iznajmio čitav svoj pogon, Abraham grupa bi plaćala najam s kojim bi se nadalje plaćali dugovi Aluminija koji trenutno iznose oko 400 milijuna maraka. Nadzorni odbor primio je tu ponudu, ali zbog nekih pravnih razloga uopće nisu glasali o njoj. Njihovo objašnjenje je da u navedenoj ponudi postoje stvari za koje Odbor nije nadležan jer se u njoj referira na Vijeće ministara, Vladu i neke druge instance i ne žele u tome sudjelovati", kazao je Ćorić.
"Abraham grupa" je u septembru i oktobru vršila analizu finansijskog, tehnološkog, organizacionog stanja, ljudskih resursa, te razvojnih potencijala stanja u Aluminiju d.d. Mostar. Analiza je rađena nakon što je Aluminij 10. jula isključen sa elektro-mreže zbog nagomilanih dugovanja od preko 200 miliona eura, od čega se najveći dio odnosio na dug za struju.
Odustalo se od povlaštene cijene struje
Nekoliko zainteresiranih potencijalnih investitora iz cijelog svijeta su nakon toga kao jedan od uslova ponovnog pokretanja proizvodnje tražili povlaštenu cijenu električne energije, koja je daleko ispod tržišne, s obzirom na to da struja po procjenama čini oko 70 posto udjela u ukupnoj cijeni proizvedenog, sirovog aluminija.
U prvoj ponudi Abraham grupe, taj konzorcij je nudio ulaganje od oko 200 miliona eura, te izgradnju elektrane u krugu fabrike. Iz Alumnija je potvrđeno i da Abraham grupa u svojoj posljednjoj ponudi više nije tražila povlaštenu cijenu struje.
Većina radnika bez posla i zarade
Nakon gašenja proizvodnje u Aluminiju više stotina radnika, nakon nekoliko protesta i blokada saobraćajnica, okupilo se 11. jula ispred Središnjice HDZ-a BiH u Mostaru, prozivajući vodeću hrvatsku stranku u BiH, na čelu sa predsjednikom Draganom Čovićem, za propast tog nekadašnjeg giganta.
Nakon toga, održan je niz sastanaka tzv. Kriznog štaba Aluminija, uz učešće i Dragana Čovića, na kojima je obećano ponovno postepeno pokretanje proizvodnje u etapama, najprije u Livnici, zatim u pogonu Anoda, te eventualno i u Elektrolizi, koja je tehnološki najzahtjevnija i traži povoljnu cijenu struje.
U međuvremenu, oko 500 radnika je s otpremninama završilo na birou za zapošljavanje, a predstavnici preostalih radnika strahovali su upravo od otkaza, kako su ranije kazali za RSE.
"Većina radnika koja je otišla iz firme 31. 8, vjerujte, rijetko tko je pronašao posao. ‘Vucaraju’ se po gradu. To su svi oni koji nisu otišli u Njemačku ili neke zemlje da zarađuju sebi za kruh", izjavila je za RSE predstavnica preostalih radnika Tanja Jovanović.
Predratni rukovodilac u Aluminiju, prof. Milan Jovičić za RSE je ranije pojasnio kako "što se tiče tehnološke proizvodnje, Livnica kao dio Aluminija može da ide da proizvodi aluminij koji nabavlja iz Rusije, jer "oni jednostavno prave legure i na tržištu prodaju". On je ocijenio kako je suština u tome ko će vratiti dug od 250 miliona eura, zbog čega će, kako kaže, najvjerovatnije, ova firma ići u stečaj.
Facebook Forum