Dostupni linkovi

Iran predlaže jaču cenzuru i 'vojnu kontrolu' interneta


Ako bude usvojen prijedlog zakona bi mogao reziltirati zabranama nekoliko platformi za društvene medije koje još nisu ograničene u Iranu.

Piše: Golnaz Esfandiari

Grupa od 40 iranskih zakonodavaca predala je kontroverzni prijedlog zakona parlamentu koji bi mogao rezultirati strožijom onlajn cenzurom i predati kontrolu interneta oružanim snagama, uključujući i ozloglašenu Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC), piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Zakon takođe poziva na stvaranje odbora koji će nadgledati platforme društvenih medija i utvrđivati narušavanje propisa. U odbor će biti uključeni predstavnici iz sudstva i vlade kao i Islamske revolucionarne garde, obavještajne jedinice koja ulijeva strah građanima Irana i koja je posljednjih godina hapsila aktiviste, novinare, borce za okoliš, dvojne državljane i druge – uključujući i Facebookovog inženjera koji je nedavno progovorio o svom hapšenju i pritiscima sa kojima se suočio.

“Ovo će imati direktni uticaj na malo internetskih sloboda koje su ostale u Iranu i na dalju militarizaciju cyber prostora”, rekao je za Radio Slobodna Evropa Fereidon Bašar, izvršni direktor tehnološke grupe ASL19, smještene u Torontu, koja pomaže Irancima da premoste filtere na internetu.

Prijedlog zakona takođe poziva na uvođenje zatvorskih kazni do dvije godine i drugih vrsta kažnjavanja onih koji proizvode ili distribuiraju – bez zvanične dozvole – alate za premošćavanje stroge državne cenzure uključujući virtuale private mreže (VPN) koje koriste mnogi u Iranu kako bi pristupili zabranjenom stranicama.

Ako bude usvojen prijedlog zakona bi mogao rezultirati zabranama nekoliko platformi za društvene medije koje još nisu ograničene u Iranu.

Iran je već blokirao većinu web stranica društvenih medija i alata uključujući Twitter, Facebook i popularnu aplikaciju za slanje poruka Telegram koja je isključena sa interneta nakon masovnih protesta 2018. pošto je vlada tvrdila da se njome ugrožava nacionalna sigurnost.

Međutim, mnogi Iranci i dalje koriste zabranjene platforme, kao što je Telegram.

Instagram nije zabranjen iako tvrdolinijaši pozivaju da se i za tu platformu uvedu restrikcije.

Stranica za dijeljenje fotografija bila je kratkotrajno ograničena zajedno sa Telegramom u januaru 2018. usred protesta protiv establišmenta u zemlji. Aplikacija Whatsapp, koja nije zabranjena, postala je popularnija nakon blokiranja Telegrama.

Prijedlog zakona kaže da će strane platforme društvenih medija moći da budu operativne u Iranu samo nakon što iranska kompanija bude njihov pravni zastupnik i radi prema iranskim zakonima.

Takođe se govori o “uticajnim” aktivnostima stranih i domaćih aplikacija, koje Iranci nisu skloni da koriste, a koje će morati da odobri i nadgleda nadležni odbor.

“Institucionalno nadgledanje”

“U suprotnom, njihove aktivnosti će se smatrati nezakonitim. Ministarstvo komunikacija je tražilo da se blokira pristup aplikacijama”, iznosi se u tekstu prijedloga koji je objavljen na internetu.

“Ako prođe novi zakon će bez sumnje će dovesti do censure Instagrama i WhatsApp-a i pročistiti put ka institucionalnom nadgledanju i progonu korisnika interneta”, rekao je Bašar iz ASL19.

“Postojeći zakon o kompjuterskom kriminalu ne spominje VPN i ambivalentan je oko toga je li distribucija ili upotreba alata za zaobilaženje i VPN-a nelegalna", dodao je Bašar.

Prijedlog zakona poziva na autentikaciju svih korisnika interneta dok takođe iznosi da pristup podacima korisnika treba biti dozvoljen vladi u određenim slučajevima uključujući kriminalne prestupe vezano za unutrašnju i vanjsku sigurnost, prijetnje smrću i silovanje.

Ovaj prijedlog razlutio je mnoge Irance koji koriste društvene mreže kako bi imali pristup nefilterisanim vijestima, informacijama, zabavnim sadržajima, relativno otvorenoj debate i razmjeni ideja. Takođe je uznemirio one koji od ovog posla zarađuju za život – putem popularnog Instagrama gdje građani nude usluge ili vode svoj biznis.

U prošlim sedmicama mnogi Iranci koristili su društvene medije kako bi izrazili protivljenje zbog smrtne kazne izrečene trojici demonstranata i kako bi debatovali o nedoličnom seksualnom ponašanju prema ženama i pitanju silovanja.

Iranke se često žale da su seksualno uznemiravane na ulici – prozivane ili nedolično dirane.

“Ako su strani društveni mediji toliko loši i štetni i ako se VPN ne treba koristiti, zašto onda mnogi od zakonodavaca koji su potpisali ovaj zakon imaju profile na Twitteru, koji je strani i pristupanje ovoj mreži moguće je preko VPN-a”, pita se informativna stranica Salameno.ir.

Iranski mediji su informisali da 28 od 40 zakonodavaca koji su potpisali prijedlog zakona imaju profile na Twitteru koji je blokiran u državi za obične građane iako ga koriste viši državni zvaničnici, kao što je vrhovni vođa ajatolah Ali Hameneji i ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif – koriste ga često kako bi širili svoje poruke i politike.

Nekoliko zakonodavaca je javno kritikovalo prijedlog zakona na kojem se radi od 2018., i sugerisalo da ga najvjerovatnije neće podržati.

“Protivim se planu da se blokiraju sve strane plikacije za slanje poruka”, zakonodavac Ardešir Motahari je napisao na Twetteru. “Ovaj prijedlog nije prioritet u državi. Pogoršaće ionako loše postojeće uslove za život.”

Ali zakonodavac Ali Kezrian koji podržava prijedlog zakona kaže da je “impliciranje” da će zakon dovesti so zabrane društvenih medija “psihološka operacija”, i dodaje da sve države nameću zakone kako bi zaštitile svoje građane u cyber prostoru.

“Cyber prostor ima velike mogućnosti i stvara prilike za ljude, ali istovremeno može se smatrati za prijetnju”, rekao je Kazrian.

Iran je blokirao na desetine hiljada internetskih stranica uključujući informativne i opozicione platforme.

U ovoj državi često se guši internet i onemogućavaju internetski alati tokom osjetljivih političkih perioda, uključujući i tokom velikih protesta.

U novembru 2019. usred nasilnih uličnih demonstracija zbog naglog poskupljenja benzina, Iran je ugasio internet i lišio nekih 57 miliona ljudi - gotovo 70 posto stanovništva – pristupa internetu na nekoliko dana.

XS
SM
MD
LG