Sjedinjene Američke Države su saopštile da su svesne pretnji iranskih oružanih snaga da će medije na persijskom jeziku, uključujući Radio Farda (servis RSE), staviti na listu potencijalnih vojnih meta, i ukazale na, kako su navele, istoriju Teherana u zastrašivanju i pokušajima napada na novinare i disidente u inostranstvu.
U odgovoru na upit RSE, portparol Stejt departmenta je u petak rekao: "Upoznati smo s tim izveštajima".
"Iranski režim je više puta zastrašivao i pokušavao da otme i ubije novinare i iranske disidente širom sveta samo zbog korišćenja svojih sloboda. To je dugotrajno, sramotno ponašanje režima koji decenijama širi teror širom sveta", rekao je portparol.
"Sjedinjene Države stoje uz nevine civile koje je Iran targetirao i nastavljaju da rade sa saveznicima i partnerima kako bi razotkrile ove pretnje, podelile informacije o pretnjama i pozvale počinioce na odgovornost", dodao je portparol.
U televizijskom intervjuu početkom ove nedelje, portparol iranskih oružanih snaga, brigadni general Abolfazl Šekarči, imenovao je Radio Farda, Iran International, BBC Persian i Manoto, i rekao da bi zaposleni u tim medijima mogli biti uključeni u iransku "banku vojnih meta". On ih je nazvao "vojnicima cionizma i kriminalne Amerike" i tvrdio, bez pružanja dokaza, da su ti mediji na različite načine povezani s CIA, Mosadom i drugim stranim obaveštajnim službama.
Dejvid Kramer (David), izvršni direktor Instituta Džordž V. Buš i bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za demokratiju, ljudska prava i rad, rekao je da upozorenje Teherana odražava značaj medija koji bi mogli biti meta.
"Nije iznenađenje što iranski režim gleda na medije poput Radija Farda i BBC na persijskom jeziku kao na pretnje, jer ne žele da iranski narod zna šta se zaista dešava", rekao je Kramer za RSE.
"Reakcija režima pokazuje da ovi servisi imaju stvaran uticaj unutar Irana, dok režim više voli da deluje u tišinu i nasiljem protiv sopstvenog naroda i svojih suseda", rekao je on.
Radio Farda je iranski servis Radija Slobodna Evropa, koji navodi da je njegova misija da "promoviše demokratske vrednosti pružanjem tačnih, necenzurisanih vesti i otvorene debate u zemljama gde je slobodna medija ugrožena i gde su dezinformacije sveprisutne".
Kramer je rekao da mediji "moraju biti zaštićeni kako bi mogli da obavljaju svoj važan posao u unapređenju interesa američkog naroda kroz meku moć, dok takođe iranskom narodu daju do znanja da nisu zaboravljeni".
Češka, u kojoj se nalazi sedište RSE i Radio Farde, izrazila je protest zbog pretnji. Ministar spoljnih poslova Petr Mačinka rekao je da je u ministarstvo pozvao na razgovor iranskog ambasadora povodom zog pitanja, objavili su češki mediji.
"Radio Farda, sa sedištem u Pragu, bio je jedan od retkih kanala koji su stanovništvu u Iranu dostavljali proverene informacije. Njegov značaj je bio posebno jasan tokom masovne represije kojoj je iranski režim podvrgao svoj narod tokom zime", rekao je portparol češkog Ministarstva spoljnih poslova Adam Čorgo za Češki radio.
Iranske vlasti su pokrenule brutalnu represiju tokom protesta u januaru. Iranske organizacije za ljudska prava sa sedištem u inostranstvu navode da su potvrdile oko 7.000 smrtnih slučajeva, ali da je stvarni broj žrtava verovatno veći.
Tomas Melija (Thomas Melia), bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta s fokusom na ljudska prava, koji je sada viši saradnik u Centru za demokratiju i civilno društvo Univerziteta Džordžtaun, rekao je da pretnju treba shvatiti ozbiljno. On je rekao da osoblje Radija Farda u Pragu i drugde "mora da poveća svoju svest o bezbednosti", ukazujući na akcije iranske države usmerene na disidente u inostranstvu.
Melija je takođe rekao da pretnja Teherana naglašava značaj rada Radija Farda.
"To je znak koliko je važan rad Farde, da je iranski režim nezadovoljan što istinite činjenice, informacije i vesti koje Farda emituje dospevaju do iranskog naroda i da to žele da prekinu", rekao je Melija.
Kristofer Voker (Christopher Walker), potpredsednik Centra za analizu evropske politike sa sedištem u Vašingtonu, rekao je da Iran ozbiljno shvata konkurenciju oko informacija i da je uložio velika sredstva u svoje državne informativne kapacitete.
"Iranske vlasti veoma ozbiljno shvataju konkurenciju u medijima i informacijama", rekao je Voker. "Zbog toga se smatra da godišnje troše stotine miliona dolara na svoje državne informativne kapacitete širom sveta".
Voker je opisao pretnje međunarodnim medijima na persijskom jeziku i drugim nezavisnim izvorima kao deo, kako je rekao, "dugogodišnjeg obrasca transnacionalne cenzure i represije".
On je takođe iranske pretnje stavio u okvir šire konfrontacije oko informacija između autoritarnih vlada i zapadnih demokratija.
"Ovo je deo globalnog rata u senci koji protiv Zapada vode režimi u Moskvi, Pekingu, kao i Teheranu", rekao je Voker, zbog čega je "slobodnim zemljama potreban daleko koherentniji i odlučniji odgovor".
Penzionisani viceadmiral Robert Harvard (Harward), bivši zamenik komandanta Centralne komande SAD, rekao je da je antagonizam Irana prema nezavisnim medijima ukorenjen u prirodi klerikalnih vlasti koje su na vlasti od Islamske revolucije 1979.
"U svojoj suštini, režim je uvek bio protiv slobodnih medija i svakoga ko je spreman da govori, i to su mogli da kontrolišu interno", rekao je Harvard za RSE. "Sada, kako postaju sve očajniji, krenuće na sve spoljne pritiske jer govore istinu o tome kakav je to despotski režim", rekao je on.
RSE izveštava na 24 jezika u 18 zemalja. To je privatna, neprofitna američka medijska korporacija koju finansira grantom Kongresa SAD preko Američke agencije za globalne medije.