Na ulicama Teherana ponovo se protestuje, jer su građani nezadovoljni zbog ekonomskih posljedica američkih sankcija koje su ponovo uvedene nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp (Donald Trump) napustio nuklearni sporazum između velikih svjetskih sila i Irana.
Protesti su održani u utorak treći dan zaredom i to u simboličnim oblastima, poput Velikog bazara i Parlamenta, prenio je Džeruzalem Post (Jerusalem Post).
"Protesti su se fokusirali na ekonomsku krizu u Iranu i osjećaj da rukovodstvo ne mari za brige prosječnih Iranaca, "navodi list, koji podsjeća da se protesti održavaju šest mjeseci nakon nemira u Iranu koji su počeli decembra 2017. godine, a u okviru kojih su se održavali povremeni protesti sa različitim zahtjevima, od poboljšanja ekonomije do zaštite ženskih prava i promjene vanjske politike.
Rohani: Izdržat ćemo ekonomski pritisak
Iranski predsjednik Hasan Rohani prethodno je obećao Irancima da će se vlada moći nositi sa ekonomskim pritiskom novih američkih sankcija, dan nakon što su trgovci protestovali ispred Parlamenta zbog naglog pada vrijednosti nacionalne valute riala.
Iranska novinska agencija Fars objavila je da su dijelovi Velikog teheranskog bazara u štrajku već drugi dan, dok su demonstranti uzvikivali slogane protiv vlade na okolnim ulicama, prenosi Rojters (Reuters).
Braneći svoj ekonomski program, Rohani je rekao da vladini prihodi nisu bili pogođeni u posljednjih nekoliko mjeseci te da je pad riala rezultat "strane medijske propagande".
"Čak i u najgorem slučaju, obećavam da će osnovne potrebe Iranaca biti zadovoljene. Imamo dovoljno šećera, pšenice i ulja za kuhanje," rekao je Rohani u govoru koji je emitovan uživo na državnoj televiziji.
"Vošington će početi ponovno uvođenje ekonomskih kazni za Teheran u narednim mjesecima nakon što je američki predsjednik napustio nuklearni sporazum," navodi agencija.
Upozorenja iranske reformatorke
Fajnenšl Tajms (Financial Times) donosi priču o Fazeh Hašemi Rafsanjani koja je provela šest mjeseci u zatvoru 2012. godine zbog optužbi za podsticanje anti-režimske propagande i suočava se sa novim optužbama za podrivanje nacionalne sigurnosti.
"Za Fazeh, opstanak sistema u Iranu u čijem stvaranju je učestvovala i njena porodica, zahtijeva pregovore s američkim predsjednikom i različite unutrašnje reforme koje je režim izbjegavao u svojoj 40-godišnjoj vladavini,“ piše FT.
List podsjeća i da je teokratski režim, uspostavljen 1979. godine od strane konzervativnih sveštenika, uključujući njenog oca Akbara Hašemi Rafsanjanina, već je pod velikim pritiskom .
"Propast nuklearnog sporazuma sa SAD, opadanje vrijednosti valute i visoka nezaposlenost mladih doprinijeli su do rastućih nemira," precizira se u tekstu i ocjenjuje da vrhovni lider Irana Ajatolah Ali Kamnei, nije obećao da će srediti odnose s agresivnom administracijom u Vašingtonu.
"Ove riječi nisu stihovi iz Kurana," rekla je Hašemi i dodala: "Ranije smo rekli mnogo stvari, ali mi smo mudri i znamo kako da ne dozvolimo da se zemlja ošteti i raspadne."
List ističe i da je ovog mjeseca oko 100 političkih predstavnika naklonjenih reformama pozvalo na "direktne" i "bezuslovne" pregovore sa SAD-om.
"Naša religija [šiizam] nam omogućava da ažuriramo islam. Zašto ne možemo ažurirati našu politiku?" pita Hašemi i poručuje: "Iranski narod će odrediti budućnost islamske republike".
Iran se mijenja, ali...
Njujork Tajmsa (New York Times) piše i da predsjednik Tramp kaže da njegova odluka o napuštanju nuklearnog sporazuma već ima veliki utjecaj na Iran.
"U pravu je, kažu Iranci, ali iz pogrešnih razloga,“ dodaje list i objašnjava da se utjecaj osjetio u unutrašnjoj politici, kroz represiju ka najmanjim nagovještajima protivljenjima, kao i u ekonomiji, kroz uvođenje sankcija.
"Trump ima iluziju da smo zbog nuklearnog sporazuma morali da promijenimo svoje ponašanje u Siriji, Jemenu, Iraku, Libanu i Palestini," rekao je Hosein Šejholeslam, specijalni savjetnik iranskog ministra vanjskih poslova za region. "Nema razloga da to uradimo. Ako ikada promijenimo našu politiku, to neće imati nikakve veze sa Trampom ili bilo kim u Bijeloj kući ili drugde."
List prenosi i da se većina zapadnih analitičara slažu sa tom procjenom.
"Iran preispituje svoju ulogu u regionu, ali ne zbog direktnog utjecaja Trumpa," rekao je Valter Poš (Valter Posch), stručnjak za Bliski istok na Akademiji za nacionalnu odbranu u Beču. "Teheran postaje rastrzan. Iran je mislio da može lako da kontroliše zemlju: da ostane snažan u Siriji, da vrši pritisak na Izrael indirektno, ali da ne izaziva napad. Ali iz dana u dan to je sve teže."
Njujorški dnevnik navodi i da je ekonomija u Iranu već bila loša, kao i da je za manje od godinu dana, rial pao za 50 posto u odnosu na dolar.
"Prošle nedelje iranske vlasti su nespremno dočekale post na Instagramu bivše iranske fudbalske zvijezde Alija Karimija koji je tražio bojkot potrošača. Post je podijeljen 800.000 puta. Karimi, koji je kritikovao vlast zbog zabrane za žene da budu na fudbalskim stadionima, odmah je proslijeđen sudu koji se bavi pitanjima vezanim za medije kako bi objasnio njegov poziv za bojkot. Njegov slučaj se još razmatra.“
Zabrana uvoza
U međuvremenu, uslijedila je reakcija Vlade u Teheranu. Odlučeno je da Iran zabrani uvoz više od 1.300 proizvoda zbog straha od utjecaja američkih sankcija. Saopćenje je objavljeno nakon što su trgovci u Teheranu održali protest protiv rasta cijena i rekordno niske vrijednosti valute, piše Gardijan (The Guardian).
Ministar trgovine i industrije, Mohamad Šariatmadari, zabranio je uvoz 1.339 roba koje bi umjesto da budu uvezene mogle biti proizvedene u zemlji, izvještava iranski Fajnanšel Tribjun (Financial Tribune).
Prema Teheran Tajmsu, zabrana uvoza obuhvata kućanske aparate, tekstilne proizvode, obuću i predmete od kože, kao i namještaj, medicinske proizvode i neke mašine.
"Sada kada su se SAD povukle iz nuklearnog sporazuma s Iranom, neke sankcije će ponovo biti uvedene u avgustu i novembru," navodi list i zaključuje da bi serija demonstracija mogla vršiti pritisak na iranskog predsjednika koji se našao na udaru tvrdolinijaša zbog njegovog ekonomskog programa.