Dostupni linkovi

Zabrinutosti za iranske nuklearne pregovore nakon pobjede Raisija


Novoizabrani predsjednik Irana Ebrahim Raisi u Teheranu, 21. juna 2021.
Novoizabrani predsjednik Irana Ebrahim Raisi u Teheranu, 21. juna 2021.

Izborna pobjeda ultrakonzervativnog Ebrahima Raisija za predsjednika Irana izazvala je uznemirenost za ishod pregovora o iranskom nuklearnom sporazumu, posebno nakon što je posljednja runda razgovora završena bez opipljivog napretka, a budući šef države naznačio čvršći stav u pregovorima, pišu svjetski mediji.

Čitamo vam: Zabrinutosti za iranske nuklearne pregovore nakon pobjede Raisija
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:48 0:00
Direktan link

Raisijevi signali

Iranski novoizabrani predsjednik signalizirao je kako će njegova vlada zauzeti tvrđu liniju u pregovorima o nuklearnom sporazumu koji je Teheran 2015. godine potpisao sa svjetskim silama, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Ebrahim Raisi, ultrakonzervativni klerik i šef pravosuđa, rekao je novinarima da njegova vlada neće "pregovarati radi pregovora" i odbacio bilo kakav sastanak s američkim predsjednikom Džoom Bajdenom (Joe Biden).

"Naša vanjska politika ne započinje JCPOA-om [Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja] i ne završava JCPOA-om", rekao je Raisi novinarima na svojoj prvoj konferenciji za medije nakon njegove pobjede u petak, 18. juna, naglasivši da namjerava podržati pregovore koji ispunjavaju iranske interese, ali da ekonomsku situaciju neće vezati za te razgovore i da neće dopustiti da pregovori dugo traju.

Analitičari kažu kako će ukidanje sankcija biti presudno za Raisijeve nade da će ekonomski pritisak na Irance biti ublažen, ukazuje Fajnenšl tajms dodajući da je iranska ekonomija u dubokoj recesiji otkako je tadašnji američki predsjednik Donald Tramp (Trump) 2018. povukao SAD iz sporazuma i uveo niz sankcija koje su na kraju prouzrokovale inflaciju iznad 46 odsto dok je iranska valuta rial padala.

Odlazeća vlada predsjednika Hasana Rohanija, arhitekte nuklearnog sporazuma, već mjesecima vodi razgovore s preostalim potpisnicima JCPOA - Velikom Britanijom, Francuskom, Njemačkom, Kinom i Rusijom - kako bi utrli put SAD-u za povratak i ukidanje sankcija. List dodaje da na pregovorima SAD nisu direktno uključene već da imaju ulogu posmatrača.

Komplikacije na putu

Svjetske sile koje pokušavaju oživjeti iranski nuklearni sporazum upozorile su na komplikacije na putu do sporazuma jer su se sastale prvi put nakon izbora Ebrahima Raisija za iranskog predsjednika, tvrdog konzervativnog klerika koji je duboko antagonistički nastrojen prema Zapadu, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Komesar njemačke vlade za ljudska prava Barbel Kofler rekao je da je zabrinjavajuće što se Raisi nije jasno distancirao od kršenja ljudskih prava. Evropski diplomata u međuvremenu je upozorio da razgovori ne mogu biti otvoreni, nagovještavajući da im je potreban dogovor prije nego što Raisi preuzme dužnost početkom avgusta.

Izrael - koji nije bio na pregovorima – osudio je dolazeću vladu kao "režim brutalnih dželata" ukazujući na Raisijevo učešće u masovnim pogubljenjima 1988. godine, i predviđajući da će on biti pijun u rukama vrhovnog vođe Alija Hamneija. "Raisijev izbor je zadnja šansa da se svjetske sile probude prije nego što se vrate nuklearnom sporazumu i shvate s kime imaju posla", rekao je novi izraelski premijer Naftali Benet (Bennett).

Pojedine zapadne diplomate tvrde da je Iran odugovlačio višemjesečne pregovore kako bi osigurao da odlazeća reformska vlada ne može tražiti zasluge za obnavljanje sporazuma i ukidanje američkih sankcija uoči izbora. Ti diplomati tvrde da se s reformistima koji su sada pobijeđeni u Iranu, o oživljenom sporazumu može brzo postići dogovor.

Ali, drugi tvrde da ista teška pitanja ostaju neriješena, uključujući kako SAD mogu garantovati da više neće napustiti sporazum ili kako Iran postupa sa znanjem i imovinom koju je razvio kršeći uslove sporazuma. Iranski konzervativci su, ističe Gardijan, izvorni nuklearni sporazum nazvali "nacionalnim poniženjem", pa će morati izvesti osjetljivu političku piruetu da bi ponovo prikazali sporazum kao politički trijumf.

Uznemirenost uprkos optimizmu

Iako službenici Bajdenove administracije insistiraju kako Raisijeva pobjeda neće uticati na oživljavanje posrnulog nuklearnog sporazuma s Teheranom, već postoje znakovi uznemirenosti naročito nakon što su posljednji razgovori u nedjelju, 20. juna, okončani bez opipljivih naznaka napretka, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press).

Povratak SAD-a nuklearnom dogovoru predstavlja jedan od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta Bajdenovog tima koji tvrdi da će, bez obzira na Raisijevu pobjedu, iranski vrhovni čelnik ajatolah Ali Hamnei, koji je i 2015. potpisao ugovor JCOPA, donijeti konačnu odluku bez obzira na to ko je predsjednik.

No, ukazuje AP, nade za značajan napredak nestale su prošle sedmice nakon šeste runde pregovora bez opipljivog rezultata. Sedma runda tek treba biti zakazana dok je Raisi već najavio apsolutno odbijanje svega što bi bilo više od iranskog minimalnog poštovanja sporazuma iz 2015. u zamjenu za ukidanje svih američkih sankcija.

Dodatna komplikacija je što će Raisi postati prvi iranski predsjednik kojeg je američka vlada sankcionisala čak i prije stupanja na dužnost, dijelom i zbog iranskog široko kritikovanog pravosuđa. Ta situacija bi mogla, ističe Asošiejtid pres, zakomplikovati državne posjete i Raisijeve buduće govore na međunarodnim forumima poput UN-a.

AP također naglašava da kritičari nuklearnog sporazuma u SAD tvrde da je administracija već dala previše u zamjenu za premalo nastojeći da ukine Trampovo odbacivanje nuklearnog sporazuma uz ocjene da će čak i ako Iran pristane na dodatne pregovore, zalog biti besmislen. No, zvaničnici Bajdenove administracije uvjereni su da je nuklearni sporazum neophodno poboljšati.

Rizici ukidanja sankcija

Bajden bi trebao iskoristiti izbor Raisija, ministranta vrhovnog vođe Alija Hamneija, kao priliku za održavanje sankcija sve dok Iran ne pristane na sporazum koji uistinu ograničava njegov program naoružanja i podrške jedinicama koje destabilizuju Blisku istok, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) u uredničkom komentaru.

I prije izbora Raisija i njegovog insistiranja na iranskom balističkom raketnom programu, ideja Bajdenove administracije o novim dogovorima, odnosno o "drugoj fazi" pregovora koji će slijediti nakon povratka SAD nuklearnom sporazumu iz 2015., uvijek je bila upitna.

Dogovor iz 2015. zanemario je iranske balističke rakete, koje zemlja nastavlja razvijati, ukazuje njujorški list i dodaje kako se u sporazumu ne spominje zlokobna iranska podrška milicijama u Libanu, Iraku, Jemenu i Hamasu u Gazi.

Iran se želi vratiti na prvobitni dogovor kako bi SAD ukinule sankcije koje je uveo predsjednik Tramp. Ali, ocjenjuje konzervativni američki list, jednom kada poluga sankcija nestane Iran ne bi imao razloga da pravi bilo kakve druge ustupke.

Ukidanje sankcija omogućit će Teheranu pristup milijardama dolara od prihoda trgovine i ulaganja odnosno, ocjenjuju urednici Volstrit džurnala, Raisi očekuje da će se SAD vratiti sporazumu koji bi pomogao finansirati njegov arsenal konvencionalnog oružja i podršku terorizma u regionu. Sve što SAD dobiva je odlaganje mogućnosti da Iran razvije nuklearnu bombu.

Prepreke novom dogovoru

Iako je povratak iranskom nuklearnom sporazumu jedan od vanjskopolitičkih prioriteta, Bajdenova administracija ne može gajiti istu nadu koju je 2015. Barak Obama (Barack) polagao s ciljem da ublaži ponašanje Irana, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).

Raisijeva vlada će gotovo sigurno nastaviti s pružanjem podrške šiitskim milicijama u Iraku i Libanu te palestinskom pokretu Hamas. Raisi je u ponedjeljak, 21. juna, rekao da prisustvo Teherana u regionu kao i iranski arsenal balističkih projektila je nešto "o čemu se ne može pregovarati". To će, prema ocjeni urednika Vašington posta, otežati novi dogovor.

Iranski pregovarači također zahtijevaju ukidanje američkih sankcija Raisiju, koje je uvela Trampova administracija. Međutim, ističe list, takav potez bi predstavljao sramotu za Bajdenovu Bijelu kuću koja pitanje ljudskih prava stavlja u centar svoje vanjske politike.

Pojedinci u Trampovoj administraciji nadali su se da će pritisak na iranski režim izazvati njegov kolaps. No, ocjenjuje list, to je pomoglo izboru Raisija jer Trampova kampanja "maksimalnog pritiska" nije uspjela prisiliti režim u Teheranu da prihvati ograničenja nuklearne aktivnosti.

Teheran je povećao zalihe obogaćenog urana i smanjio vrijeme potrebno za proizvodnju nuklearnog oružja znatno ispod jednogodišnjeg standarda utvrđenog sporazumom.

Iako bi se Sjedinjene Države, uz podršku regionalnih saveznika, trebale i dalje sankcijama suprotstavljati iranskoj domaćoj represiji i nasilju van granica Irana, promjena režima mora doći od Iranaca, zaključuje Vašington post.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG