Kuvajt naredio zatvaranje škole koju finansira Iran
Kuvajt je naredio zatvaranje škole koju finansira Iran u maloj zemlji Perzijskog zaljeva, prema državnim medijima.
Iran je ispalio hiljade balističkih projektila i borbenih dronova na američke saveznike u Perzijskom zalevu, uključujući Kuvajt, tokom petomjesečnog rata sa Sjedinjenim Državama.
Iran je optužio zalivske države, od kojih mnoge imaju američke vojne baze, da pomažu američkim ratnim naporima, što one poriču.
Kuvajtski ministar obrazovanja Seyyed Jalal Tabatabaei 6. avgusta oduzeo je iranskoj školi dozvolu i naredio njeno zatvaranje, izvijestila je kuvajtska državna novinska agencija KUNA. Vlasti nisu otkrile razlog odluke.
Škola je jedna od najvećih obrazovnih institucija u inostranstva koje finansira Iran. Prema navodima iranske ambasade u Kuvajtu, u školu je upisano oko 1.600 učenika.
U martu su Ujedinjeni Arapski Emirati pooštrili mjere protiv institucija povezanih s Iranom u zemlji, zatvorivši društveni klub i nekoliko škola.
Vlasti su takođe zatvorile Iransku bolnicu, državnu zdravstvenu ustanovu u Dubaiju. Bolnica, koja je zapošljavala oko 700 ljudi i kojom je upravljalo Iransko društvo Crvenog polumjeseca, bila je jedna od najstarijih zdravstvenih ustanova u zemlji.
Stručnjaci UN pozivaju Iran da prekine 'eskalaciju ciljanja etničkih manjina'
Stručnjaci Ujedinjenih nacija pozvali su Iran da prekine ono što nazivaju eskalacijom proizvoljnog pritvaranja, prisilnih nestanaka, mučenja i pogubljenja pripadnika etničkih manjina u zemlji.
U izjavi objavljenoj 6. avgusta, stručnjaci UN-a rekli su da se teško stanje etničkih manjina pogoršalo od masovnih protivladinih protesta u januaru koji su predstavljali najozbiljniju prijetnju iranskim klerikalnim vladarima u proteklim decenijama.
Tokom demonstracija, vlasti su ubile hiljade ljudi i pritvorile hiljade drugih, od kojih su mnogi bili podvrgnuti mučenju, prema navodima grupa za ljudska prava.
Zapadni Iran, dom kurdske i azerbajdžanske manjine, bio je poprište nekih od najvećih protesta i najoštrijih vladinih obračuna.
Islamska Republika dugo je optuživana za potiskivanje i diskriminaciju etničkih manjina u zemlji.
"Izvještaji ukazuju na značajan porast proizvoljnih hapšenja i onoga što se čini politički motiviranim presudama, uključujući i one protiv pojedinaca iz etničkih manjina, koji se često hapše pod široko definiranim optužbama za nacionalnu sigurnost", rekli su stručnjaci UN-a.
Stručnjaci su rekli da je 2026. godine pogubljeno najmanje 24 pripadnika baluške manjine i 22 pripadnika kurdske manjine, a desetine drugih su u neposrednoj opasnosti od pogubljenja.
Stručnjaci UN-a rekli su da je zakon iz 2025. godine kojim se proširuje definicija špijunaže i drugih prekršaja nacionalne sigurnosti, uključujući neprijateljstvo protiv Boga, širenje korupcije na zemlji i oružanu pobunu protiv Islamske Republike, korišten, posebno protiv Kurda, "kao alat za suzbijanje neslaganja", rekli su stručnjaci.
Kurdi čine oko 10 posto od 88 miliona stanovnika Irana.
Iran pogubio najmanje 71 osobu u julu
Iran je u julu pogubio najmanje 71 osobu, uključujući šest osoba koje su učestvovale u masovnim antivladinim protestima početkom godine, saopćila je nevladina organizacija Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Norveškoj.
U izvještaju objavljenom 6. augusta, IHR je naveo da je time ukupan broj zabilježenih pogubljenja u prvih sedam mjeseci ove godine dostigao najmanje 444. Još stotine ljudi, prema navodima ove organizacije, trenutno se suočavaju sa smrtnom kaznom.
Iran je zabilježio porast pogubljenja osoba koje organizacije za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima, od demonstranata do navodnih pripadnika zabranjenih grupa i osoba osuđenih za špijunažu, od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom 28. februara.
Aktivisti tvrde da je porast broja pogubljenja pokušaj vlasti da među Irancima stvore strah i spriječe ponavljanje masovnih demonstracija koje su u januaru uzdrmale klerikalne vlasti u zemlji.
"Duboko smo zabrinuti da će se tekući vojni sukob između Islamske Republike, Sjedinjenih Država i Izraela koristiti za intenziviranje pogubljenja pod izgovorom nacionalne sigurnosti", rekao je direktor IHR-a Mahmood Amiry-Moghaddam.
"Međunarodna zajednica mora odgovoriti snažnijim i bolje koordinisanim pritiskom protiv korištenja smrtne kazne od strane Islamske Republike."
Dvije iranske fudbalerke postale državljanke Australije nakon što su zatražile azil
Fatemeh Pasandideh i Atefeh Ramezanizadeh, dvije bivše članice iranske ženske fudbalske reprezentacije koje su potražile utočište u Australiji na početku američko-izraelskog rata sa Iranom i tokom Azijskog kupa, dobile su australijsko državljanstvo.
Nakon što su iranske reprezentativke optužene za "izdaju" jer nisu pjevale himnu u svojoj prvoj utakmici, koja se poklopila sa prvim danima rata, nekoliko članica tima je odlučilo da ostane u Australiji.
Kako se pritisak na ove igračice povećavao i nakon izvještaja o uznemiravanju njihovih porodica u Iranu, većina njih se vratila u Iran, ali Pasandideh i Ramezanizadeh su ostale u Australiji.
Australijski ministar unutrašnjih poslova Toni Berk ponudio je igračicama humanitarne vize u martu, a one su zvanično postale australijske državljanki 5. avgusta na ceremoniji dodjele državljanstva u Brisbaneu.