Uživo Turska tvrdi da Odbrambeni pakt nije u suprotnosti s obavezama prema NATO savezu

Saudijski naftni gigant Aramko objavio je 4. avgusta da je njegov neto profit porastao za 44 procenta u drugom kvartalu godine, jer su cijene energije porasle usred sukoba na Bliskom istoku.

Prema finansijskim rezultatima kompanije, neto profit kompanije Aramco dostigao je 122,6 milijardi saudijskih rijala (32,7 milijardi dolara) između aprila i juna, u odnosu na 85 milijardi rijala u istom periodu prošle godine.

Izvršni direktor kompanije Aramco, Amin Naser, rekao je da je kompanija uspjela da održi poslovanje uprkos neviđenom poremećaju u snabdijevanju naftom kroz Ormuski moreuz, oslanjajući se na svoj cjevovod Istok-Zapad, kapacitete skladištenja i izvozne terminale.

Ova objava je uslijedila dan nakon što je američki predsednik Donald Trump kritikovao velike naftne kompanije zbog profita od viših cijena energije izazvanih sukobom na Bliskom istoku, rekavši da zarađuju "previše novca" i pozvao ih da snize cijene.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je u videu koji je objavilo nekoliko iranskih novinskih agencija rekao da nema namjeru da podnese ostavku, odbacujući nedelje spekulacija o svojoj političkoj budućnosti.

U videu, Pezeškijan je rekao da ako ikada odluči da se povuče, to će zvanično objaviti.

"Za sada ću biti čvrst", rekao je.

Takođe je odbacio spekulacije o razdoru između sebe i iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Modžtabe Hamneija, rekavši: "Oni žele da stvore utisak da postoji neslaganje. Vođa kaže jedno, a oni tvrde da ja kažem nešto drugo".

Očekuje se da će video, pod nazivom "Izvještaj narodu", biti objavljen u cjelosti u narednim danima.

Od izvještaja o ubistvu bivšeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u američko-izraelskim napadima 28. februara i proglašenja njegovog sina za nasljednika, kruže nepotvrđeni izvještaji da se Pezeškijan sprema da podnese ostavku.

Nedavno je Mohamed Baker Harazi, generalni sekretar stranke Hezbolah Iran i zet Masuda Hamneija, još jednog od sinova Alija Hamneija, tvrdio da je Modžtaba Hamnei "zvanično i javno upozorio" da će, ako Pezeškijan podnese još jednu ostavku, ona biti prihvaćena.

Harazi nije rekao kada ili kome je vrhovni vođa navodno uputio upozorenje.

Modžtaba Hamnei se nije pojavio u javnosti otkako je proglašen za nasljednika svog oca. Osim nekoliko pisanih izjava koje mu se pripisuju, nisu objavljeni njegovi verifikovani video ili audio snimci.

Iran je bio spreman da napadne Ukrajinu nakon što je Kijev prošlog mjeseca ciljao iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je otkazao napad, rekao je savjetnik iranskog vrhovnog vođe.

"Bili smo spremni da napadnemo tri lokacije u Ukrajini, ali nakon što su rekli da je napad bio greška, obustavili smo naš odgovor kako bismo ispitali njihovu tvrdnju", rekao je Mohsen Rezaei državnoj televiziji 3. avgusta.

"U svakom slučaju, moraće da plate cijenu za svoj napad", dodao je Rezaei.

Nije bilo neposrednog odgovora iz Kijeva.

Teheran je saopštio da je brod prevozio civilni teret i da je u ukrajinskom napadu ubijen iranski mornar. Ali Ukrajina je saopštila da je brod prevozio komponente za dronove i rakete iz Irana u Rusiju.

Ubrzo nakon incidenta u Kaspijskom moru 25. jula, ukrajinski ministar inostranih poslova Andrij Sibiha pozvao je svog iranskog kolegu Abasa Arakčija da kaže da Kijev nastoji da izbjegne nepotrebnu eskalaciju.

Međutim, "naš cilj je da se suprotstavimo ruskoj agresiji, koja je uzrok svih incidenata, i Rusija snosi punu odgovornost za sve provokacije i žrtve", naglasio je Sibiha.

Iran i Rusija su posljednjih godina uspostavili bliske vojne odnose. Teheran je Moskvi obezbijedio borbene dronove domaće proizvodnje koje je Rusija koristila u ratu protiv Ukrajine. Kijev je saopštio da je to Teheran učinilo saučesnikom u ruskom ratu.

Iran je više puta prijetio da će se odmaziti Ukrajini zbog napada na brod u Kaspijskom moru. Kijev je odbacio pijretnje.

U objavi na društvenim mrežama 3. augusta, američki predsjednik Donald Trump pozvao je Iran da postigne sporazum ili se preda.

Trump je iransko rukovodstvo nazvao "nevjerovatno dvoličnim" nakon što je Teheran negirao da pregovara s Washingtonom o okončanju petomjesečnog rata.

"Bez obzira na to želi li Iran to priznati ili ne, mi zapravo razgovaramo o rješenju problema koji su oni izazivali decenijama", napisao je predsjednik na Truth Socialu.

Trump je 1. avgusta rekao da je odlučio "odgoditi" napad na Iran za koji je obećao da će biti bez presedana, navodeći da su s Teheranom dogovoreni "okviri" sporazuma.

Međutim, iransko Ministarstvo vanjskih poslova 3. augusta negiralo je da zemlja pregovara sa Sjedinjenim Državama. Ministarstvo je saopštilo da razgovara samo s Omanom o zajedničkoj kontroli nad Hormuškim moreuzom, najvažnijim energetskim uskim grlom na svijetu.

Teheran je praktično zatvorio moreuz, kroz koji je prije rata prolazila petina svjetskih zaliha nafte, kao odgovor na to što su Sjedinjene Države i Izrael krajem februara pokrenuli kampanju bombardovanja Islamske Republike.

U objavi na Truth Socialu 3. augusta Trump je rekao da je Iran zatražio razgovore "neki bi rekli da je 'molio'" ali da sada iznosi "svoje uobičajeno blebetanje" o kontroli Hormuškog moreuza.

Trump je insistirao da je moreuz "već potpuno pod kontrolom Ratne mornarice Sjedinjenih Država i naše 'blokade' ili, kako neki kažu, 'američkog čeličnog zida!' Ništa ne prolazi do Irana osim ako mi to želimo i ništa neće proći dok ne bude postignut sporazum ili potpuna predaja."

Washington je ponovo uveo pomorsku blokadu Irana nakon propasti privremenog američko-iranskog sporazuma potpisanog u junu.