SAD pokreću nove udare na Iran nakon što su američki vojnici poginuli u Jordanu
Američka vojska saopštila je da je pokrenula nove vazdušne udare na Iran, osmu noć zaredom, samo nekoliko sati nakon što je potvrđeno da su dva američka vojnika poginula, a jedan nestao tokom odbrambenih operacija u Jordanu tokom napada koje je pokrenuo Teheran.
"Danas u 18 časova po istočnom vremenu, američke snage su počele da pokreću nove vazdušne udare na Iran po nalogu vrhovnog komandanta", saopštila je Centralna komanda SAD (CENTCOM) 18. jula.
"Udari su osmišljeni da dodatno oslabe sposobnost Irana da ugrozi komercijalni brodarski saobraćaj u Ormuskom moreuzu i brzo kazne snage Korpusa islamske revolucionarne garde koje su sinoć pokrenule napade na američke vojnike u Jordanu".
Bitka za kontrolu Ormuskog moreuza, ključnog plovnog puta koji čini petinu globalnog tranzita nafte i gasa, nastavlja da razara sporazum koji ima za cilj da zaustavi borbe kako bi se Vašingtonu i Teheranu omogućilo da postignu mirovni sporazum.
Izjava koja se pripisuje vrhovnom vođi Irana kritikuje SAD, lideri kažu da je Memorandum o razumijevanju 'suspendovan'
Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei, u pisanoj izjavi koja mu se pripisuje, napao je Vašington zbog, kako je naveo, ponovljenih kršenja obaveza preuzetih u okviru privremenog sporazuma o prekidu vatre i zarekao se da će SAD naučiti "nezaboravnim lekcijama".
"Sada kada američki neprijatelj nastoji da podstakne rat i snosi njegove najozbiljnije posljedice, trebalo bi da zna da draga iranska nacija i osovina otpora imaju nezaboravne lekcije da im ponude", rekao je u izjavi koju je pročitala državna televizija kasno 18. jula.
Dodao je da su kršenja okvirnog sporazuma od strane SAD "svima pokazala bezvrijednost potpisa američkog predsjednika".
Američke snage su posljednjih osam noći napadale iranska priobalna područja i infrastrukturne lokacije nakon što je Iran pucao na brodove koji su prolazili kroz Ormuski moreuz, što je Vašington nazvao kršenjem uslova memoranduma o razumijevanju koji su obje strane potpisale prošlog mjeseca.
Centralna komanda SAD (CENTCOM) saopštila je da su napadi bili osmišljeni da oslabe sposobnost Teherana da napada brodove u moreuzu.
Hamnei, 56-godišnji sin i nasljednik dugogodišnjeg iranskog lidera, nije viđen u javnosti otkako je njegov otac, Ali Hamnei, ubijen prvog dana američko-izraelskih napada 28. februara. Navodno je teško povrijeđen u napadu, što je dovelo u pitanje njegovo zdravlje i sposobnost da obavlja svoje dužnosti vrhovnog vođe.
Nema poznatih audio ili video snimaka Modžtabe Hamneija od 28. februara. Nije viđen tokom šest dana ceremonija i skupova tokom sahrane za njegovog oca početkom jula.
Stručnjaci su rekli da je njegovo odsustvo sa sahrane nanijelo dodatni udarac Hamneijevom legitimitetu i pojačalo pitanja o tome ko upravlja bliskoistočnom zemljom od oko 90 miliona stanovnika.
Prema riječima vlasti, nije prisustvovao sahrani svog oca zbog bezbjednosnih razloga.
Modžtaba Hamnei je bio kontroverzan izbor za vrhovnog vođu. Iako je njegov izbor predstavljao kontinuitet tokom ratnog vremena, to je takođe razljutilo pristalice vlade koje su rekle da nasljeđivanje odaje antimonarhističke korijene Islamske revolucije iz 1979. godine.
Uprkos njegovom odsustvu iz javnog života, američke obavještajne službe kažu da Modžtaba Hamnei vjerovatno i dalje igra istaknutu ulogu u ratnoj strategiji i vođenju mirovnih pregovora sa SAD.
Prije objavljivanja Hamneijeve izjave, visoki iranski zvaničnici su 18. jula rekli da je okvirni sporazum sa Vašingtonom efikasno "suspendovan" nakon najnovijih američkih vazdušnih udara.
"Nažalost, Amerikanci su prekršili svoje obaveze prema Islamabadskoj deklaraciji o namjeri svojim agresivnim mjerama", rekao je zamjenik ministra inostranih poslova Kazem Garibabadi u televizijskom intervjuu. Dodao je da je Vašington efikasno napustio svoje obaveze prema Memorandumu o razumijevanju, primoravajući Iran da obustavi sprovođenje svih svojih obaveza.
"Nijedna od tih obaveza se trenutno ne sprovodi", rekao je.
Portparol Ministarstva inostranih poslova Esmail Bagaei dao je slične komentare, rekavši da je Memorandum o razumijevanju "efektivno suspendovan".
Dan ranije, iranski general-major Mohsen Rezaei zaprijetio je da je Teheran spreman da nastavi "ofanzivne operacije punog obima" ako se američki napadi nastave još dva ili tri dana.
Okvirni sporazum između SAD i Irana iz sredine juna trebalo je da dovede do trajnog okončanja rata, predviđajući da će se konačni dogovor postići u roku od 60 dana.
Ključna klauzula bio je zahtjev SAD da se otvori Ormuski moreuz, koji je Iran efikasno blokirao.
Saobraćaj se nepravilno odvijao kroz plovni put, iako se čini da je trenutno ponovo praktično zatvoren nakon nedavnih udara Irana na brodove za koje je navedeno da nisu dobili dozvolu za tranzit, što je izazvalo najnoviji talas američkih udara.
Izvor: Radio Farda RSE, AFP, Reuters
Bahrein savjetuje građane da se sklone na sigurno nakon tvrdnji o napadu iz Teherana
Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina 18. jula savjetovalo je svojim građanima i stanovnicima da se upute na sigurnije lokacije jer Teheran tvrdi da je ciljao vojnu bazu Jufair na sjeveru ostrva.
Baza Jufair, poznata kao Pomorska potporna aktivnost (NSA) Bahrein, gdje se nalazi američka Peta flote u regiji.
Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) nije komentirisala objavu Ministarstva unutrašnjih poslova, a iranska tvrdnja nije mogla biti nezavisno provjerena.
"Sirena se oglasila, građani i stanovnici se pozivaju da ostanu mirni i krenu na najbliže sigurno mjesto", saopštilo je ministarstvo u objavi na društvenim mrežama.
Ministarstvo nije objavilo nikakve detalje o iranskoj tvrdnji o napadu, potencijalnim žrtvama ili šteti na infrastrukturi.
Pozivajući se na AlGhadeer TV sa sjedištem u Bagdadu, iranska službena novinska agencija IRNA izvijestila je da je Teheran ciljao sjedište američke Pete flote.
U međuvremenu, drugi medijski izvještaji, pozivajući se na iransku novinsku agenciju Fars, sugerišu da bi pet ključnih luka u kojima se nalaze američki vojni ili komercijalni interesi mogle biti pogođene iranskim napadima.
Iranski zatvorenici nastavljaju štrajk protiv pogubljenja
Stotine zatvorenika u najvećem iranskom zatvoru, Gezel Hesar, štrajkuju glađu protiv mogućeg pogubljenja šest zatvorenika koji su, kako kažu organizacije za ljudska prava, već prebačeni u samicu.
Radio Farda, pozivajući se na Iransku organizaciju za ljudska prava, izvijestio je da je protest počeo u Jedinici 2 zatvora 12. jula, gdje vlasti drže oko 1.500 zatvorenika.
Video koji je objavio Iran Human Rights na platformi X prikazuje desetine muškaraca kako stoje sa obe strane hodnika unutar zgrade, a neki drže transparente na persijskom jeziku koji pozivaju na okončanje pogubljenja.
RSE nije mogao da potvrdi lokaciju videa i datum kada je snimljen.
Prema iranskoj organizaciji za ljudska prava, stanje nekih od zatvorenika koji su štrajkali glađu bilo je kritično, ali vlasti su odbile prebaciti ih u bolnicu na liječenje.
Organizacija za ljudska prava takođe je objavila video na kojem se vide dva naizgled nesvjesna zatvorenika i njihovi cimeri kako pitaju mogu li biti prebačeni u bolnicu.
Zatvorenici osuđeni na smrt navodno su osuđeni za optužbe povezane s drogom. Zatvor Ghezel Hesar, u gradu Karaju, oko 20 kilometara sjeverozapadno od iranske prestonice Teherana, drži oko 20.000 zatvorenika, od kojih se 13.000 suočava s optužbama vezanim uz drogu.
Iranski zatvor Ghezel Hesar ima istoriju masovnih protesta. U februaru 2024. zatvorenici su započeli "Ne pogubljenjima utorkom" organizujući sedmični štrajk glađu svakog utorka protiv sve većeg broja smrtnih kazni. U jednom od tih protesta, zatvorenici su zašili usne.
Nije bilo komentara iranskih dužnosnika u Teheranu ili iz zatvora Ghezel Hesar.
U izjavi iz maja 2025., Amnesty International sa sjedištem u New Yorku izvijestio je da je iranski režim pogubio "neviđenih" 2.159 ljudi u 2025., što je najveći broj u svijetu od 1981.