Izjava koja se pripisuje vrhovnom vođi Irana kritikuje SAD, lideri kažu da je Memorandum o razumijevanju 'suspendovan'
Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei, u pisanoj izjavi koja mu se pripisuje, napao je Vašington zbog, kako je naveo, ponovljenih kršenja obaveza preuzetih u okviru privremenog sporazuma o prekidu vatre i zarekao se da će SAD naučiti "nezaboravnim lekcijama".
"Sada kada američki neprijatelj nastoji da podstakne rat i snosi njegove najozbiljnije posljedice, trebalo bi da zna da draga iranska nacija i osovina otpora imaju nezaboravne lekcije da im ponude", rekao je u izjavi koju je pročitala državna televizija kasno 18. jula.
Dodao je da su kršenja okvirnog sporazuma od strane SAD "svima pokazala bezvrijednost potpisa američkog predsjednika".
Američke snage su posljednjih osam noći napadale iranska priobalna područja i infrastrukturne lokacije nakon što je Iran pucao na brodove koji su prolazili kroz Ormuski moreuz, što je Vašington nazvao kršenjem uslova memoranduma o razumijevanju koji su obje strane potpisale prošlog mjeseca.
Centralna komanda SAD (CENTCOM) saopštila je da su napadi bili osmišljeni da oslabe sposobnost Teherana da napada brodove u moreuzu.
Hamnei, 56-godišnji sin i nasljednik dugogodišnjeg iranskog lidera, nije viđen u javnosti otkako je njegov otac, Ali Hamnei, ubijen prvog dana američko-izraelskih napada 28. februara. Navodno je teško povrijeđen u napadu, što je dovelo u pitanje njegovo zdravlje i sposobnost da obavlja svoje dužnosti vrhovnog vođe.
Nema poznatih audio ili video snimaka Modžtabe Hamneija od 28. februara. Nije viđen tokom šest dana ceremonija i skupova tokom sahrane za njegovog oca početkom jula.
Stručnjaci su rekli da je njegovo odsustvo sa sahrane nanijelo dodatni udarac Hamneijevom legitimitetu i pojačalo pitanja o tome ko upravlja bliskoistočnom zemljom od oko 90 miliona stanovnika.
Prema riječima vlasti, nije prisustvovao sahrani svog oca zbog bezbjednosnih razloga.
Modžtaba Hamnei je bio kontroverzan izbor za vrhovnog vođu. Iako je njegov izbor predstavljao kontinuitet tokom ratnog vremena, to je takođe razljutilo pristalice vlade koje su rekle da nasljeđivanje odaje antimonarhističke korijene Islamske revolucije iz 1979. godine.
Uprkos njegovom odsustvu iz javnog života, američke obavještajne službe kažu da Modžtaba Hamnei vjerovatno i dalje igra istaknutu ulogu u ratnoj strategiji i vođenju mirovnih pregovora sa SAD.
Prije objavljivanja Hamneijeve izjave, visoki iranski zvaničnici su 18. jula rekli da je okvirni sporazum sa Vašingtonom efikasno "suspendovan" nakon najnovijih američkih vazdušnih udara.
"Nažalost, Amerikanci su prekršili svoje obaveze prema Islamabadskoj deklaraciji o namjeri svojim agresivnim mjerama", rekao je zamjenik ministra inostranih poslova Kazem Garibabadi u televizijskom intervjuu. Dodao je da je Vašington efikasno napustio svoje obaveze prema Memorandumu o razumijevanju, primoravajući Iran da obustavi sprovođenje svih svojih obaveza.
"Nijedna od tih obaveza se trenutno ne sprovodi", rekao je.
Portparol Ministarstva inostranih poslova Esmail Bagaei dao je slične komentare, rekavši da je Memorandum o razumijevanju "efektivno suspendovan".
Dan ranije, iranski general-major Mohsen Rezaei zaprijetio je da je Teheran spreman da nastavi "ofanzivne operacije punog obima" ako se američki napadi nastave još dva ili tri dana.
Okvirni sporazum između SAD i Irana iz sredine juna trebalo je da dovede do trajnog okončanja rata, predviđajući da će se konačni dogovor postići u roku od 60 dana.
Ključna klauzula bio je zahtjev SAD da se otvori Ormuski moreuz, koji je Iran efikasno blokirao.
Saobraćaj se nepravilno odvijao kroz plovni put, iako se čini da je trenutno ponovo praktično zatvoren nakon nedavnih udara Irana na brodove za koje je navedeno da nisu dobili dozvolu za tranzit, što je izazvalo najnoviji talas američkih udara.
Izvor: Radio Farda RSE, AFP, Reuters
Bahrein savjetuje građane da se sklone na sigurno nakon tvrdnji o napadu iz Teherana
Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina 18. jula savjetovalo je svojim građanima i stanovnicima da se upute na sigurnije lokacije jer Teheran tvrdi da je ciljao vojnu bazu Jufair na sjeveru ostrva.
Baza Jufair, poznata kao Pomorska potporna aktivnost (NSA) Bahrein, gdje se nalazi američka Peta flote u regiji.
Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) nije komentirisala objavu Ministarstva unutrašnjih poslova, a iranska tvrdnja nije mogla biti nezavisno provjerena.
"Sirena se oglasila, građani i stanovnici se pozivaju da ostanu mirni i krenu na najbliže sigurno mjesto", saopštilo je ministarstvo u objavi na društvenim mrežama.
Ministarstvo nije objavilo nikakve detalje o iranskoj tvrdnji o napadu, potencijalnim žrtvama ili šteti na infrastrukturi.
Pozivajući se na AlGhadeer TV sa sjedištem u Bagdadu, iranska službena novinska agencija IRNA izvijestila je da je Teheran ciljao sjedište američke Pete flote.
U međuvremenu, drugi medijski izvještaji, pozivajući se na iransku novinsku agenciju Fars, sugerišu da bi pet ključnih luka u kojima se nalaze američki vojni ili komercijalni interesi mogle biti pogođene iranskim napadima.
Iranski zatvorenici nastavljaju štrajk protiv pogubljenja
Stotine zatvorenika u najvećem iranskom zatvoru, Gezel Hesar, štrajkuju glađu protiv mogućeg pogubljenja šest zatvorenika koji su, kako kažu organizacije za ljudska prava, već prebačeni u samicu.
Radio Farda, pozivajući se na Iransku organizaciju za ljudska prava, izvijestio je da je protest počeo u Jedinici 2 zatvora 12. jula, gdje vlasti drže oko 1.500 zatvorenika.
Video koji je objavio Iran Human Rights na platformi X prikazuje desetine muškaraca kako stoje sa obe strane hodnika unutar zgrade, a neki drže transparente na persijskom jeziku koji pozivaju na okončanje pogubljenja.
RSE nije mogao da potvrdi lokaciju videa i datum kada je snimljen.
Prema iranskoj organizaciji za ljudska prava, stanje nekih od zatvorenika koji su štrajkali glađu bilo je kritično, ali vlasti su odbile prebaciti ih u bolnicu na liječenje.
Organizacija za ljudska prava takođe je objavila video na kojem se vide dva naizgled nesvjesna zatvorenika i njihovi cimeri kako pitaju mogu li biti prebačeni u bolnicu.
Zatvorenici osuđeni na smrt navodno su osuđeni za optužbe povezane s drogom. Zatvor Ghezel Hesar, u gradu Karaju, oko 20 kilometara sjeverozapadno od iranske prestonice Teherana, drži oko 20.000 zatvorenika, od kojih se 13.000 suočava s optužbama vezanim uz drogu.
Iranski zatvor Ghezel Hesar ima istoriju masovnih protesta. U februaru 2024. zatvorenici su započeli "Ne pogubljenjima utorkom" organizujući sedmični štrajk glađu svakog utorka protiv sve većeg broja smrtnih kazni. U jednom od tih protesta, zatvorenici su zašili usne.
Nije bilo komentara iranskih dužnosnika u Teheranu ili iz zatvora Ghezel Hesar.
U izjavi iz maja 2025., Amnesty International sa sjedištem u New Yorku izvijestio je da je iranski režim pogubio "neviđenih" 2.159 ljudi u 2025., što je najveći broj u svijetu od 1981.
Iran upozorava susjede u Zalivu na 'odgovarajući' vojni odgovor
U oštrom upozorenju nakon sedme noći američkih udara na Iran, Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) rekao je da susjedne zemlje u Zalivu moraju biti spremne da prime "odgovarajući i proporcionalan" odgovor.
U saopštenju, IRGC je upozorio "zemlje domaćine" sa američkim vojnim bazama da aktiviraju svoje jedinice civilne odbrane i premjeste civile dalje od potencijalnih vojnih meta, objavila je iranska poluzvanična novinska agencija Tasnim 18. jula.
Upozorenje IRGC-a došlo je neposredno nakon očigledne promjene u američkoj vojnoj strategiji, sa udarima koji su se proširili sa meta u blizini Ormuskog moreuza na više lokacija širom centralnog i južnog Irana 18. jula.
Citirajući IRGC, iranska novinska agencija ISNA je izvijestila da je novo upozorenje grupe direktan odgovor Irana "na promenu u američkoj vojnoj strategiji" u posljednja 24 sata.
Pozivajući se na tekuće američke napade u svom saopštenju, IRGC je opravdao upozorenje navodeći da Iran sprovodi "recipročnu odbranu" nakon "neuspjeha međunarodnih tijela da zaustave ove akcije".
Dana 17. jula, Centralna komanda SAD (CENTCOM) saopštila je da su novi napadi osmišljeni da nastave sa smanjenjem iranskih vojnih kapaciteta po nalogu vrhovnog komandanta (predsjednika SAD Donalda Trumpa).
CENTCOM je saopštio da je "pogođen nadzorni položaj, vojna logistička infrastruktura, podzemno skladište oružja i pomorski kapaciteti" koristeći borbene avione, dronove i ratne brodove pored drugih sredstava.
Ranije su iranski najviši vojni zvaničnici prijetili "ofanzivnim operacijama punog obima" ako SAD nastave da napadaju Iran još dva ili tri dana. Citirajući general-majora Mohsena Rezaija, koji je viši vojni savjetnik iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, iranska novinska agencija IRIB je izvijestila da se "Iran više neće ograničavati na odmazdu, odgovore sličnim... i da nijedna politička granica neće biti bezbjedna".
U međuvremenu, Teheran je 17. jula nastavio da ispaljuje dronove i rakete prema susjednom Bahreinu, Iraku, Kuvajtu, Omanu i Kataru, što je rezultiralo oštećenjem infrastrukture.
Al-Jazeera izvještava da je nivo bezbjednosne prijetnje u Kataru povišen usred zvukova glasnih eksplozija u glavnom gradu Dohi rano ujutro 17. jula. Pozivajući se na katarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, televizijski kanal je naveo da je jedno dijete povrijeđeno šrapnelom koji je pao tokom napada.
Katar je domaćin velike američke vojne baze i meta je redovnih iranskih napada dronova i raketa od početka sukoba krajem februara.
U Kuvajtu, Ministarstvo za električnu energiju, vodu i obnovljive izvore energije saopštilo je 17. jula da je u iranskim napadima pogođeno postrojenje za desalinizaciju vode, što je izazvalo požar i oštetilo veliki broj jedinica za proizvodnju električne energije.
Kako se neprijateljstva nastavljaju sa rizikom od daljeg širenja rata, postoje novi pozivi za hitan prekid vatre i nastavak dijaloga.
Dana 17. jula, ministri inostranih poslova Kine i Pakistana, u zajedničkom apelu, pozvali su na povratak prekidu vatre dogovorenom između Irana i Sjedinjenih Država prošlog mjeseca.