Izraelska i libanska radna grupa sastaju se u Rimu 15. i 16. jula
Radne grupe Izraela i Libana sastat će se u Rimu 15. i 16. jula na novoj rundi razgovora o granici, sigurnosti i drugim pitanjima, rekao je 6. jula izraelski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Yechiel Leiter.
Govoreći u Vijeću za vanjske odnose, Leiter je rekao da će sastanci označiti sljedeći korak u implementaciji novog trilateralnog okvira između Izraela, Libana i Sjedinjenih Američkih Država.
Kasnije je za Radio Slobodna Evropa potvrdio da će razgovori biti održani na ambasadorskom nivou i da će on prisustvovati.
Leiter je također rekao da se očekuje da će se libanski predsjednik Joseph Aoun sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući 21. jula.
Tokom diskusije, Leiter je rekao da Izrael i Liban novi trilateralni okvir vide kao nadređen odredbama o Libanu iz ranijeg memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana.
"I Izrael i Liban jasno vide da naš trilateralni sporazum nadjačava prvu klauzulu memoranduma," rekao je Leiter, referirajući se na raniji sporazum. Dodao je da je pitanje “za administraciju” da li Washington dijeli to tumačenje.
Leiter je rekao da novi okvir uspostavlja direktnu koordinaciju između izraelskih, Libanskih oružanih snaga (LAF) i američkih vojnih zvaničnika.
"Ono što mogu reći jeste da mehanizam koji imamo između Izraela direktno s Libanom, sada direktno s LAF-om, direktno sa višim oficirima LAF-a,naši viši oficiri u Sjevernoj komandi, oficiri LAF-a iz njihove Južne komande i naši američki partneri iz CENTCOM-a veoma blisko sarađuju," rekao je.
Ambasador je rekao da će Izrael ostati u dijelovima južnog Libana dok Hezbollah ne bude rasformiran i više ne bude predstavljao prijetnju izraelskim zajednicama.
"Sada je jasno da će se Izrael povući tek kada Hezbollah bude rasformiran," rekao je, tvrdeći da će to omogućiti Libanu da povrati puni suverenitet.
Leiter je također rekao da novi okvir predviđa pregovore o sveobuhvatnom mirovnom sporazumu koji bi mogao biti finaliziran kada pitanje Hezbollaha bude riješeno.
"Počinjemo to raditi sljedeće sedmice," rekao je, referirajući se na razgovore u Rimu. "Hajde da kreiramo taj dokument i stavimo ga na policu... tako da u trenutku kada riješimo problem Hezbollaha, imamo potpuni mir."
Leiter je o Iranu rekao da stav Izraela ostaje da svaki budući sporazum treba trajno spriječiti Teheran da nabavi nuklearno oružje, proizvodi velike količine balističkih projektila ili nastavi podršku regionalnim posredničkim grupama.
Upozorio je na ublažavanje ekonomskog pritiska na Iran, rekavši da bi dodatna sredstva mogla omogućiti Teheranu da obnovi svoje vojne kapacitete.
Bivši predsednik Ahmadinedžad na poslednjem ispraćaju Hamneija u Teheranu
Iranski državni mediji objavili su fotografiju bivšeg predsednika Mahmuda Ahmadinedžada kako prisustvuje obredima u okviru ispraćaja pokojnog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija u Teheranu.
Fotografija objavljena u ponedeljak prikazuje Ahmadinedžada kako hoda ulicom među ostalim ožalošćenima okruženim pripadnicima svog obezbeđenja.
Tokom prvog talasa izraelskih i američkih napada na Teheran na početku sukoba u februaru, u kojima je ubijen Hamnei, prijavljeno je da je i Ahmadinedžadova rezidencija, ili područje oko nje, u istočnom delu Teherana, takođe bila meta.
Napad na Ahmadinedžadovu rezidenciju, posle čega nije bilo informacija o njemu tokom 40-dnevnog rata, podstakao je spekulacije o tome gde se nalazi.
Njujork tajms (The New York Times) je pre manje od dva meseca, posle postizanja primirja i pozivajući se na američke zvaničnike, objavio da je Ahmadinedžad razmatran kao potencijalna osoba koja bi mogla da predvodi Iran u slučaju pada vlade.
Izveštaj Njujork tajmsa objavljen 19. maja navodi da je američko-izraelski vazdušni napad na Ahmadinedžadovu rezidenciju na početku rata "bio osmišljen da ga oslobodi iz kućnog pritvora" i da je bio deo šireg plana promene režima.
Ahmadinedžad, koji je bio predsednik od 2005. do 2013. godine, nekada je bio poznat kao tvrdi lojalista i žestoki kritičar SAD i Izraela. On se, međutim, kasnije razišao s iranskim vladajućim establišmentom, više puta se sukobio s Hamneijevim krugom i bilo mu je zabranjeno da se kandiduje na nekoliko izbora.
Netanjahu tvrdi da hrišćanska sela u Libanu traže da se pripoje Izraelu
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u ponedeljak za Foks njuz da su hrišćanska sela na jugu Libanuatražila izraelsku zaštitu od Hezbolaha, dodajući da su "neka od njih zapravo tražila da budu pripojena Izraelu" jer ih Izrael štiti od militanata.
Izraelske snage nastavile su operacije na jugu Libana mesecima pošto se sukob proširio kada je Hezbolah, kojeg podržava Teheran, pokrenuo raketne napade posle ubistva iranskog vrhovnog vođe ajotolaha Alija Hamneija tokom američko-izraelskih udara 28. februara.
Izrael je odgovorio velikom vazdušnom kampanjom i kopnenom ofanzivom, a njegove trupe su nastavile da drže teritoriju blizu granice.
Hezbolah je i militantna grupa i partija koja kontroliše veliki deo juga Libana. SAD ga smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija stavila na crnu listu njegovo oružano krilo.
Netanjahu je u nedelju na državnoj ceremoniji ponovio da će izraelske snage ostati na jugu Libana "koliko god je potrebno" da bi zaštitile sever Izraela.
Izraelski vojni komandant Ejal Zamir, tokom posete trupama raspoređene blizu zamka Bofort na jugu Libana, rekao je da će vojska nastaviti operacije kako bi uklonila pretnje s libanske teritorije.
Netanjahu je u intervjuu za Foks njuz takođe umanjio značaj izveštaja o tenzijama s američkim predsednikom Donaldom Trampom oko primirja s Iranom, rekavši da se saveznici uglavnom slažu uprkos povremenim neslaganjima.
Tramp je nedavno javno kritikovao Netanjahua i rekao da izraelski lider "zna ko je šef".
Izvor: AFP
Jake mere bezbednosti i ograničenja vazdušnog prostora obeležavaju početak pogrebne povorke za Hamneija
Iranske vlasti uvele su opsežne mere bezbednosti širom Teherana, uključujući zatvaranje vazdušnog prostora iznad prestonice u ponedeljak, kada je krenula pogrebna povorka u okviru javnog ispraćaja preminulog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija
Očekuje se da će povorka kroz Teheran trajati do 12 sati pre daljih ceremonija u Komu i svetim šiitskim gradovima u Iraku, posle čega će Hamneiji biti sahranjen u Mešhedu 9. jula. Privremena, lokalizovana ograničenja letova takođe će biti na snazi od 7. jula do sahrane dva dana kasnije.
Zvaničnici se pripremaju za mase kao na sahrani ajatolaha Ruholaha Homeinija 1989. godine, a državni mediji su prikazali veliki broj okupljenih kako prate Hamneijev kovčeg kroz prestonicu pošto je kovčeg dva dana bio u molitvenom kompleksu Velika Mosala u Teheranu.
Organizatori su takođe izgledali odlučni da izbegnu ponavljanje smrtonosne gužve koja je obeležila Homeinijevu sahranu, kada je u naletima mase poginulo više od 10 ljudi, a povređeno više od 10.000.
Masivne betonske barijere podignute su oko Hamneijevog kovčega tokom početnih ceremonija, što odražava povećanu zabrinutost zbog kontrole mase.
Iransko liderstvo predstavlja ceremonije kao izraz kontinuiteta i otpornosti posle petonedeljnog sukoba s Izraelom i SAD koji je počeo napadom 28. februara kada je Hamneiji ubijen.
Zvaničnici su više puta prikazivali odziv kao izraz nacionalnog jedinstva uprkos ratu, kao i posle masovnih antivladinih protesta na početku godine koji su brutalno ugušeni.
Pažnja je usmerena na Hamneijevog naslednika, njegovog drugog sina, Modžtabu Hamneija, koji se još nije pojavio u javnosti otkako je imenovan za vrhovnog vođu i koji je navodno ranjen je u napadima u kojima je poginuo njegov otac.
U međuvremenu nisu objavljeni poznati audio ili video snimci s njim, što dovodi u pitanje njegovo zdravlje i sposobnost da obavlja svoje dužnosti vrhovnog vođe. Trojica ostalih Hamneijevih sinova, koji su takođe biti van javnosti od izbijanja rata, prisustvovali su sahrani.
Takođe je značajno prisustvo vrhovnog komandanta Islamske revolucionarne garde (IRGC) Ahmada Vahidija, koji se ponovo pojavio u javnosti prvi put posle više meseci kada je odao počast Hamneijevom kovčegu 3. jula.
On se držao po strani od početka sukoba usled zabrinutosti da bi visoki iranski komandanti mogli biti meta atentata. Esmail Kani, retko viđeni šef Kuds snaga IRGC-a, koje nadgledaju iransku vojsku i tajne operacije u inostranstvu, takođe se pojavio 6. jula.
Međutim, nijedan od preživelih bivših iranskih predsednika, od kojih je nekoliko imalo zategnute odnose s Alijem Hamneijem, nije viđen na ceremoniji.
Delegacije Hamasa i Hezbolaha su takođe prisustvovale, što je istaklo dugogodišnje veze Teherana s naoružanim grupama na Bliskom istoku.
SAD i Evropska unija smatraju Hamas terorističkom organizacijom. Vašington je takođe označio Hezbolah kao terorističku organizaciju, dok je njegovo vojno krilo na crnoj listi Evropske unije.