Jake mere bezbednosti i ograničenja vazdušnog prostora obeležavaju početak pogrebne povorke za Hamneija
Iranske vlasti uvele su opsežne mere bezbednosti širom Teherana, uključujući zatvaranje vazdušnog prostora iznad prestonice u ponedeljak, kada je krenula pogrebna povorka u okviru javnog ispraćaja preminulog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija
Očekuje se da će povorka kroz Teheran trajati do 12 sati pre daljih ceremonija u Komu i svetim šiitskim gradovima u Iraku, posle čega će Hamneiji biti sahranjen u Mešhedu 9. jula. Privremena, lokalizovana ograničenja letova takođe će biti na snazi od 7. jula do sahrane dva dana kasnije.
Zvaničnici se pripremaju za mase kao na sahrani ajatolaha Ruholaha Homeinija 1989. godine, a državni mediji su prikazali veliki broj okupljenih kako prate Hamneijev kovčeg kroz prestonicu pošto je kovčeg dva dana bio u molitvenom kompleksu Velika Mosala u Teheranu.
Organizatori su takođe izgledali odlučni da izbegnu ponavljanje smrtonosne gužve koja je obeležila Homeinijevu sahranu, kada je u naletima mase poginulo više od 10 ljudi, a povređeno više od 10.000.
Masivne betonske barijere podignute su oko Hamneijevog kovčega tokom početnih ceremonija, što odražava povećanu zabrinutost zbog kontrole mase.
Iransko liderstvo predstavlja ceremonije kao izraz kontinuiteta i otpornosti posle petonedeljnog sukoba s Izraelom i SAD koji je počeo napadom 28. februara kada je Hamneiji ubijen.
Zvaničnici su više puta prikazivali odziv kao izraz nacionalnog jedinstva uprkos ratu, kao i posle masovnih antivladinih protesta na početku godine koji su brutalno ugušeni.
Pažnja je usmerena na Hamneijevog naslednika, njegovog drugog sina, Modžtabu Hamneija, koji se još nije pojavio u javnosti otkako je imenovan za vrhovnog vođu i koji je navodno ranjen je u napadima u kojima je poginuo njegov otac.
U međuvremenu nisu objavljeni poznati audio ili video snimci s njim, što dovodi u pitanje njegovo zdravlje i sposobnost da obavlja svoje dužnosti vrhovnog vođe. Trojica ostalih Hamneijevih sinova, koji su takođe biti van javnosti od izbijanja rata, prisustvovali su sahrani.
Takođe je značajno prisustvo vrhovnog komandanta Islamske revolucionarne garde (IRGC) Ahmada Vahidija, koji se ponovo pojavio u javnosti prvi put posle više meseci kada je odao počast Hamneijevom kovčegu 3. jula.
On se držao po strani od početka sukoba usled zabrinutosti da bi visoki iranski komandanti mogli biti meta atentata. Esmail Kani, retko viđeni šef Kuds snaga IRGC-a, koje nadgledaju iransku vojsku i tajne operacije u inostranstvu, takođe se pojavio 6. jula.
Međutim, nijedan od preživelih bivših iranskih predsednika, od kojih je nekoliko imalo zategnute odnose s Alijem Hamneijem, nije viđen na ceremoniji.
Delegacije Hamasa i Hezbolaha su takođe prisustvovale, što je istaklo dugogodišnje veze Teherana s naoružanim grupama na Bliskom istoku.
SAD i Evropska unija smatraju Hamas terorističkom organizacijom. Vašington je takođe označio Hezbolah kao terorističku organizaciju, dok je njegovo vojno krilo na crnoj listi Evropske unije.
Izvori: AFP i dpa
Tramp će na samitu NATO-a razgovarati o pomorskoj bezbednosti u vezi s Iranom; SAD očekuju da će saveznici pojačati ulogu na Bliskom istoku
Američki predsednik Donald Tramp iskoristiće ovogodišnji samit NATO-a u Turskoj da razgovara o bezbednosnim izazovima na Bliskom istoku, uključujući zaštitu pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz i angažovanje sa novim rukovodstvom Sirije, dok će istovremeno vršiti pritisak na saveznike da prošire svoje vojne kapacitete, rekli su visoki američki zvaničnici u nedelju.
Zvaničnici su rekli da će Tramp održati bilateralne sastanke s turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoanom i sirijskim predsednikom Ahmedom el Šaraom na marginama samita u Ankari, ističući sve veći diplomatski angažman Vašingtona s Damaskom posle političkih promena u Siriji.
Prema rečima zvaničnika, očekuje se da će bezbednost Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi otprilike petina globalnog izvoza nafte, biti ključna tema tokom samita s obzirom na tenzije koje uključuju Iran i strateški značaj regiona.
Visoki zvaničnik je rekao da je nekoliko saveznika NATO-a već naznačilo spremnost da doprinese naporima za pomorsku bezbednost, ali je rekao da mnogi i dalje nemaju dovoljno pomorska resursa za značajnu operaciju.
"Mnogo saveznika je podiglo ruku i ponudilo učešće sa svojim kapacitetima, ali... mnogi od njih nemaju potrebne brodove ili sredstva da doprinesu značajnom naporu na moru", rekao je zvaničnik.
Te izjave sugerišu da američka administracija želi da evropski saveznici preuzmu veću ulogu u zaštiti kritičnih morskih puteva u Zalivu, dok SAD usmeravaju resurse na šire globalne bezbednosne prioritete.
Bela kuća je saopštila da će Tramp nastaviti da poziva članice NATO-a da povećaju izdavanja na odbranu i ojačaju vojne kapacitete, tvrdeći da bi sposobniji saveznici bili u boljoj poziciji da doprinesu operacijama koje se kreću od evropske bezbednosti do pomorskih misija u strateški važnim regionima kao što je Zaliv.
OPEK+ dogovorio povećanje proizvodnje posle postepenog otvaranja Ormuskog moreuza
Organizacija zemalja proizvodnja nafte (OPEK+) saglasila se da dodatno poveća ciljanu proizvodnju počev od avgusta u nastojanju da poveća svetske zalihe dok cene nafte padaju usled postepenog ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.
OPEK+ je na sastanku u nedelju dogovorio da poveća kvote za 188.000 barela dnevno, pored sličnih povećanja koja su već utvrđena za jun i jul.
Ministri iz Saudijske Arabije, Rusije, Iraka, Kuvajta, Kazahstana, Alžira i Omana održali su virtuelne razgovore i "odlučili da sprovedu prilagođavanje proizvodnje" počev od avgusta, navodi se u saopštenju OPEK-a.
Sedam ključnih članica OPEK+ povećalo je svoje proizvodne kvote od aprila do jula za skoro 800.000 barela dnevno.
Međutim, povećanje je dosad uglavnom bilo simbolično zbog rata SAD i Izraela s Iranom, koji je zatvorio moreuz za tankerski saobraćaj za neke ključne članice OPEK+, uključujući Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Irak.
Dnevna globalna potražnja za naftom je oko 100 miliona barela.
Izvori Reuters, AFP i dpa
Teheran navodi da je obnovljena pomorska trgovina između Irana i Katara
Iran i Katar obnovili su pomorsku trgovinu posle petomesečne obustave, javila je u nedelju Zvanična iranska novinska agencija IRNA.
Pozivajući se na iranskog trgovinskog atašea u Dohi, IRNA je navela da je katarska luka Al Ruvais ponovo otvorena za iransku robu.
IRNA je navela da luka ponovi prima iranski teret "posle skoro pet meseci", nakon, kako je navela, "kontinuiranih napora iranske ambasade u Dohi i koordinacije s nadležnim katarskim vlastima".
Novinska agencija nije pružila podatke o obimu trgovine ili teretu koji se prenosi duž rute.
Katar je bio meta Iranskog korpusa islamske revolucionarne garde tokom 12-dnevnog rata između Irana i Izraela 2025. godine i novijeg rata SAD i Izraela protiv Irana, koji je počeo u februaru.
Uprkos tome, Doha se kasnije pridružila Pakistanu u posredovanju za postizanje okvirnog sporazuma o prekidu vatre između Irana i SAD.