Cene nafte pale na nivo pre rata prvi put od početka sukoba
Cena sirove nafte Brent, globalnog repera za tržište nafte, pala je ispod nivoa na kojem se nalazila pre nego što su američki i izraelski vazdušni udari pokrenuli rat sa Iranom 28. februara.
Pad cena dolazi u trenutku kada sve veći broj brodova prolazi kroz Ormuski moreuz, ključno globalno pomorsko čvorište kroz koje je pre rata prolazilo oko 20 odsto svetskih zaliha nafte.
U jednom trenutku 25. juna, Brentom se trgovalo po ceni od 72,24 dolara po barelu. Prema podacima sajta Trading Economics, cena je 27. februara iznosila 73,48 dolara.
Cene nafte padaju tokom cele nedelje kako se saobraćaj kroz moreuz povećava, nakon okvirnog sporazuma SAD i Irana o okončanju sukoba.
Nivo pomorskog saobraćaja i dalje je daleko od onog pre rata, ali ga dodatno povećava operacija Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za evakuaciju brodova koji su ostali blokirani kada je Iran početkom marta zatvorio moreuz.
Podaci IMO-a od 25. juna pokazuju da je 23. juna kroz moreuz prošlo 13 plovila, narednog dana 32, a do podneva po lokalnom vremenu 25. juna još 12 plovila. Reč je samo o brodovima koji su izlazili iz moreuza u okviru operacije IMO-a.
Globalno snabdevanje naftom dodatno se povećalo nakon što su SAD ublažile sankcije koje se odnose na iransku naftu, čime su na tržište stigle dodatne količine koje ranije nisu bile legalno dostupne - iako su kineske rafinerije kupovale velike količine nafte transportovane brodovima iranske "flote iz senke".
Kompanija Kpler, koja se bavi analizom tržišta sirovina, zabeležila je 70 prolazaka kroz moreuz u oba smera 24. juna, što je najveći broj od 1. marta. Istog dana, kompanija za pomorsku analitiku Windward saopštila je da je saobraćaj kroz moreuz porastao za 48 odsto.
Američki Senat odbacio zakon koji bi ograničio Trampova ratna ovlašćenja u Iranu
Američki Senat glasao je 50 prema 47, uz jedan uzdržan glas, da blokira rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja je dan ranije usvojena i koja je ograničavala predsednikovo vođenje rata u Iranu.
Predsednik Donald Tramp je oštro kritikovao originalnu rezoluciju, navodeći da bi njeno usvajanje moglo oslabiti poziciju Vašingtona u pregovorima sa Iranom. Navodno se sukobio sa pojedinim republikanskim senatorima zbog njihove podrške rezoluciji pre nego što je novo glasanje održano.
Pohvalivši postupak republikanaca u novom glasanju na društvenim mrežama, napisao je: "Ovo glasanje je upozorenje Iranu."
Predlog zakona, koji je uglavnom simboličan, nije stavljen na dnevni red Senata. Dva glasanja odnose se na dve različite faze procesa razmatranja zakona ili rezolucije u Kongresu.
Originalna rezolucija, koja je prvo usvojena u Predstavničkom domu, zahtevala je da Trampova administracija povuče američke snage iz sukoba sa Iranom, osim ako Kongres izričito ne odobri tu akciju.
Iran zahteva odgovornost zbog "saučesništva" NATO-a sa SAD u ratu
Iransko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su izjave generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), koji je rekao da su SAD koristile neke od vojnih baza alijanse u Evropi tokom rata sa Iranom, "priznanje" njihovog "saučesništva" u sukobu, te zatražilo odgovornost.
Ruteove izjave, koje su usledile kao odgovor na kritike američkog predsednika Donalda Trampa zbog nedostatka saradnje NATO-a u vojnoj kampanji Vašingtona protiv Teherana, predstavljaju "priznanje aktivnog saučesništva organizacije u izvršenju vojne agresije protiv nezavisne zemlje", saopštilo je iransko ministarstvo.
Rute je rekao da su tokom rata, koji je počeo američko-izraelskim napadima na Iran 28. februara, evropske članice NATO-a u velikoj meri sarađivale sa Sjedinjenim Državama, i da je između 4.000 i 5.000 operativnih letova američke vojske izvršeno iz evropskih baza, uključujući i iz Italije.
Italijanski zvaničnici odbacili su tu tvrdnju, navodeći da su Sjedinjenim Državama dozvolili korišćenje svojih baza samo za logističke i pomoćne letove na osnovu bilateralnih obaveza prrema Vašingtonu, i da iz Italije nisu izvođene ofanzivne operacije.
Nekoliko evropskih saveznika SAD, uključujući Italiju i Španiju, eksplicitno se protivilo ratu, dok su drugi, poput Britanije, Nemačke i Francuske, zauzeli oprezniji stav i izbegli direktno uključivanje u rat, što je pitanje koje je snažno razljutilo Trampa.
Iran odbacuje predloženu rutu Omana kroz Ormuski moreuz
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je bezbedan prolazak brodova kroz Ormuski moreuz moguć samo putem rute koju je odredio Teheran i da je druga ruta, koja je objavljena bez konsultacija sa Iranom, neprihvatljiva i predstavlja bezbednosni rizik.
IRGC je naveo da će njihove snage rešiti situaciju sa plovilima koja pokušaju da prođu kroz ovaj ključni vodeni put bez koordinacije sa Iranom.
Dana 24. juna Oman je uveo privremenu rutu za brodove koji treba da prolaze kroz Ormuski moreuz.
Neki navodi ukazuju na "tihu" saradnju Sjedinjenih Država u usmeravanju određenog broja brodova ka toj ruti.
Iran je ranije odredio drugu rutu i proglasio je jedinim bezbednim prolazom kroz Ormuski moreuz.