Uprkos negiranjima Teherana, Trump tvrdi da je Iran pristao na 'najviši nivo' nuklearnih inspekcija
Uprkos poricanju Irana, američki predsjednik Donald Trump ponovio je tvrdnju da je Teheran pristao na trajne nuklearne inspekcije "najvišeg nivoa".
Trump je na platformi Truth Social naveo da je to uslov za nastavak pregovora, te da je zauzvrat pristao da ne nametne pomorsku blokadu Hormuškog moreuza.
Dodao je i da će zamrznuta iranska sredstva biti prebačena na kontrolisani račun isključivo za kupovinu hrane i medicinskih potrepština iz SAD-a.
Prethodno je potpredsjednik JD Vance izjavio da bi inspekcije mogle početi već ove sedmice.
S druge strane, iranski zvaničnici su oštro odbacili ove tvrdnje.
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei izjavio je da Iran ne planira dozvoliti Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) pristup bombardovanim postrojenjima (Fordow, Natanz i Isfahan), čiju je saradnju Teheran suspendovao nakon američko-izraelskih napada u ljeto 2025. godine.
Cijene kruha u Teheranu porasle za 100 posto uprkos uvjeravanjima vlade
Cijene kruha u Teheranu i obližnjem gradu Varaminu udvostručile su se, a neke osnovne vrste kruha porasle su i do 100 posto, prema iranskim novinskim agencijama ILNA i Mehr, kako prenosi Radio Farda Radija Slobodna Evropa. Povećanje je potvrdio Mohammad Javad Karami, vođa Radne grupe za brašno i kruh Iranske cehovske komore.
Nove cijene uvedene su putem sistema plaćanja pekara kasno uveče 22. juna, a uticale su na široko konzumirane vrste kruha, poput lavaša, barbarija i sangaka.
Ovaj potez uslijedio je nakon višemjesečnih izvjeđtaja o neslužbenom povećanju cijena kruha u nekoliko pokrajina. Nagli porast dolazi i pored toga što je ministar poljoprivrede Gholamreza Nuri Ghezeljeh samo dva dana ranije rekao da se povećanje cijena kruha ne razmatra, te da se vlada umjesto toga usredotočuje na reforme subvencija za kruh i podršku za bonove za hranu.
Promet transportnih brodova kroz Ormuski moreuz dostigao najviši nivo od početka rata
Promet brodova za prenos roba kroz Ormuski moreuz dostigao je najviši nivo od početka rata na Bliskom istoku, sa najmanje 36 brodova koji su prešli vodni put 22. juna, prema podacima kompanije za pomorsko praćenje Kpler.
Ova brojka predstavlja skoro trećinu normalnog saobraćaja za vrijeme mira kroz strateški prolaz, koji obično opslužuje oko petinu globalnog izvoza nafte i gasa. Očekuje se da će ukupan broj dodatno porasti kako se budu otkrila dodatna kretanja brodova.
Saobraćaj, uključujući tankere za naftu, brodove za tečni prirodni gas i brodove za suvi rasuti teret koji prevoze robu poput đubriva, povećao se otkako su Vašington i Teheran prošle nedelje potpisali memorandum o razumijevanju sa ciljem okončanja sukoba.
Prije sporazuma od 14. juna, manje od 10 robnih brodova dnevno je prolazilo kroz moreuz nakon što ga je Iran zatvorio 1. marta poslije američkih i izraelskih udara. Od 15. juna, prosječan dnevni broj prelazaka je porastao na 21.
Usred tekućih pregovora, glavni iranski pregovarač Mohamed Baker Kalibaf je rekao: "Ormuski moreuz se nikada neće vratiti u stanje prije rata i njime će upravljati Islamska Republika Iran, u skladu sa međunarodnim pravom".
Da li će Iran na kraju upravljati vitalnim plovnim putem ostaje jedno od ključnih pitanja u razgovorima zakazanim za naredna dva mjeseca.
Iran je 20. juna saopštio da je ponovo zatvorio moreuz kao odgovor na izraelske napade na Liban, dok su Sjedinjene Države 22. juna najavile privremeno ublažavanje sankcija kako bi se Iranu omogućilo da proizvodi, prodaje i isporučuje sirovu naftu i srodne proizvode do 21. avgusta.
Iran kaže da ne planira da dozvoli inspekcije bombardovanih nuklearnih lokacija
Iran kaže da nema planove da dozvoli inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da posjete nuklearna postrojenja oštećena u američkim i izraelskim napadima prošle godine, što je suprotno tvrdnjama potpredsjednika SAD JD Vancea.
Ovo demantovanje je uslijedilo u trenutku kada se diplomatija intenzivirala nakon memoranduma o razumijevanju između Teherana i Vašingtona, čiji je cilj bio okončanje rata koji je destabilizovao Bliski istok i pokrenuo 60-dnevni proces za rješavanje iranskog nuklearnog programa i ublažavanje sankcija.
Obraćajući se novinarima 23. juna, portparol Ministarstva inostranih poslova Esmail Bakaei je rekao: "Nismo imali sastanak sa generalnim direktorom IAEA, niti imamo planove da agencija inspektira iranska nuklearna postrojenja oštećena američkom i cionističkom vojnom agresijom".
Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Ali Bahreini, takođe je rekao da "nije donesena takva odluka" da se inspektorima dozvoli povratak u zemlju.
