Uživo SAD negirale je došlo do pomorskog sukoba s Iranom

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se 20. maja u Pekingu s kineskim liderom Xi Jinpingom na razgovorima fokusiranim na produbljivanje energetskih veza i zajednički nastup protiv, kako oba lidera ocjenjuju, globalnog poretka pod dominacijom Zapada.

Govoreći na početku sastanka u Velikoj dvorani naroda, Xi je rekao da Kina i Rusija treba da nastave da podržavaju međusobni "razvoj i revitalizaciju", dok je Putin ocijenio da su bilateralni odnosi na "neviđenom nivou" i istakao da Rusija ostaje "pouzdan snabdjevač energijom" usred rata u Iranu i zatvaranja Hormuškog moreuza, što je uticalo na globalne tokove i cijene nafte i gasa.

Samit dolazi u trenutku kada Rusija nastoji da obezbijedi nove dugoročne energetske sporazume s Kinom, uključujući napredak na dugo odlaganom gasovodu Snaga Sibira 2, projektu koji Moskva smatra ključnim za nadoknadu izgubljenih evropskih tržišta nakon invazije na Ukrajinu.

"Do sada je Kina odugovlačila, ali bi to moglo da se promijeni na ovom sastanku", rekao je Henrik Vahtmeister, istraživač u kineskom centru Švedskog instituta za međunarodne odnose, za Radio Slobodna Evropa. Pročitajte više OVDJE

Centralna komanda Sjedinjenih Država (CENTCOM), koja je zadužena za američke snage na Bliskom istoku, saopštila je da su američke snage preusmjerile 89 brodova od uvođenja pomorske blokade protiv Irana.

U objavi na mreži X od 19. maja, CENTCOM je naglasio da nastavlja da sprovodi blokadu, sprečavajući tok trgovine ka iranskim lukama i iz njih.

Sjedinjene Države su započele pomorsku blokadu iranskih luka 13. aprila, nakon što su direktni pregovori s Iranom u Pakistanu propali.

Ti razgovori održani su nekoliko dana nakon što je u Islamabadu uspostavljen prekid vatre. Dvije strane su potom razmijenile suprotstavljene prijedloge, ali pregovori nisu dali rezultat.

Od početka sukoba, iranska vlada je zatvorila Hormuški moreuz, što je izazvalo zabrinutost za energetsku bezbednost i pomorski transport u regionu.

Bill Cassidy, jedan od četvorice republikanskih senatora koji su sinoć podržali rezoluciju usmerenu na jačanje kongresnog nadzora nad vojnim akcijama SAD protiv Irana, ovako je objasnio zašto je glasao za tu meru.

Senator iz Luizijane je ranije glasao protiv sličnih inicijativa, ali je promijenio svoj stav nakon što je izgubio na republikanskim predizborima u svojoj saveznoj državi bez Trumpove podrške.

Dobro jutro. Počećemo današnji live blog kratkim pregledom dešavanja u Washingtonu dok smo bili odsutni:

Američki Senat je 19. maja glasao da unaprijedi rezoluciju koja ima za cilj ograničavanje ratnih ovlaštenja predsjednika Sjedinjenih Država, Donalda Trumpa, u vezi s Iranom, osim ako ne dobije odobrenje Kongresa.

Ovo je osmi put da su demokrate u Senatu pokušale progurati ovu mjeru - i uspjele su, jer su je podržala četiri republikanca, dok drugi nisu učestvovali u glasanju. Rezultat proceduralnog glasanja bio je 50 prema 47 u korist rezolucije.

Ovaj potez uslijedio je nakon ponovljenih naznaka Trumpa 18. i 19. maja da ozbiljno razmatra nove vojne udare na Iran.

Mjera i dalje mora biti odobrena u narednim glasanjima u Senatu i Predstavničkom domu, a čak i tada bi se mogla suočiti s predsjedničkim vetom.

Cilj joj je spriječiti Trumpa da naredi dodatne napade pozivajući se na Zakon o ratnim ovlaštenjima iz 1973. godine.

Taj zakon propisuje da predsjednik mora dobiti odobrenje Kongresa za angažovanje oružanih snaga u borbenim operacijama dužim od 60 dana.

Pristalice rezolucije tvrde da je taj rok već istekao, jer su američki i izraelski zračni napadi na Iran prvi put pokrenuti 28. februara.

Administracija Donalda Trumpa tvrdi, međutim, da su neprijateljstva već okončana zahvaljujući prekidu vatre koji je na snazi od 8. aprila.