Uživo Libanski lideri poručili Iranu da prestane da se meša u ratom razorenu zemlju

Kineski supertanker koji prevozi skoro dva miliona barela iračke sirove nafte pokušao je 13. maja da prođe kroz Hormuški moreuz, prema podacima o praćenju pomorskog saobraćaja Londonske berze (LSEG) i analitičke firme Kpler.

Brod Yuan Hua Hu prošao je pored iranskog ostrva Larak i kretao se ka jugu istočnom stranom strateškog plovnog puta, kroz koji inače prolazi oko 20 odsto svjetskih isporuka nafte.

Ako uspije, to bi bio treći zabilježeni prolazak kineskog tankera kroz Hormuški moreuz od početka američko-izraelskog rata s Iranom krajem februara.

Izvori su rekli agenciji Reuters da je Teheran ojačao svoj uticaj nad brodskim saobraćajem kroz moreuz sklapanjem aranžmana sa državama, uključujući Irak i Pakistan, kako bi olakšao izvoz nafte i tečnog prirodnog gasa.

Tanker - kojim upravlja ogranak kompanije COSCO Shipping Energy Transportation, a koji je iznajmila kompanija Unipec, trgovinski ogranak kineskog državnog naftnog giganta Sinopec – bio je zaglavljen u Persijskom zalivu još od marta.

Uz izveštavanje Reutersa

Iransko pravosuđe pogubilo je još jednog zatvorenika, Ehsana Afrashteha, pod optužbom za "špijunažu" u korist Izraela.

Zvanični medijski kanal pravosuđa, Mizan News, izvijestio je da je Afrashteh pogubljen rano 13. maja. U izvještaju se tvrdi da je "obučen od strane Mosada u Nepalu i da je prodavao osjetljive nacionalne informacije Izraelu".

Dio izvještaja, bez navođenja detalja, navodi i da je "radio kao sajber stručnjak u kompaniji povezanoj s vojnom institucijom".

Mizan tvrdi da je "po nalogu oficira Mosada Afrashteh pokušao da prenese različite informacije o kompaniji i njenim zaposlenima".

Dodaje se da su "identiteti i podaci o osoblju, hijerarhija i detaljna organizaciona struktura, kao i misije kompanije bili među informacijama koje je Afrashteh navodno pokušao proslijediti Mosadu".

Međutim, opširan izvještaj koji je objavio Mizan ne precizira kada je Afrashteh uhapšen niti kada mu je suđeno, te ne daje nikakve detalje o sudskom postupku.

Više organizacija i web stranica za ljudska prava navodi da je Afrashteh rođen 1993. godine. Prema tim navodima, bio je magistrirani inženjer građevinarstva koji je radio kao mrežni stručnjak, te je uhapšen početkom 2024. nakon povratka iz Turske.

Organizacija za ljudska prava HRANA također je izvijestila da je Afrashteh porijeklom iz Isfahana i da je ranije živio u Teheranu.

U izvještaju Mizana, pravosuđe tvrdi da je Afrashteh prošao različite obuke koje mu je pružio Mosad, uključujući "ličnu sigurnost, pisanje izvještaja i analizu informacija, tajno fotografiranje, uspostavljanje sigurnih komunikacionih sistema, enkripciju i metode prijenosa podataka, precizno označavanje meta i prikriveno slanje lokacijskih informacija, kao i aktivnosti na tržištima kriptovaluta, među ostalim".

Opisi aktivnosti optuženog, navodno zasnovani na njegovim "priznanjima i iskazima", uključuju i tvrdnju da je "tokom saradnje s Mosadom razmjenjivao najmanje četiri do pet e-mailova mjesečno, uz glasovne kontakte s obavještajnim oficirima Mosada, te da je između njih razmijenjeno više od 300 poruka".

Od američkih i izraelskih napada na Iran, Islamska Republika pojačala je provođenje smrtnih kazni, u nekim slučajevima izvršavajući više pogubljenja u jednom danu.

Prema zajedničkom izvještaju organizacije Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj i grupe Together Against the Death Penalty iz Pariza, objavljenom 13. aprila, Iran je u 2025. godini izvršio najmanje 1.639 pogubljenja.

U izvještaju se navodi da je to najveći godišnji broj pogubljenja u Iranu od 1989. godine.

Obavještajne procjene SAD, na koje se pozivaju američki mediji, ukazuju da Iran zadržava većinu svojih raketnih kapaciteta uprkos mjesecima sukoba s Izraelom i Sjedinjenim Državama.

The New York Times i The Washington Post izvijestili su da Teheran i dalje posjeduje oko 70 posto svog prijeratnog raketnog arsenala i mobilnih lansera, te da je ponovo uspostavio pristup približno tri četvrtine svojih podzemnih raketnih postrojenja, uključujući lokacije u blizini Hormuškog moreuza.

Ti izvještaji oštro su u suprotnosti s prikazom administracije Donalda Trumpa, koja Iran predstavlja kao uglavnom vojno poražen.

Američki predsjednik Donald Trump napao je ono što je nazvao "lažnim vijestima" koje sugerišu da Iran i dalje ima značajne vojne kapacitete.

U objavi na mreži Truth Social kasno 12. maja, rekao je da je takvo izvještavanje "virtuelna IZDAJA". Nije precizirao na koje izvještaje se odnosi.

Ovi izvještaji dolaze usred zastoja u pregovorima o okončanju sukoba i sve veće debate u Vašingtonu o troškovima rata.

Takođe 12. maja, ministar odbrane Pete Hegseth odbacio je tvrdnje da je sukob opasno iscrpio američke zalihe municije, naglašavajući: "Imamo dovoljno onoga što nam je potrebno."

Uz izvještavanje agencije dpa

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je kineski predsjednik bio "relativno dobar" po pitanju rata s Iranom, iako Vašingtonu nije potrebna njegova pomoć.

Obraćajući se novinarima uoči puta u Kinu, Trump je rekao: "Ne mislim da nam treba bilo kakva pomoć u vezi s Iranom. Pobijedićemo na ovaj ili onaj način. Pobijedićemo mirno ili na drugi način."

Takođe je rekao da bi trebalo da ima "dug razgovor" sa Xi Jinpingom o Iranu u Kini, dodajući da je kineski lider "prijatelj" i "neko s kim se dobro slažemo".

Trump će stići u Kinu uveče 13. maja i imaće dva dana razgovora i javnih nastupa sa Xijem 14-15. maja. Američki predsjednik je posljednji put posjetio tu zemlju 2017. godine.

Trump je odbacio najnoviju ponudu Irana za sporazum o okončanju rata, nazvavši je "potpuno neprihvatljivom" i "izuzetno slabom".

Posjeta američkog predsjednika Kini prvobitno je bila planirana za mart, ali je odložena zbog rata s Iranom.