Liban apeluje na SAD da pomognu u zaustavljanju izraelskih napada
Libanski predsednik Džozef Aun rekao je u ponedeljak da je tražio od SAD da izvrše pritisak na Izrael da poštuje primirje i obustavi napade na civilne kuće na jugu Libana.
Libanska vlada je saopštila da je 74 osobe ubijeno u izraelskim napadima od 9. maja.
Borbe između Izraela i Hezbolaha nastavljene su 2. marta nakon što je taj militantni pokret kojeg podržava Iran, pokrenuo napade na Izrael, što je ta organizacija opisala kao podršku Teheranu.
Hezbolah je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki deo juga Libana. SAD ga smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija stavila na crnu listu samo njegovo oružano krilo.
Iako je primirje između Izraela i Hezbolaha, dogovoreno uz posredovanje SAD, stupilo na snagu u novembru 2024. godine, neprijateljstva su se povremeno nastavljala, a na jugu Libana su prijavljeni izraelski udari i napadi Hezbolaha.
Teheran je saopštio da predlozi koje je predstavio Vašingtonu za okončanje šireg sukoba takođe uključuju okončanje izraelskih napada na libansku teritoriju. Američki predsednik Donald Tramp je opisao predlog kao "potpuno neprihvatljiv".
Prema podacima libanske vlade, 2.869 ljudi je ubijeno u izraelskim napadima od nastavka borbi u martu.
Velika Britanija sankcioniše nekoliko pojedinaca i entiteta zbog veza s Iranom
Britanska vlada u ponedeljak je saopštila da je sankcionisala 12 pojedinaca i entiteta povezanih s Iranom, optužujući ih za umešanost u "neprijateljske aktivnosti, uključujući planiranje napada i pružanje finansijskih usluga grupama koje žele da destabilizuju Veliku Britaniju i druge zemlje".
Rojters je izvestio da su sankcionisani optuženi za učešće u neprijateljskom delovanju protiv Velike Britanije i nekoliko drugih zemalja.
Nove sankcije uključuju zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza.
Sankcije u uvedene i članovima i saradnicima, kako je navela britanska vlada, "Zindašti kriminalne mreže".
Poslednjih meseci spekulisalo se o mogućoj podršci Irana antisemitskim napadima u Velikoj Britaniji.
Islamistička grupa za koju se sumnja za veze s Iranom, Harakat Ašab al-Jamin al-Islamija, preuzela je odgovornost za neke napade u Velikoj Britaniji, kao i za slične incidente u nekoliko evropskih zemalja.
Iran: Nestašica vode pogađa 35 miliona ljudi
Portparol iranskog sektora za vodu saopštio je da se 35 miliona ljudi u zemlji suočava s nestašicom vode.
Govoreći o trenutnoj situaciji u snabdijevanju vodom, Issa Bozorgzadeh rekao je na konferenciji za novinare 11. maja da se "oko 35 miliona ljudi suočava s problemom nestašice vode", te da je potrebno nastaviti štednju kako bi se stanje prevazišlo.
Ukazujući na regionalne razlike u padavinama, naveo je da je njihova raspodjela veoma neujednačena. Dok su obilne padavine zabilježene u provincijama poput Bušehra, Hormozgana, Ilama i Kermana, u Teheranu, Komu, Jazdu, Markaziju i Isfahanu padavine su bile znatno slabije.
Bozorgzadeh je dodao da 11 provincija i dalje bilježi manje padavine od prosjeka te da se "ni na koji način ne može reći da je zemlja ušla u vlažan period".
Tokom posljednjih decenija Iran se suočava s dugotrajnom sušom, prekomjernim iskorištavanjem podzemnih voda i lošim upravljanjem resursima, što je dovelo do sve izraženije krize snabdijevanja vodom u mnogim velikim gradovima.
Portparol nije govorio o mogućim ekološkim posljedicama rata između SAD-a i Izraela s Iranom niti o napadima na iransku infrastrukturu.
Peking odbacuje američke sankcije povezane s Iranom uoči samita Trump-Xi
Kina se protivi uključivanju kineskih i hongkonških entiteta u najnoviji krug američkih sankcija usmjerenih na kompanije povezane s iranskim režimom, dok se predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump sprema za put u Kinu i susret s kineskim liderom Xi Jinpingom, prvi put od 2017. godine.
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun rekao je 11. maja novinarima da Peking "uvijek zahtijeva od kineskih kompanija da posluju u skladu sa zakonima i propisima", dodajući da će Kina "čvrsto štititi legitimna prava i interese kineskih kompanija".
Američko Ministarstvo finansija uvelo je 8. maja sankcije protiv 10 pojedinaca i kompanija zbog "omogućavanja napora iranske vojske da osigura oružje", kao i sirovina s vojnom primjenom. Među njima su jedan kineski državljanin i sedam kineskih kompanija.
Washington i Teheran razmijenili su prijedloge za prekid vatre, ali još nisu postigli napredak u pregovorima, dok je Trump odgovor Irana na američki prijedlog nazvao "potpuno neprihvatljivim".
Sankcije su uvedene u trenutku kada Trump putuje u Kinu na važnu posjetu koja će uključivati šire strateške razgovore - od trgovine do rata s Iranom. Očekuje se da će američki predsjednik stići 13. maja, dok su razgovori planirani za 14. i 15. maj.
Visoki američki zvaničnik rekao je za Reuters 11. maja da će Trump i Xi vjerovatno razgovarati o podršci Pekinga Iranu i Rusiji tokom samita.