Uživo Iranski mediji tvrde da je Teheran odgovorio na američki prijedlog za mir

Francuska brodarska grupa CMA CGM saopštila je da je jedan od njenih brodova napadnut dok je prolazio kroz Hormuški moreuz, što ukazuje na stalne rizike za komercijalni pomorski saobraćaj usred sukoba s Iranom.

"CMA CGM San Antonio bio je meta napada… što je dovelo do povreda među članovima posade i oštećenja broda", saopštila je kompanija, dodajući da su povrijeđeni evakuisani s broda koji plovi pod malteškom zastavom radi liječenja.

Incident, koji se dogodio 5. maja, uslijedio je u trenutku kada je predsjednik SAD-a Donald Trump rekao da će pauzirati pomorsku eskort operaciju u moreuzu, navodeći "veliki napredak" ka postizanju sporazuma s Iranom.

CMA CGM je saopštio i da je ranije prijavio upozoravajuće hice prema jednom od svojih brodova. Takođe je naveo da je 14 njegovih brodova ostalo blokirano u Zalivu na početku rata.

Hormuški moreuz, ključna arterija za globalne tokove energije, suočio se s blokadom stotina plovila, jer sukob remeti oko petine svjetske trgovine naftom.

Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a.

Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je da će operacija nazvana "Projekat Sloboda", za navođenje brodova kroz Hormuški moreuz, biti "pauzirana na kratko vrijeme" nakon postizanja "velikog napretka... ka potpunom i konačnom sporazumu s predstavnicima Irana".

U objavi na društvenoj mreži Truth Social 6. maja, Trump je rekao da je odluka donesena na zahtjev Pakistana, koji posreduje u razgovorima između SAD-a i Irana, "kako bi se vidjelo da li sporazum može biti finalizovan i potpisan". Međutim, američka blokada iranskih luka ostaće na snazi.

SAD su pokrenule takozvani Projekat Sloboda, kako bi obnovile komercijalni saobraćaj kroz Hormuški moreuz koji je Iran obustavio, ostavljajući hiljade brodova blokiranima na obje strane moreuza sedmicama i utičući na globalnu ekonomiju.

Iran je blokirao tranzit kroz ovaj ključni plovni put, prijeteći da će ciljati svaki brod koji pokuša proći bez njegove saglasnosti, kao odgovor na američko-izraelsku vojnu kampanju protiv njega, pokrenutu 28. februara.

Trumpova objava uslijedila je nakon konferencije za novinare američkog državnog sekretara Marca Rubija, na kojoj je saopštio da je američka vojna kampanja protiv Irana, nazvana "Epski bijes", završena.

Iran je negirao da je izveo bilo kakve napade na Ujedinjene Arapske Emirate, upozorivši istovremeno da bi na svaki napad pokrenut sa teritorije UAE odgovorio "razornim i bolnim udarom".

U saopštenju objavljenom 5. maja, Komanda Khatam al-Anbiya, koja koordiniše oružane snage Islamske Republike, navela je da oružane snage Irana posljednjih dana "nisu izvele nikakve raketne ili dronske operacije protiv UAE", dodajući da bi, "da je bilo kakve akcije, ona bila jasno i odlučno saopštena".

U saopštenju se UAE optužuju da su postali "jedna od glavnih američkih i cionističkih baza", uz upozorenje da će Iran, "ukoliko se s teritorije UAE preduzme bilo kakva akcija protiv naših ostrva, luka ili obala, odgovoriti razornim i bolnim udarom".

Ministarstvo odbrane UAE saopštilo je da je zemlja bila meta iranskih raketnih i dronskih napada 4. i 5. maja.

Prema navodima vlasti UAE, tokom napada 4. maja izbio je požar u naftnom industrijskom kompleksu u Fujairahu, a tri indijska državljanina zadobila su lakše povrede.

Ministarstvo spoljnih poslova UAE saopštilo je da ta zemlja zadržava pravo da odgovori na iranske napade.

Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da je Vašington predložio nacrt rezolucije Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija s ciljem obezbjeđivanja Hormuškog moreuza, optuživši Iran da ugrožava globalnu trgovinu.

U saopštenju objavljenom 5. maja, Rubio je rekao da Iran "nastavlja da drži svjetsku ekonomiju kao taoca" putem prijetnji plovidbi, postavljanja morskih mina i pokušaja nametanja prolaznih taksi.

Nacrt rezolucije, koji podržavaju partneri Sjedinjenih Američkih Država iz Persijskog zaliva, zahtijevao bi od Irana da "obustavi napade, miniranje i naplatu prolaza", da objavi lokacije postavljenih mina, te da podrži uspostavljanje humanitarnog koridora.

Sjedinjene Američke Države očekuju da će se o toj mjeri glasati "u narednim danima", naveo je Rubio u saopštenju.