Trump poručuje da će sporazum s Iranom biti 'odličan', Teheran tvrdi da ništa nije 'blizu'

Pentagon je objavio planove za povlačenje približno 5.000 američkih vojnika iz Nemačke tokom narednih 6-12 meseci, usred tenzija između predsednika Donalda Trampa i nemačkog kancelara Fridriha Merca oko rata s Iranom.

Tramp je poslednjih dana u sukobu s Mercom nakon što je nemački kancelar rekao da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o okončanju rata.

Kao odgovor, u objavi na svojoj platformi TruthSocial, Tramp je 30. aprila rekao da bi Merc trebalo da "posveti više vremena okončanju rata Rusija/Ukrajina" i "manje vremena mešanju u one koji se rešavaju iranske nuklearne pretnje".

SAD održavaju značajno vojno prisustvo u Nemačkoj, s više od 36.000 aktivnih vojnika stacioniranih u bazama širom zemlje od decembra 2025.

Portparol Pentagona Šon Parnel u saopštenju je potvrdio da je direktivu izdao ministar odbrane Pit Hegset.

"Ova odluka dolazi nakon temeljnog pregleda raspoređenosti snaga Ministarstva u Evropi i predstavlja priznanje zahteva i uslova na terenu", rekao je Parnel.

"Očekujemo da će povlačenje biti završeno u narednih šest do dvanaest meseci", dodao je on.

Američki predsednik Donald Tramp rekao je u petak da SAD neće "prerano" prekinuti sukob sa Iranom da bi se opet u u budućnosti suočile s novim teškoćama, nekoliko sati pošto je rekao da "nije zadovoljan" novim mirovnim predlogom koji je Teheran ponudio preko pakistanskih posrednika.

"Nećemo rano otići i dozvoliti da se problem pojavi za tri godine", rekao je Tramp na skupu u penzionerskom domu na Floridi, dodajući da Teheran "ne izlazi s vrstom dogovora kakav moramo da imamo".

Tramp je ranije insistirao da Teheran traži mirovni sporazum, ali da to nije dovoljno dobro za njega.

"Oni žele da postignu dogovor, ali ja nisam zadovoljan njime", rekao je Tramp novinarima ispred Bele kuće.

Predsednik je rekao da Teheran traži mirovni sporazum "jer nema više vojsku", posle američko-izraelske vojne kampanje protiv Irana koja je počela 28. februara i obustavljena stupanjem na snagu primirja između SAD i Irana 8. aprila.

"Imaju ogroman problem da se slože među sobom u Iranu. Rukovodstvo je veoma razjedinjeno... Svi žele da postignu dogovor, ali su svi zbrčkani", rekao je Tramp.

"Da li želimo da krenemo i samo ih raznesemo i zauvek dokrajčimo – ili želimo da pokušamo da postignemo dogovor“, rekao je predsednik SAD, dodajući da bi "na ljudskoj osnovi" više voleo da izbegne prvu opciju.

Dok iransko Ministarstvo spoljnih poslova izgleda nastavlja diplomatske napore da pregovara sa Vašingtonom o ključnim pitanjima sukoba, sveštenici i poslanici s tvrde linije javno su se usprotivili bilo kakvim većim ustupcima.

Zakon o ratnim ovlašćenjima

Pored toga, usred političkog pritiska da se od Kongresa traži odobrenje za nastavak rata, Tramp je insistirao da prekid vatre objavljen prošlog meseca znači da su neprijateljstva zvanično "prekinuta", što uklanja potrebu za daljim odobrenjem Kongresa.

Tramp je to naveo u pismu članovima Kongresa u petak – što je bio rok za izlaganje Kongresu povodom rata – navodeći da nije bilo razmene vatre s iranskim snagama od prekida vatre 7. aprila.

"Neprijateljstva koja su počela 28. februara 2026. godine su prekinuta", rekao je Tramp.

"Imamo prekid vatre, tako da vam to daje dodatno vreme", dodao je Tramp.

U pitanju je Rezolucija o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine. Prema njenim odredbama, predsednik SAD može da vodi vojnu akciju samo 60 dana pre nego što je okonča, a zatim traži od Kongresa ovlašćenje za nastavak.

Demokrate u Kongresu su osporili Trampovu tvrdnju da prekid vatre resetuje rok od 60 dana.

"Uprkos lažnim tvrdnjama administracije, prekid vatre ne pauzira niti prekida odbrojavanje ratnih ovlašćenja", navodi se u saopštenju vodećih demokratskih članova Predstavničkog doma.

"Neprijateljstva nisu prestala; obe strane sprovode pomorske blokade vojnom silom. Od prvog dana, ovo je bio neovlašćeni rat po izboru zasnovan na očigledno lažnoj pretpostavci o neposrednoj iranskoj pretnji i od danas, 60 dana kasnije, još nema odobrenja Kongresa za rat predsednika Trampa", dodaje se u saopštenju.

Američka mornarica intenzivira upotrebu vještačke inteligencije za otkrivanje pomorskih mina u Hormuškom moreuzu, prenosi Reuters.

Ugovor, vrijedan do 100 miliona dolara, dodijeljen je kompaniji Domino Data Lab iz San Francisca, a cilj mu je da ubrza sposobnost mornarice da otkriva i reaguje na podvodne eksplozivne naprave u spornim pomorskim područjima.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da američka mornarica već uklanja iranske mine iz Hormuškog moreuza, upozoravajući da bi poremećaji u tom plovnom putu, kojim prolazi veliki dio svjetskih isporuka nafte, mogli ugroziti globalnu ekonomiju. Iako je nakon višesedmičnih sukoba između Sjedinjenih Država i Irana postignuto krhko primirje, čišćenje mina moglo bi potrajati mjesecima.

Novi program proširuje ulogu kompanije Domino Data Lab u mornaričkom projektu AMMO (Accelerated Machine Learning for Maritime Operations – Ubrzano mašinsko učenje za pomorske operacije), čiji je cilj unapređenje otkrivanja podvodnih mina pomoću analize sonarnih i vizuelnih snimaka zasnovane na vještačkoj inteligenciji.

Prema navodima Reutersa, sistem omogućava mornarici da trenira, testira i raspoređuje modele mašinskog učenja za bespilotna podvodna vozila (UUV), uz praćenje njihovih performansi i ispravljanje grešaka u realnom vremenu.

"Lov na mine je ranije bio posao za brodove", rekao je za Reuters operativni direktor Domino Data Laba Thomas Robinson. "Sada postaje posao za vještačku inteligenciju."

Ugovor je dio širih napora da se ubrza primjena vještačke inteligencije u vojnom sektoru. Prije pokretanja ovog programa, ažuriranje sistema za otkrivanje novih ili nepoznatih mina moglo je trajati i do šest mjeseci. Iz Domino Data Laba navode da je taj proces sada skraćen na svega nekoliko dana.

Iran je Pakistanu, koji posreduje u razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, predao novi prijedlog za pregovore.

Iranska državna novinska agencija IRNA saopštila je da je Islamska Republika u večernjim satima 30. aprila dostavila tekst najnovijeg prijedloga, kao dio napora da se okonča aktuelni sukob i unaprijede diplomatski razgovori s Washingtonom.

Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je u televizijskom intervjuu da su "prekid rata i trajni mir" i dalje glavni prioriteti Teherana u bilo kakvom angažmanu sa Sjedinjenim Državama.

Dok Ministarstvo vanjskih poslova nastavlja diplomatske napore, konzervativni klerici i pojedini poslanici javno se protive ustupcima po ključnim pitanjima, posebno kada je riječ o Hormuškom moreuzu. Visoki poslanik Mahmud Nabavian opisao je taj plovni put kao jednu od tri "crvene linije", zajedno s obogaćivanjem uranijuma i uklanjanjem obogaćenog materijala, koje ne bi smjele biti uključene u bilo kakav sporazum.

IRNA nije iznijela detalje prijedloga. Međutim, prema pisanju lista The Guardian, plan se navodno fokusira na prekid neprijateljstava i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, dok bi detaljni pregovori o iranskom nuklearnom programu bili odgođeni za kasniju fazu.

Ovaj potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbacio prethodni iranski prijedlog, kojim se tražio prekid sukoba i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza bez povezivanja tog pitanja s nuklearnim pregovorima. Iranski zvaničnici su potom saopštili da će dostaviti revidirani tekst.

Ranije ove sedmice Trump je pozvao Teheran da "postupi mudro što je prije moguće" i potpiše sporazum. Američki zvaničnici poručili su da vojne opcije ostaju na stolu ukoliko dogovor ne bude postignut, dok je Izrael takođe nagovijestio da bi podržao nove udara ako se iranski nuklearni program nastavi bez ograničenja.