Iran Pakistanu predao novi pregovarački prijedlog
Iran je Pakistanu, koji posreduje u razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, predao novi prijedlog za pregovore.
Iranska državna novinska agencija IRNA saopštila je da je Islamska Republika u večernjim satima 30. aprila dostavila tekst najnovijeg prijedloga, kao dio napora da se okonča aktuelni sukob i unaprijede diplomatski razgovori s Washingtonom.
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je u televizijskom intervjuu da su "prekid rata i trajni mir" i dalje glavni prioriteti Teherana u bilo kakvom angažmanu sa Sjedinjenim Državama.
Dok Ministarstvo vanjskih poslova nastavlja diplomatske napore, konzervativni klerici i pojedini poslanici javno se protive ustupcima po ključnim pitanjima, posebno kada je riječ o Hormuškom moreuzu. Visoki poslanik Mahmud Nabavian opisao je taj plovni put kao jednu od tri "crvene linije", zajedno s obogaćivanjem uranijuma i uklanjanjem obogaćenog materijala, koje ne bi smjele biti uključene u bilo kakav sporazum.
IRNA nije iznijela detalje prijedloga. Međutim, prema pisanju lista The Guardian, plan se navodno fokusira na prekid neprijateljstava i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, dok bi detaljni pregovori o iranskom nuklearnom programu bili odgođeni za kasniju fazu.
Ovaj potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbacio prethodni iranski prijedlog, kojim se tražio prekid sukoba i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza bez povezivanja tog pitanja s nuklearnim pregovorima. Iranski zvaničnici su potom saopštili da će dostaviti revidirani tekst.
Ranije ove sedmice Trump je pozvao Teheran da "postupi mudro što je prije moguće" i potpiše sporazum. Američki zvaničnici poručili su da vojne opcije ostaju na stolu ukoliko dogovor ne bude postignut, dok je Izrael takođe nagovijestio da bi podržao nove udara ako se iranski nuklearni program nastavi bez ograničenja.
Iran pogubio 21-godišnjeg šampiona karatea zbog učešća u januarskim protestima
Iran je, prema navodima organizacija za ljudska prava, pogubio 21-godišnjeg demonstranta uhapšenog tokom protesta početkom godine.
Zvanična novinska agencija iranskog pravosuđa Mizan saopštila je da je Sasan Azadvar, šampion u karateu, pogubljen 30. aprila nakon što je osuđen za "moharebeh" (neprijateljstvo prema Bogu) zbog učešća u protestima u centralnom gradu Isfahanu.
Prema navodima Mizana, Azadvar je optužen da je napao policiju, oštetio i pokušao da zapali vozilo bezbjednosnih snaga, kao i da je podsticao nerede tokom januarskih protesta.
Organizacija Iran Human Rights, sa sjedištem u Norveškoj, saopštila je da je Azadvar pogubljen u centralnom zatvoru u Isfahanu.
Ta organizacija navodi da se presuda djelimično zasnivala na iznuđenim priznanjima i da je porodica mladića nekoliko dana prije pogubljenja pozvana na posljednji susret s njim.
Radio Slobodna Evropa (RSE) ne može nezavisno da potvrdi detalje Azadvarovog suđenja niti informaciju o pogubljenju.
Prema podacima organizacije Iran Human Rights, Azadvar je deseti demonstrant pogubljen u vezi s protestima koji su započeli u decembru 2025. godine i nastavili se tokom januara.
Najmanje 43 osobe i dalje su u opasnosti od pogubljenja, uključujući dvije žene i troje ljudi koji su u trenutku hapšenja bili mlađi od 18 godina, navodi se u saopštenju te organizacije.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da su iranske vlasti intenzivirale primjenu smrtne kazne nakon masovnih protesta širom zemlje i da pogubljenja koriste kao sredstvo zastrašivanja društva.
Zvaničnik UAE odbacio mogućnost iranske kontrole Hormuškog moreuza
Diplomatski savjetnik Ujedinjenih Arapskih Emirata Anwar Gargash odbacio je mogućnost da Iran preuzme kontrolu nad Hormuškim moreuzom, poručivši da bezbjednost plovidbe u toj oblasti mora biti garantovana međunarodnim pravom i kolektivnom voljom međunarodne zajednice.
U objavi na mreži X 1. maja, Gargash je naveo da će "kolektivna međunarodna volja i odredbe međunarodnog prava biti glavni garant slobode plovidbe kroz ovaj vitalni prolaz, u interesu stabilnosti regiona i globalne ekonomije u postratnoj fazi".
On je dodao da se "nijedan jednostrani aranžman Irana ne može smatrati pouzdanim nakon njegove izdajničke agresije na sve susjede".
Iranski zvaničnici su posljednjih dana više puta ponovili namjeru Teherana da uspostavi kontrolu nad Hormuškim moreuzom.
Hormuški moreuz predstavlja jedan od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza. Gotovo sav izvoz tečnog prirodnog gasa UAE-a, kao i većina izvoza sirove nafte, tradicionalno prolazi kroz taj moreuz. Prema podacima o transportu energije, oko 12–13 posto nafte koja prolazi ovim pravcem potiče iz UAE.
Iran je u međuvremenu faktički zatvorio Hormuški moreuz za većinu međunarodnog pomorskog saobraćaja, dok američka mornarica zaustavlja iranske brodove koji pokušavaju da uđu u iranske luke ili da ih napuste.
Zalivske države sve češće pozivaju na uspostavljanje međunarodno podržanih aranžmana za zaštitu pomorske bezbjednosti, uz upozorenje da svaka jednostrana kontrola ili ometanje plovidbe od strane pojedinačnog regionalnog aktera predstavlja prijetnju globalnoj energetskoj stabilnosti.
Gargashove izjave dolaze u kontekstu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 2817, usvojene u martu uz podršku 136 zemalja, kojom su osuđene prijetnje zatvaranjem Hormuškog moreuza i potvrđeno da ometanje slobode plovidbe tim plovnim putem predstavlja prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti.
Pravni spor u SAD zbog roka iz Zakona o ratnim ovlaštenjima nakon primirja s Iranom
Privremeni prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana otvorio je veliki pravni spor u Washingtonu, jer se približava ključni rok iz američkog Zakona o ratnim ovlaštenjima (War Powers Resolution).
Kako prenosi Reuters, administracija predsjednika Donalda Trumpa smatra da višesedmični prekid borbi znači da sukob više ne potpada pod kategoriju "aktivnih neprijateljstava", što bi, prema njihovom tumačenju, zaustavilo odbrojavanje roka predviđenog Zakonom.
Prema tom zakonu, američki predsjednik dužan je zatražiti odobrenje Kongresa nakon 60 dana vojne akcije. Sukob je počeo 28. februara američkim i izraelskim zračnim udarima na Iran, nakon čega je uslijedio odgovor Teherana.
Iako se primirje u velikoj mjeri poštuje, demokrati u Kongresu tvrde da privremeni prekid vatre ne može zaustaviti zakonski rok i da administracija nema pravo "pauzirati" primjenu Zakona zbog primirja.
Bijela kuća, međutim, insistira da odsustvo kontinuiranih borbi znači da sat više ne otkucava, čime se smanjuje potreba za hitnim djelovanjem Kongresa.
S obzirom na to da republikanci imaju tijesnu većinu u oba doma Kongresa, ne očekuje se da će neko glasanje ili rezolucija biti usvojeni prije isteka zakonskog roka.