CENTCOM: SAD dosegle 'značajnu prekretnicu' u pomorskoj blokadi
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su Sjedinjene Države 29. aprila dosegle "značajnu prekretnicu" u okviru pomorske blokade iranskih luka.
Američke snage preusmjerile su "42. komercijalni brod koji je pokušao da prekrši blokadu", naveo je komandant CENTCOM-a, admiral Brad Cooper, u objavi na mreži X. "Trenutno je blokiran 41 tanker koji prevozi ukupno 69 miliona barela nafte, koje iranski režim ne može da proda."
"Riječ je o procijenjenih više od šest milijardi dolara od kojih iransko rukovodstvo ne može da ima finansijsku korist", dodao je Cooper, ocijenivši blokadu – koja je na snazi od 13. aprila – kao "izuzetno efikasnu".
Pentagon: Rat SAD-a s Iranom do sada koštao 25 milijardi dolara
Visoki zvaničnik američkog Ministarstva odbrane saopštio je da je cijena rata Sjedinjenih Država s Iranom do sada dostigla oko 25 milijardi dolara, što se smatra prvom zvaničnom procjenom troškova tog sukoba.
Jules W. Hurst, koji trenutno obavlja funkciju glavnog finansijskog zvaničnika Pentagona, rekao je 29. aprila članovima Odbora za oružane snage Predstavničkog doma Kongresa da je najveći dio izdvajanja utrošen na municiju.
Sjedinjene Države započele su napade na Iran 28. februara, a dvije strane trenutno održavaju krhko primirje.
Trump poručio Putinu da se fokusira na okončanje rata u Ukrajini nakon što je ruski predsjednik ponudio pomoć oko iranskog uranijuma
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je ruski lider Vladimir Putin iznio prijedloge u vezi s iranskim obogaćenim uranijumom – ključnim pitanjem za bilo kakav mirovni sporazum između SAD-a i Irana – ali je naglasio da bi više volio da se Kremlj prvo fokusira na okončanje rata u Ukrajini.
"Rekao sam mu: 'Radije bih da se fokusirate na okončanje rata u Ukrajini'", naveo je Trump, iznoseći detalje telefonskog razgovora s Putinom koji je održan 29. aprila.
"Rekao sam: prije nego što mi pomognete, želim da okončate svoj rat", dodao je Trump.
Trump nije iznio detalje Putinove ponude u vezi s Iranom, ali je Kremlj ranije predlagao mogućnost da se obogaćeni uranijum iz Irana izmjesti radi čuvanja, prijedlog koji su mnogi zapadni lideri odlučno odbacili.
Trump je poručio da zahtijeva od Teherana da se odrekne svog nuklearnog programa i preda sav već obogaćeni uranijum – koji bi mogao da se iskoristi za izradu atomske bombe – kao preduslove za postizanje mirovnog sporazuma.
Iran insistira da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode i odbija zahtjeve da preda zalihe obogaćenog uranijuma, za koje se navodi da su pohranjene u postrojenjima duboko pod zemljom.
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je da je Putin tokom razgovora "ukazao na neizbježne i izuzetno štetne posljedice, ne samo po Iran i njegove susjede, već i po čitavu međunarodnu zajednicu, ukoliko bi SAD i Izrael ponovo posegli za vojnom akcijom".
Govoreći u Ovalnom kabinetu, Trump je ponovio svoj zahtjev da Teheran odustane od bilo kakvih planova za izradu nuklearnog oružja.
"U ovom trenutku, nikada neće biti dogovora ukoliko Iran ne kaže da nikada neće imati nuklearno oružje", rekao je Trump.
Američki predsjednik je takođe ponovio svoju tvrdnju da je američka vojska uništila iransku mornaricu i ratno vazduhoplovstvo te teško pogodila ekonomiju te zemlje.
Trump je rekao da nije spreman da pošalje pregovarače na sastanak s iranskim timom u Islamabad, u okviru mirovnih pregovora kojima posreduje Pakistan, jer, kako je naveo, "nema smisla letjeti 18 sati da biste dobili papir s zahtjevima za koje znate da ih nećete prihvatiti".
"Pregovore vodimo telefonom", dodao je Trump. Naveo je i da je Iran već "napravio dug put" u pregovorima o mirovnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama, ali da će se "tek vidjeti da li će ići dovoljno daleko".
Trump je ove izjave dao tokom ceremonije u čast astronauta misije Artemis II, koji su ranije ovog mjeseca obišli Mjesec i bezbjedno se vratili na Zemlju.
Rusko-iranska osovina širi bojno polje, upozorava američki senator Thom Tillis
Američki senator Tom Tilis (Thom Tillis), kopredsedavajući NATO posmatračke grupe u Senatu, koji sebe opisuje kao republikanca iz Severne Karoline koji direktno govori, ima poruku za one koji sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku posmatraju kao izolovane događaje: oni to nisu.
U eri promenljivih globalnih saveza, Tilis tvrdi da se svet suočava s oživljenom "Osovinom zla" koju predvode Rusija i Iran – partnerstvom za koje veruje da je daleko prevazišlo brak iz interesa i preraslo u dubok, strateški vojni savez.
U intervjuu za RSE 29. aprila, Tilis, jedan od retkih internih kritičara u Republikanskoj partiji, govorio je o visokim ulozima trenutnog geopolitičkog pejzaža, "neprihvatljivoj" perspektivi zamrznutog sukoba u Ukrajini i zašto veruje da je Vladimir Putin lično odgovoran za stradanja Amerikanaca.
RSE: Vidimo promene u globalnom pejzažu koja se čini da je koordinisanija nego ikad pre. Pažljivo ste pratili Rusiju i Iran i kako targetiraju SAD i njihove saveznike. Pitanje je, da li je ovo partnerstvo pravi savez ili je to taktički aranžman koji bi mogao da se raspadne?
Tom Tilis: Pravi savez naspram taktičkog aranžmana – dajte mi malo više od toga.
RSE: Ponekad se opisuje kao praktičan brak između Rusije i Irana.
Tilis: A ne, mislim da je mnogo dublje od toga. I mislim da je postalo veoma jasno kada vidite materijalnu podršku koju je Iran pružio Rusiji u Ukrajini – prvo kroz svoju tehnologiju dronova, a sada obrnuto, Rusija pruža informacije o tome kako mogu da gađaju američka sredstva i sredstva naših partnera u regionu. Mislim da je to apsolutno strateški savez i zapravo deo stare Osovine zla.
Verujem da je Kina – iz nekog razloga, zaboravili smo činjenicu da Kina ima oko dva miliona Ujgura u logorima za prinudni rad – tako da je osa zla još uvek živa i zdrava. I verujem da je u nekim aspektima čak i pogoršana u smislu ubijanja na bojnom polju i ubijanja američkih vojnika korišćenjem tehnologije koju je napravio Iran, a zatim je optimizovao uz pomoć Rusije.
Cijeli intervju možete pročitati OVDJE