Uživo Glavni iranski pregovarač poručio da SAD nemaju alternativu osim da prihvate uslove Irana

Američki senator Tom Tilis (Thom Tillis), kopredsedavajući NATO posmatračke grupe u Senatu, koji sebe opisuje kao republikanca iz Severne Karoline koji direktno govori, ima poruku za one koji sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku posmatraju kao izolovane događaje: oni to nisu.

U eri promenljivih globalnih saveza, Tilis tvrdi da se svet suočava s oživljenom "Osovinom zla" koju predvode Rusija i Iran – partnerstvom za koje veruje da je daleko prevazišlo brak iz interesa i preraslo u dubok, strateški vojni savez.

U intervjuu za RSE 29. aprila, Tilis, jedan od retkih internih kritičara u Republikanskoj partiji, govorio je o visokim ulozima trenutnog geopolitičkog pejzaža, "neprihvatljivoj" perspektivi zamrznutog sukoba u Ukrajini i zašto veruje da je Vladimir Putin lično odgovoran za stradanja Amerikanaca.

RSE: Vidimo promene u globalnom pejzažu koja se čini da je koordinisanija nego ikad pre. Pažljivo ste pratili Rusiju i Iran i kako targetiraju SAD i njihove saveznike. Pitanje je, da li je ovo partnerstvo pravi savez ili je to taktički aranžman koji bi mogao da se raspadne?

Tom Tilis: Pravi savez naspram taktičkog aranžmana – dajte mi malo više od toga.

RSE: Ponekad se opisuje kao praktičan brak između Rusije i Irana.

Tilis: A ne, mislim da je mnogo dublje od toga. I mislim da je postalo veoma jasno kada vidite materijalnu podršku koju je Iran pružio Rusiji u Ukrajini – prvo kroz svoju tehnologiju dronova, a sada obrnuto, Rusija pruža informacije o tome kako mogu da gađaju američka sredstva i sredstva naših partnera u regionu. Mislim da je to apsolutno strateški savez i zapravo deo stare Osovine zla.

Verujem da je Kina – iz nekog razloga, zaboravili smo činjenicu da Kina ima oko dva miliona Ujgura u logorima za prinudni rad – tako da je osa zla još uvek živa i zdrava. I verujem da je u nekim aspektima čak i pogoršana u smislu ubijanja na bojnom polju i ubijanja američkih vojnika korišćenjem tehnologije koju je napravio Iran, a zatim je optimizovao uz pomoć Rusije.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE

Čelnik iranskog radničkog sindikata Hassan Sadeghi, izjavio je da se od početka rata između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana oko 750.000 ljudi prijavilo kao nezaposleno.

Prema njegovim riječima, Fond za osiguranje od nezaposlenosti, koji je prije rata pružao podršku za oko 180.000 ljudi, sada ima skoro milion korisnika, što predstavlja ogroman pritisak na raspoložive resurse.

Veliki gubici radnih mjesta zabilježeni su usljed napada i obustave rada u petrohemijskoj i čeličnoj industriji Irana.

Iako tačni podaci o broju izgubljenih radnih mjesta nisu objavljeni, izvještaji ukazuju da je samo u sektoru čelika bez posla ostalo desetine hiljada radnika, zbog razmjera napada na velika industrijska postrojenja, uključujući čeličanu Mobarakeh u Isfahanu.

Prema preliminarnim procjenama iranskog Ministarstva rada, rat koji je trajao 40 dana doveo je do gubitka više od milion radnih mjesta, dok je oko dva miliona ljudi direktno ili indirektno pogođeno nezaposlenošću.

Iran je od eskalacije sukoba na Bliskom istoku pogubio najmanje 21 osobu, dok je više od 4.000 ljudi privedeno, saopštio je Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Prema navodima UN‑a, najmanje devet osoba pogubljeno je u vezi s protestima iz januara 2026. godine, deset osoba osuđeno je i pogubljeno zbog navodnog članstva u opozicionim grupama, dok su dvije osobe pogubljene zbog optužbi za špijunažu.

UN je takođe naveo da je od početka sukoba više od 4.000 ljudi u Iranu uhapšeno po osnovu optužbi vezanih za nacionalnu bezbjednost.

"Zgrožen sam što - povrh već ozbiljnih posljedica sukoba - vlasti nastavljaju da iranskom narodu oduzimaju prava, i to na surov i brutalan način", izjavio je visoki komesar UN‑a za ljudska prava Volker Turk.

"U vrijeme rata, prijetnje ljudskim pravima eksponencijalno rastu. Ipak, čak i kada se poziva na nacionalnu bezbjednost, ljudska prava mogu biti ograničena samo kada je to strogo neophodno i proporcionalno, i to u legitimne svrhe. Osnovna, neotuđiva prava - poput zaštite od proizvoljnog pritvaranja i prava na pravično suđenje - moraju se u potpunosti poštovati u svakom trenutku", dodao je Turk.

Ranije je Amnesty International upozorio da prekidi vatre na Bliskom istoku ne mogu spriječiti dalje produbljivanje humanitarne krize, navodeći da se civili u Iranu i dalje suočavaju s "dvostrukom prijetnjom" - ratom i represijom.

Organizacije za ljudska prava, uključujući Amnesty International, ističu da Iran ima jedan od najvećih brojeva pogubljenja po glavi stanovnika u svijetu, te da se nalazi među državama s najvećim ukupnim brojem izvršenih smrtnih kazni, odmah iza Kine, za koju pouzdani podaci nisu dostupni.

Dvije organizacije - Iranska ljudska prava, sa sjedištem u Norveškoj, i Zajedno protiv smrtne kazne, sa sjedištem u Parizu - saopštile su da je Iran tokom 2025. godine pogubio najmanje 1.639 osoba.

Prema navodima ovih organizacija, riječ je o najvišem godišnjem broju izvršenih pogubljenja u Iranu još od 1989. godine.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Iran nije sposoban da postigne sporazum koji ne uključuje nuklearno pitanje.

U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, 29. aprila, Trump je naveo:

"Iran ne može da se dogovori. Ne znaju kako da potpišu nenuklearni sporazum. Bolje im je da se uskoro opamete!"

Trump nije dodatno pojasnio šta bi takav "sporazum" podrazumijevao.

Njegovu objavu pratila je i AI-generisana fotografija na kojoj se Trump vidi kako nosi pilotske naočale i drži mitraljez, dok se u pozadini vide plameni.

Ova nova izjava američkog predsjednika dolazi u trenutku kada pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država ostaju u zastoju, nakon što posljednja runda razgovora u Islamabadu nije donijela nikakav napredak, uprkos važećem primirju.

Ranije ove sedmice objavljeno je da je Iran ponudio otvaranje Hormuškog moreuza u zamjenu za ukidanje pomorske blokade koju sprovodi američka vojska, ali prema dostupnim izvještajima, američki zvaničnici nisu prihvatili tu ponudu.

Američki državni sekretar Marco Rubio taj prijedlog je izričito označio kao neprihvatljiv.

U samom Iranu zvaničnici su se uglavnom uzdržavali od komentara, ali su se u posljednjim medijskim raspravama pojavili stavovi da bi ukidanje pomorske blokade trebalo da bude preduslov za bilo kakve pregovore sa Sjedinjenim Državama.

Istovremeno, otpor iranske vlade demontaži nuklearnog programa u Teheranu često se navodi kao jedan od glavnih razloga neuspjeha iransko-američkih pregovora.