Uživo Glavni iranski pregovarač poručio da SAD nemaju alternativu osim da prihvate uslove Irana

Ruski predsednik Vladimir Putin izrazio je snažnu podršku Teheranu u sukobu sa SAD i Izraelom, kada se u ponedeljak u Sankt Peterburgu sastao s iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem.

Na sastanku skoro dva meseca nakon što su američki i izraelski vazdušni napadi na Iran započeli rat koji je poslao uznemirio svet, Putin i Arakči su podvukli snagu veza između njihovih zemalja.

"Vidimo koliko hrabro i herojski se iranski narod bori za svoju nezavisnost, za svoj suverenitet", rekao je Putin posle sastanka sa šefom iranske diplomatije.

On je dodao da je prošle nedelje primio poruku od Modžtabe Hamneija, koji nije viđen otkako je 8. marta proglašen novim vrhovnim vođom Irana nakon ubistva svog oca ajatolaha Alija Hamneija u vazdušnom napadu 28. februara.

Iranski zvaničnik za zaštitu okoliša saopštio je 27. aprila da je u nedavnom američko‑izraelskom ratu protiv Irana nastalo "oko 10 miliona tona građevinskog otpada".

Prema navodima iranske državne novinske agencije IRNA, Abu Ali Golzari, član strateškog savjeta Organizacije za zaštitu okoliša, rekao je da će za uklanjanje takve količine otpada biti potrebno "oko 200.000 kamiona".

Govoreći o velikoj količini otpada, posebno građevinskog otpada koji je nastao tokom rata, dodao je da je "značajan dio ovog otpada kontaminiran hemikalijama i različitim vrstama ulja, što svakako zahtijeva posebnu pažnju".

Golzari je također naveo da su se od početka rata u Iranu "pogoršale" ekološke krize, uključujući zagađenje vode, zraka i tla, kao i probleme u upravljanju otpadom.

"Potreban nam je drugačiji pristup nastavku i obnovi, jer put kojim smo ranije išli nije bio ispravan, barem kada je riječ o obnovi", upozorio je.

Izraelska vojska je ranije saopštila da je tokom 40‑dnevnog rata izvela oko 10.800 udara na ciljeve u Iranu.

Iranske vlasti nisu objavile precizne podatke o ratnoj šteti, već statistike i brojke iznose parcijalno, po pojedinim oblastima.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je 27. aprila da Sjedinjene Države nemaju jasnu strategiju u ratu s Iranom te je upozorio da se situacija vjerovatno neće uskoro okončati.

"Iranci su očito jači nego što se očekivalo, a Amerikanci očito nemaju zaista uvjerljivu strategiju", rekao je Merz tokom posjete jednoj školi u njemačkom gradu Marsbergu.

"Problem s ovakvim sukobima uvijek je u tome što nije dovoljno samo ući u njih - morate iz njih i izaći. Takvo iskustvo skupo je plaćeno u Afganistanu prije 20 godina. Slično je i u Iraku", dodao je.

"Sjedinjene Države ušle su u ovaj sukob bez jasne strategije", rekao je Merz, dodajući da to znatno otežava okončanje rata.

"Trenutno se razvila vrlo komplikovana situacija i to nas mnogo košta. Ovaj sukob ima direktan uticaj na naše ekonomske rezultate", dodao je.

Merz je također rekao da ponuda Njemačke da pošalje minolovce kako bi se pomoglo u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i dalje važi, ali da je preduslov za to prekid borbi.

Nakon nasilnog gušenja masovnih protesta u Iranu u januaru, njemački kancelar bio je prvi visoki međunarodni politički zvaničnik koji je izjavio da je upotreba nasilja islamske republike radi opstanka na vlasti znak kraja tog režima. Nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, govorio je i o spremnosti Evropske unije da smanji sankcije.

Ovo dolazi u trenutku kada je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen 27. aprila izjavila da je ukidanje sankcija Iranu uslovljeno "temeljnim promjenama" te da je još "prerano" za njihovo ublažavanje.

Iranski politički analitičar u egzilu Amir Chahaki rekao je za Radio Farda Radija Slobodna Evropa da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pokušati izvršiti pritisak na Iran kako bi napravio ustupke u pregovorima sa Sjedinjenim Državama, s ciljem da se time dodvori američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Govoreći nakon dolaska iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija u Sankt Peterburg na razgovore s Putinom, Chahaki je rekao da vjeruje kako bi se sada mogla otvoriti prilika za diplomatski napredak.

"Danas Rusija može, po mom mišljenju, ubijediti Teheran da napravi korak unazad po pitanju nuklearnog programa, jer bi se s okončanjem rata ponovo otvorio Hormuški moreuz, dok bi istovremeno mogla podstaći Sjedinjene Države ka djelimičnim ustupcima - poput dopuštanja određenog nivoa obogaćivanja uranija pod strožim ograničenjima, možda nakon 10 godina. Te mogućnosti su sada na stolu za Putina", rekao je analitičar sa sjedištem u Berlinu.

U međuvremenu, ruska državna novinska agencija TASS citirala je portparola Kremlja Dmitrija Peskova, koji je rekao da se značaj razgovora, za koje je naveo da će biti održani u predsjedničkoj biblioteci u Sankt Peterburgu, "teško može precijeniti".

Jedna od ključnih prepreka u diplomatskom zastoju između SAD-a i Irana je sudbina oko 450 kilograma visokobogaćenog uranija za koji se navodi da se nalazi u iranskom posjedu.

"Nuklearno pitanje, konkretno tih 450 kilograma i obogaćivanje uranija, ostaje centralna tačka. Ako bi Rusija, kroz angažman s Trumpom i Teheranom - bilo sa (vrhovnim vođom) Mojtabom Khameneijem ili nekom drugom grupom - mogla riješiti to pitanje tako što bi Iran dio uranija razrijedio, a ostatak prebacio u Rusiju na način koji bi bio prihvatljiv, to bi bila velika usluga Putina prema Trumpu", rekao je Chahaki.